mrkva


Mrkva je značajan izvor betakarotena (najveći biljni izvor vitamina A). Uz ostalo smanjuje opasnost od bolesti srca i kancerogenih oboljenja, a bolja je kuhana nego sirova.

Mrkva je bogata mnogim hranjivim tvarima, ponajprije vitaminima i mineralima, pa se stoga opravdano može svrstati u ljekovitu hranu. Najviše sadrži vitamine B1, B2, C, D, E, H, te provitamin A. Od mineralnih tvari u mrkvi se najviše nalazi joda, kalija, kalcija, željeza i bakra. Željezo i bakar su važni za krv, naročito kod problema anemije. Jod je od velike važnosti za žljezdani sistem. Kalij sudjeluje u normaliziranju rada srca, a kalcij je čuvar kostiju. No, svakako najvažniji sastojak mrkve je provitamin A, odnosno betakaroten koji je poznat je kao vitamin za oči, jer pomaže kod smetnji vida, upala, noćnog sljepila, te umora očiju.

Stoga je mrkva korisna svima, a naročito vozačima čiji vid mora uvijek biti savršen, te kratkovidnim osobama kojima popravlja vidne sposobnosti. Betakaroten iz mrkve važan je za dobru funkciju probavnih organa, potpomaže građu naših stanica i zdravu građu zuba. Mrkva je jedno od povrća koje nas prati od najranijeg djetinjstva. Bebama se daju kašice od mrkve kao prirodan lijek protiv povraćanja i proljeva. Na njoj djeca jačaju desni, uživaju u ugodnom okusu, a narančasta boja uvijek im je privlačna i zanimljiva. I u daljnjem razvoju djece vrlo je važna jer pospješuje rast, jača kosti, sprječava anemiju, te je važan izvor hranjivih tvari.

Prirodna je pomoć kod probavnih problema, sprečava i otklanja truljenje u crijevima, normalizira njihovo funkcioniranje, neutralizira prekomjernu želučanu kiselinu, uklanja žgaravicu, crijevne gliste, te pomaže kod viška kilograma. Koristi se i kod šećerne bolesti, uroloških tegoba, gihta i reume. Sok od mrkve pomaže kod problema sa disajnim organima, bronhitisa, gripe, upale pluća, grla i krajnika. Naribani korijen mrkve zaslađen medom pojačava koncentraciju i pamćenje te otklanja umor.

Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Kupovina, priprema  i čuvanje
Korijen mrkve mora biti čvrst, gladak i izrazite boje. Manje mrkve su slađe, a intenzivnija narančasta boja znači i više beta - karotena. Izbjegavajte kupovati napuknutu mrkvu ili mekanu i savitljivu (znak dugog stajanja). Ukoliko kupujete mrkvu sa stabljikom i listovima, oni trebaju biti svježi i lijepe boje, dok kod mrkve bez stabljike i listova provjerite nema li na dnu korijena promjene boje ili tamnih mrlja, koji su također znakovi starosti.

Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupovine.

Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica. Narezanu na veće dijelove ili naribanu mrkvu, zajedno s njenim listovima, možete koristiti kao dodatak zelenoj salati ili je kombinovati u salati zajedno s jabukama i cveklom.  Neizostavan je dodatak u ukusnim čorbicama, a ni kao samostalna salata neće vas razočarati. 

 

Recepti sa ovim sastojkom: