Paradajz


Domovina ovog omiljenog povrća sočnih crvenih plodova su Srednja i Južna Amerika, a danas osobito dobro uspijeva u zemljama južne Evrope. Mediteranska kuhinja, poznata i kao zdrava kuhinja, rabi paradajz u velikim količinama, jer ne samo da je višestruko upotrebljiv u kulinarstvu, već je i
iznimno zdrav.

Paradajz nam iz svojih biljnih ćelija predaje jedan poseban mehanizam imuniteta i izmjene tvari: likopene. Likopeni su određena vrsta karotena, prisutna i u našem tijelu, i iznimno su važni jer nas štite od virusa, gljivica ili bakterija, a doslovno služe kao oklopi protiv slobodnih radikala i ostalih štetočina opasnih po zdravlje. Paradajz je bogat i antioksidantima koji također štite od napada slobodnih radikala, uzročnika raka. Ako redovno jedete paradajz, smanjit ćete mogućnost pojave tegoba sa srcem i krvotokom, te ćete se zaštititi i od raka. Paradajz uz to ublažuje i liječi infekcije, oživljava mozak i živce, potiče dobar san, izlučuje suvišnu vodu iz tkiva (potiče mokrenje) i pomaže kod zatvora stolice.

Paradajz je najviše poznat po visokom sadržaju likopena – antioksidanta, neophodnog našem tijelu. Likopen pomaže u borbi sa kancerogenim stanicama i djelotvoran je kod mnogih drugih stanja i bolesti.
Slobodni radikali mogu se izbaciti iz tijela uz pomoć visokih količina likopena. Paradajz je prepun ovog važnog antioksidanta - upravo zbog njega paradajz ima takvu raskošnu crvenu boju. Naše tijelo ne može samo stvoriti likopen. Da bih naš organizam imao koristi od ovog antioksidanta, potrebno ga je unositi sa hranom.  Iako ostalo voće i povrće sadrži ovaj važan sastojak, nijedno od njih se ne može pohvaliti tako visokom sadržajem likopena, kao paradajz. U znanstvenom svijetu provodi se sve više istraživanja paradajza. Konzumiranje paradajza donosi više dobrobiti za zdravlje, nego što znanstvenici mogu opisati, bar za sada.
Istraživanja su potvrdila da paradajz može spriječiti ne samo rak, nego i bolesti srca i krvnih žila. Ovo je uzbudljivo otkriće! Sa svakim danom sve više saznajemo o ovom nevjerojatnom voću i njegovom utjecaju na zdravlje.
Visoki nivo likopena može spriječiti rak prostate, grlića maternice, crijeva i mnogih drugih vrsta raka. U provedenim eksperimentima likopen se ubrizgavao u već postojeće kulture raka, što je zaustavilo njihov daljnji rast.  Ovo je snažan dokaz izvanrednih ljekovitih svojstva paradajza. Samo 540 ml soka paradajza je dovoljno da bih organizam dobio visoku dozu likopena. To znači da dnevno jedna čaša soka od rajčice može Vam pomoći da ostanete u savršenom zdravlju cijeli Vaš život.

Zanimljivo je da je paradajz zdrav ne samo u friškom, nego i kuhanom obliku. Kod kuhanja, iskoristivost likopena raste, a ne smanjuje se – nasuprot očekivanjima. Iako je već bilo napravljeno dosta istraživanja u području djelovanja paradajza na zdravlje čovjeka, to je tek početak, jer znanstvenici shvaćaju, da potpuni potencijal paradajza još nije razotkriven. Paradajz je jedna od najzdravijih namirnica, sposobna zaštiti čovjeka od najgorih bolesti. Na tržištu možemo pronaći toliko različitih proizvoda od paradajza, da zaista nije teško osigurati dovoljan unos paradajza i iskusiti njegova izvanredna svojstva.

Paradajz ne sadrži oksalnu kiselinu, pa u njemu mogu uživati i oboljeli od reume i upale zglobova. On povećava i izlučivanje vode iz organizma, dobro djeluje na srce i krvotok, reguliše probavu i snižava krvni pritisak. Bogat je pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču  apetit, aktiviraju probavne procese i sprječavaju negativno djelovanje bakterija.

Plodovi paradajza često se koriste u pripremi salata, umaka ili priloga. Možete ih peći na roštilju ili u pećnici, pržiti, kuhati, puniti i pirjati. Svako će jelo obogatiti svojom crvenom bojom i ugodnim slatkasto-kiselkastim okusom.

Iako se smatra povrćem, paradajz je voće čiji su plodovi zbog srcolikog oblika i crvene boje prozvani voćem ljubavi. Ovo voće, porijeklom iz Perua, proširili su svijetom kolonizatori iz Novog svijeta u 16.vijeku. Iznenađujuće je koliko vrsta paradajza postoji: grozdasti, narandžasti, duguljasti, paradajz s tigrastim uzorkom, žuti-kiseli, ovalnog oblika, bijeli trešnjasti…

Zanimljivost: Dana 4. februara 1887. vrhovni je sud Sjedinjenih Američkih Država presudio: Paradajz je povrće. Uvoznik nije oslobođen carine. Obrazloženje je glasilo: “Jede se kao juha ili poslije juhe. S ribom, mesom kao bitan dio obroka, a ne kao voće koje se uglavnom jede kao desert”.

Umakom od paradajza  protiv sunca
Kuhani paradajz odličan je izvor velike količine antioksidanta likopena koji djelotvorno štite kožu od opekotina. Jednako će pomoći sok ili juha od paradajza. Umak od paradajza najbolje je kombinovati s maslinovim uljem, koje pomaže u apsorpciji antioksidanata.

Neke od poznatih vrsta paradajza:  

Corrogo vrsta paradajza dolazi iz Senegala, srednje je veličine, ploda koji je čvrst, rebrast i crvene boje. Koristi se najčešće za umake.

Caspian pink - Danas mnoge kompanije za distribuciju sjemena prodaju i ističu izvanredan okus ovog paradajza. Tamnoroze je boje, rebrast u gornjem dijelu. Ovaj paradajz ima mesnati plod sa malo sjemenki.

Potiron ecarlate - Iako je porijeklom iz Francuske, ovaj paradajz je poznat pod engleskim nazivom Red pumpkin. Čvrst je i mesnat, te jarke crvene boje.  

Rudens purple je jako stara sorta paradajza. Tamnoroze boje, ponekad vuče na ljubičastu, a dijelovi mogu biti čak i zelene boje. Ovo je paradajz odličnog okusa te je izuzetan za salate.

Kentucky Viva je porijeklom iz SAD-a. Ovaj paradajz je žućkastobijele boje, mesnat, sočan i spljošten, dok veliki plodovi mogu biti nepravilini. Ovo je najslađi bijeli paradajz. 

Jabučar srednji je uzgojen na prostoru Balkana. Plod je okrugao, malo spljošten, srednje veličine, s dosta sjemeki i crvene boje. Odličan je za salate ili umake.

Amana orange paradajz ima veliki plod narandžaste boje mesnatog tipa. Okrugao je i malo spljošten. Ima ugodan okus pravog paradajza, a može se koristiti za skoro sve vrste jela od paradajza.

Za salate je odličan mali „cherry” paradajz, dok se onaj duguljasti u obliku šljive najviše koristi za proizvodnju pasti i koncentrata od paradajza zbog koncentriranosti okusa, tj. niskog sadržaja vode. Najpoznatija sorta ovog paradajza zove se „Roma”. Ovaj paradajz dobar je i za pravljenje umaka. Paradajz u obliku kruške (jedan dio je uži, a drugi širi) slatkog je okusa i koristi se za salatu ili kao samostalni obrok, dok je veliki paradajz „Beefsteak” pogodan za punjenje, poput dolmi, te u sendvičima ili hamburgerima zbog svojih velikih kriški.

Mnoge začinske biljke se izvrsno slažu sa paradajzom, ali najbolji kompanjon mu je bosiljak. Također, bijeli luk se odlično slaže sa paradajzom pa se često dodaje u umake od paradajza.

Kako oguliti paradajz: Zarežite oštrim malim nožem „X” na koži paradajza pa potom ga potopite u ključalu vodu na nekoliko minuta. Ocijedite i gulite kožicu prstima.


Recepti sa ovim sastojkom: