Moćna Afrodita i ljubavno uživanje
Afrodizijaci su dobili ime po Afroditi, grčkoj boginji ljepote i ljubavi, koja simbolizira nezadržive sile plodnosti, ali ne u njihovim plodovima, nego u strastvenim željama što ih te sile bude u smrtnicima. Afrodita je bila boginja koja je oplemenjivala divlju ljubav i takvu je unosila u ljudski život. Prema mitu, ona je smatrala vrapce vrhunskim delikatesom i hranom koja podstiče spolni nagon, te su tako i Evropljani, po ugledu na stare Grke, izrazito cijenili vrapce i jeli njihov mozak kao sredstvo podsticanja spolnog nagona, a sve tvari, piće, hrana i mirisi za koje se smatra da potiču seksualnu želju tako su dobili naziv ‘afrodizijaci’ (afrodisios – ljubavno uživanje).

Afrodizijaci kroz historiju
Jelenji rog u prahu ili osušeni testisi domaćih životinja nama danas izgledaju smiješni, ali je isto tako većina nas ubijeđena da ostrige i drugi školjkaši snažno potiču potenciju. Vjerovanja su različita, no tri su osnovne karakteristike svih poznatih afrodizijaka. Prva je da popravljaju raspoloženje, druga da povećavaju seksualnu želju i strast, a treća da potiču želju za seksualnim istraživanjem.
• Od doba starih Rimljana, potraga za savršenim afrodizijakom ne prestaje. U Evropi su sve do 18. stoljeća testirani recepti rimskog ljekara Galena iz 2. stoljeća, koji je tvrdio da hrana sa svojstvima afrodizijaka mora biti ‘topla i vlažna’ te ‘vjetrovita’ (hrana koja uzrokuje nadutost). Smatrao je da ‘vjetar’ uzrokuje erekciju te da hrana koja uzrokuje vjetrove ujedno osigurava i erekciju. U njegovim receptima važnu su ulogu imali začini, posebno feferoni i ljute paprike, a hrana koja se učestalo pojavljivala u receptima bile su mrkve, šparoge, anis, gorušica i grašak. Također je govorio i pisao o konoplji kao o jednom od jako bitnih faktora pri serviranju gozbi u carskom Rimu radi povećanja radosti i užitka, a posebno se posvetio korijenu mandragore koji je, osim što mu je pripisao snažna afrodizijačka, kontraceptivna i dijuretička svojstva, kuhao u vinu kao anestetičko sredstvo, dok je sa medom izrađivao supozitorije koje su se koristile za uspavljivanje.
• Sveti Toma Akvinski u 13. stoljeću je zapisao svoja razmišljanja o afrodizijacima. Poput Galena, i on je smatrao da je tajna leži u ishrani. Tvrdio je da hrana sa svojstvima afrodizijaka mora osiguravati ‘životni duh’ i pritom imati adekvatnu nutritivnu vrijednost. Po njegovim shvatanjima, hrana sa afrodizijačkim svojstvima ima sposobnost da pojačava ‘životnu želju’ i kao takva obezbjeđuje neophodne sastojke za normalan rad organizma. Slijedom toga, meso je smatrao za najpotentniji afrodizijak, kao i vino koje je također doprinosilo jačanju ‘životne želje’, te ih je zbog oga zvao ‘hranom za srce’. • U današnje doba, afrodizijakom se smatra svaka tvar ili namirnica koja potiče požudu. Međutim, tokom historije nije bilo značajne razlike između seksualne želje i funkcije. Afrodizijaci prožimaju kulturu svakog naroda te su obojeni legendama, anegdotama, kao i folklorom tih naroda pa je krajnje teško izvući bilo kakav vjerodostojan zaključak. Hrana za koju se pretpostavlja da djeluje stimulativno na spolnu moć jako se razlikuje od zemlje do zemlje i čini posebno područje. Afrodizijaci su se propisivali kod svakog nedostatka požude, potencije ili plodnosti. Narodna vjerovanja pripisuju svojstvo afrodizijaka raznim jelima, kao što su: jaja, riblje meso, kamenice, kavijar, neke vrste sira, crni luk itd. Isto vrijedi i za začine: cimet, muskat, vanilija i drugi. Istina je da hrana koja sadrži dosta bjelančevina, prije svega onih životinjskog porijekla (meso, sir, jaja i dr.), djeluje nadražajno na cijeli organizam, pa i na libido. Vinske bakanalije i šampanjac s Casanovom Klasični afrodizijak je alkohol. Afrodizijačka svojstva vina poznata su od davnina. Dovoljno je sjetiti se grčkog boga Bakha, njegovih hedonističkih navika, te bakhanalija koje su stari Grci spremali njemu u čast i sve će postati jasno. Grožđe se pojavljuje i u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa, a i slavni zavodnik Casanova je svojim odabranicama servirao šampanjac nakon kojeg bi se one predavale njegovim čarima. U Shakespeareovom Macbethu alkohol se opisuje kao sredstvo koje ‘budi želju, ali remeti izvedbu’. Naime, previše alkohola često uzrokuje spolnu nemoć i nedostatak želje, dok male količine kvalitetnog vina ili šampanjca potiču želju i kod muškarca i kod žene. Isto vrijedi i za neke opojne droge, naročito kokain i hašiš. Također, dešava se i da neki afrodizijak uđe u modu, pa ga ljudi počnu masovno upotrebljavati pod uticajem sugestije mase.

Zanimljivost: Jedna od najživopisnijih legendi o afrodizijacima vezana je za tartufe, kojima nisu odoljeli ni Napoleon, Markiz de Sade i Luj XIV. Po toj legendi najmoćniji su tartufi koje je nanjušila mlada i netaknuta svinja, a skupila mlada djevica. Skeptici tvrde da je jedini afrodizijački učinak tartufa činjenica da su se nalazili isključivo na trpezi bogataša, čiji su moć i položaj djelovali poticajno po lokalne ljepotice.

Čarobna pilula Viagra
Da bi nauka nešto priznala kao afrodizijak, to bi moralo biti sredstvo koje ima objektivnih biohemijskih svojstava s učinkom na seksualni život, odnosno hrana čije djelatne tvari same od sebe, neovisno o našim uvjerenjima i očekivanjima, pospješuju spolnu želju i moć. Međutim, za većinu tradicionalnih afrodizijaka pokazalo se da potiču libido i uzbuđenje samo zato što vizualno izazivaju seksualne asocijacije ili zato što ih stoljećima prati sugestivan mit o ‘čarobnim’ svojstvima. Provedeno je vrlo malo naučnih istraživanja o afrodizijacima, budući da se farmaceutskim tvrtkama ne isplati ulagati velika sredstva u proučavanje učinaka sastojaka koji su otprije poznati i svima dostupni. Onaj ko bi naučno dokazao da neki standardni sastojak iz naše kuhinje posjeduje afrodizijačka svojstva, ne bi baš od toga imao velike koristi, jer kako bi registrirao ljekoviti preparat na bazi nečega što se nalazi u skoro svakoj kuhinji?! Nauka kao afrodizijake priznaje samo tablete poput viagre i slične, sintetičke tvari. Upravo zato što se radi o moćnim sintetičkim tvarima, treba ih tretirati kao i svaki drugi lijek. Viagra i slične tablete ne bi se smjele uzimati bez konsultacije sa ljekarom, a ako se uzimaju redovno, nužne su i česte zdravstvene kontrole i pretrage. Iako viagra može biti od velike pomoći u određenim slučajevima i stanjima, nauka poručuje da se njeno uzimanje izbjegne i u poodmaklim godinama, za šta je dovoljno voditi zdrav život. To prvenstveno znači kvalitetno i raznoliko se hraniti, redovno vježbati i izbjegavati stres. Zdrava prehrana je naročito bitna jer je bogata raznovrsnim nutrijentima, pa i onima odgovornim za seksualne hormone, libido i plodnost.

Kako djeluju afrodizijaci
Tvari koje posjeduju afrodizijačku moć mogu uticati na više načina: da djeluju fizički (šire krvne žile), da nadražuju sluznicu polnih organa, da pobuđuju sintezu pojedinih hormona ili tako da djeluju na centralni nervni sistem ili na neurovegetativni sistem. Neke stimulativne tvari djeluju izravno na nerve u području genitalija, a neke mogu poticati i lučenje neuroprijenosnika, noradrenalina, čime se povećava osjetljivost kože. Muškarcima afrodizijaci pojačavaju polnu moć tako da stimulativne tvari dolaze do mozga odakle se reakcije šire dalje putem optoka krvi. Kod žena afrodizijaci stimuliraju polnu želju tako da lagano opuštaju i pojačavaju uzbuđenje (povećana vaginalna sekrecija).

Zanimljivost: U čikaškom istraživačkom centru za miris i okus ispitanicima su dali da mirišu kombinaciju krofni i zeljaste biljke sladića. Muškim ispitanicima porastao je dotok krvi u penis prosječno za 32 posto, dok je kod žena povećan dotok krvi u vaginu za 13 posto.

Začini i biljke - Vanilija, cimet, bosiljak, anis, muškatni oraščić, đumbir, ginseng, čili, celer, hren, ginkgo biloba, yohimbe, origano, ruzmarin

Voće - Banane, breskve, crveno voće, smokve, orasi, bademi

Povrće - Krastavac, ljuta paprika, sjemenke tikve, mrkva, avokado, tikvice

Mliječni proizvodi - Nemasni jogurt, svježi sir

Gljive - Tartufi

Morski plodovi - Kamenice, kavijar, tuna i losos

Alkohol - Vino i šampanjac

Slatkiši - Čokolada

Meso - Puretina, crveno meso

Izbjegavajte brzu hranu u širokom luku jer nova studija pruža dokaze kako može uzrokovati ovisnost poput one o kokainu ili cigaretama.
Naučnici su ispitivanjem na životinjama koje su jele visoko energetsku hranu zabilježili smanjeni broj specifičnih receptora za dopamin. Dopamin je supstanca u tijelu odgovorna za stvaranje osjećaja nagrade. Takva pojava već je ranije ustanovljena kod ljudi koji koriste droge. Životinje su se prejedanjem brzom hranom „navukle“ na nju i nakon nekog vremena potpuno izgubile kontrolu nad unosom. Samo su htjele jesti brzu hranu, a one zdravije varijante su izbjegavale.

Autori studije ukazuju kako pretilost može biti oblik kompulsivnog prejedanja pa bi se u njegovom liječenju mogle koristiti metode slične onim kojima se rješava problem ovisnosti o drogama.

Na ovogodišnjem skupu Eksperimentalne biologije u kalifornijskom Anaheimu predstavljeno je još jedno zanimljivo istraživanje. Rezultati istraživanja naučnika sa fakulteta iz Louisiane pokazuju kako je konzumacija soka, koji sadrži 100% voća, usko povezana s boljim unosom ukupnih nutrijenata i kvalitetom prehrane djece i tinejdžera.

Na temelju prikupljenih podataka, djeca u dobi od 2-5 godina, koja konzumiraju voćne sokove, unose značajno veće količine vitamina C, kalija, magnezija. Također, u poređenju s a djecom koja ne konzumiraju voćne sokove, unose i manje šećera.

Konzumacija voćnih sokova kod djece u dobi od 6-12 godina također je dovedena u vezu s povećanim unosima ključnih nutrijenata, ali i prehrambenih vlakana.

U skupini koja ne pije voćne sokovi, u dobi od 2-18 godina, primjećen je unos nutrijenata niži od preporučenih posebice vitamina A, vitamina C i folata.

Voćni sokovi koji sadrže 100% voća igraju važnu ulogu u prehrani djece i tinejdžera jer osiguravaju nutrijente potrebne za razdoblje rasta i razvoja.

Autori su naglasili kako bi se konzumacija voćnih sokova trebala poticati jer sokovi čine važan dio uravnotežene prehrane.

Pizza je pečena pita talijanskog porijekla koja se sastoji od krušnog tijesta prelivenog umakom odparadajza, sirom i raznim drugim sastojcima. Smatra se da značenje riječi pizza potječe iz starotalijanskog, kada je značila tačka. Tačno porijeklo pizze nije poznato. Mogli su je izmisliti Feničani, Grci, Rimljani ili bilo koji drugi narod koji je pronašao tajne miješanja brašna i vode i podgrijavanja smjese na vrućem kamenu. Tadašnja je pizza više ličila tradicionalnom hljebu koji je i danas popularan u Grčkoj i zemljama srednjeg Istoka. Nakon toga, najprije u antičkoj Grčkoj, a potom i u Rimu, povelika okrugla lepinja od brašna i vode počinje sve više sličiti pizzi. Prelijeva se maslinovim uljem i oplemenjuje mediteranskim travama i češnjakom.

Zanimljivost: Na vrhuncu snage Perzijskog carstva, vojnici Darija Velikog, naviknuti na duge marševe, pekli su ravni kruh na svojim užarenim oklopima i potom ga pokrivali sirom i dodacima. U 16. stoljeću, nakon otkrića Amerike, Talijani bivaju upoznati sa paradajzom i shvataju da uopće nije otrovan kako se mislilo te ga prihvataju mnogo prije od ostatka Evrope. Naravno, u Napulju i okolici odmah ga počinju stavljati na pizzu, poboljšavajući tako njezin okus. U 18. stoljeću pizzi počinju dodavati i specifičan sir mozzarellu koji se dobivao od mlijeka bivola. U 17. i 18. stoljeću pizze se već naveliko prodaju po ulicama, a one iz pokrajine Campagna, zahvaljujući paradajzu, a poslije i mozzarelli, slove kao najbolje u Italiji. U 19. stoljeću postaju toliko popularne da se 1830. godine u Napulju otvara i prva pizzeria na svijetu, Antica Pizzeria Port’ Alba koja u istoimenoj ulici na kućnom broju 18 posluje i danas. U 20. stoljeću pizza dolazi i u Ameriku putem talijanskih iseljenika. Ispočetka je tamošnjoj populaciji bila poznata pod nazivom pita od rajčice, i kao takva se i danas može pronaći u sjeveroistočnim Sjedinjenim državama, posebno u talijanskim pekarama New Yorka. Prvu pizzeriju u SAD-u otvorio je Gennaro Lombardi 1905. godine u New Yorku. Tek je 1930. dodao stolove i proširio ponudu i na druga talijanska jela, poput špageta. 

Zanimljivost: Pizza je jedno od najomiljenijih malih jela na svijetu, a najvjerovatnije je i najstariji fast food obrok na svijetu. Još u 17. i 18. stoljeću pizze su se uveliko prodavale na ulicama i u pekarama u Italiji. Oko 1950. Amerikanci počinju pizzi posvećivati osobitu pažnju, zahvaljujući zvijezdama talijanskog porijekla kao što su Frank Sinatra, Jimmy Durante, Joe DiMaggio, a posebnoj popularnosti jela pridonio je i stih iz Dean Martinove pjesme That’s Amore u kojoj se nižu zanimljiva poređenja ljubavi i talijanske hrane, poput ključne: ‘’When the moon hits your eye like a big pizza pie, that’s amore”. („Kad te mjesec pogodi u oko kao velika pizza, to je ljubav“, slobodno prevedeno.)
Nakon tog hita ni Amerika nije mogla prestati pjevati i jesti pizzu, a zajedno sa Amerikancima, i ostatak svijeta je postao ovisan o pizzi. Tako su pizze danas postale i najpopularnije jelo na svijetu te ne treba čuditi što se 9. februar slavi kao Međunarodni dan pizze.

Savjet: Gotova pizza mora biti ravnomjerno ispečena, mirisna, ne previše hrskava i sa jasno istaknutim bijelim rubom.

Svakodnevno razbijate glavu šta ćete jesti na poslu? Ako su vam dosadili pite, ćevapi, krofne i slična hrana, pročitajte ove prijedloge i počnite jesti zdravo, čak i kad niste kod kuće.

Napravite jelo navečer
Znamo da su neka jela ukusnija kad odstoje preko noći, kao što je grah, grašak, kupus, mahune, ali znamo da su oni vrlo nezgodni za transport i možemo doživjeti nezgodu na poslu, a to nikako ne želimo. Ali umjesto graha možemo pripremiti ukusnu salatu s tjeseteninom ili sendvič sa integralnim pecivom.

Mogućnosti je bezbroj, možete napraviti salatu sa povrćem i mesom, a za ručak također možete spremiti komad piletine ili puretine koji možete kombinovati sa namazom od sira ili nekom ukusno salatom.
Ako na poslu imate uslove za kuhanje, povremeno sebi priuštite supicu, koje danas možete naći u malim pakovanjima, odnosno možete ih pripremiti u šoljici. Ukoliko na poslu postoji mikrovalna peć, onda možete podgrijati hranu, a ako ne pripremajte hranu koja je ukusna i kad je hladna. Izbjegavajte podgrijavanje na radijatoru, jer je to idealan način za dobivanje salmonele, a to nikako ne želimo.

Prva pomoć
Priuštite sebi kvalitetnu termo posudu koja će savršeno čuvati vašu hranu i samim tim vaš organizam. Ako baš ne stignete pripremiti ništa kod kuće, potrudite se da odolite ćevapima i bureku, radije kupite jogurt i u njega stavite žitarice, to je ukusno i vrlo hranjivo.

Ljudi se obično najviše muče sa glavnim obrocima, ali to nije osnovni problem. Nutricionisti kažu da zapravo više pažnje i treba posvećivati međuobrocima koji igraju važnu ulogu u postizanju i održavanju vitkosti. Napravili su i popis najzdravijih međuobroka koji će vam pomoći u mršavljenju.

Bademi
Bademi su vrlo zdrava namirnica bogata mineralima i vitaminima. Dat će vam snagu i energiju, a pritom neće utjecati na gomilanje kalorija u vašem organizmu. Naravno, samo ako se jedu sirovi, ne ušećereni ili prženi.

Orasi
Umjesto raznih slanih grickalica, radije birajte orah koji je ukusan, ali je i zdrav. Sadrži mnoštvo vitamina, a bogat je i nezasićenim masnim kiselinama. Najveća prednost mu je što sadrži vrlo zdrave omega-3 masne kiseline koje su ljudskom organizmu itekako potrebne.

Sušeno voće
Sušeno voće je bogati izvor mikrominerala koji su dobri za ljudski organizam. Ako se  konzumira umjereno, organizmu osigurava zdravlje, a tijelu vitkost.

Svježe voće
Svi znamo koliko je voćezdravo i bitno našem organizmu. Za međuobroke najbolje je birati jabuke, banane i grožđe jer sadrže sve potrebne sastojke za organizam, a nemaju puno kalorija. Posebno se preporučuju jabuke jer su iznimno zdrave i sprečavaju razvoj različitih bolesti.

Svježe povrće
Opće je poznato da je i svježe povrće potrebno svakodnevno unositi u organizam. Kao međuobrok dobro će vam poslužiti mrkva i celer. To su tzv. zdrave grickalice koje pridonose mršavljenju, ali i očuvanju zdravlja. Mrkva i celer sadrže brojne vitamina, a pomažu i pri smanjenju holesterola.

Svježi kravlji sir
Ova se namirnica posebno preporučuje kao međuobrok osobama koje imaju vrlo dinamičan životni ritam. Može poslužiti kao zamjena za meso jer ima visokokvalitetne proteine. Svježi sir sadrži masti i ugljikohidrate te je dobar izvor vitamina i minerala, posebno kalcija, fosfora i magnezija. Dakle, to je zdrav međuobrok koji će vam pomoći u održavanju vitke linije. Naravno, i svježi kravlji sir je potrebno konzumirati u umjerenim količinama.

Osim što se koriste da obogate okus vaših jela, ove biljke, koje sigurno imate u kuhinjskim ormarićima, pomažu da iješite brojne tegobe.

Žgaravica
Gorke bilje poput kurkume (ključni sastojak curryja) stimuliraju protok probavnih sokova, koji pokreću hranu i sprječavaju gomilanje kiselina. Ako je koristite kao začin, kurkuma neće zaustaviti neugodno žarenje. Kako biste savladali žgaravicu uzmite dvije ili tri kapsule kurkume prije jela.

Glavobolja - čaj od ružmarina
Ružmarin pomaže širenju krvnih žila. Za kuhanje čaja upotrijebite 1 kašičicu sušene biljke i čašu vruće vode. Poklopite i pustite da odstoji 10 minuta. Procijedite i pijuckajte po čašu tri puta dnevno.

Isprobajte đumbir
Đumbir inhibira sastojak pod imenom tromboksan A2, koji sprječava otpuštanje tvari poznate po izazivanju širenja krvnih žila. Drugim riječima, đumbir može pomoći ravnomjernijem protoku krvi, što predstavlja ključ u prevenciji migrene. Naribajte svježi đumbir u sok, iskoristite prednosti svježe biljke ili dodajte đumbirov prah jelu za vrijeme kuhanja.

Pritisak ili bol u sinusima - timijan
Ako je boja sekreta vaših sinusa providne ili bijele boje, potreban vam timijan. On je snažan antiseptik i tradicionalni lijek za respiratorne infekcije. Pripremite šoljicu čaja mirisne majčine dušice - 1 do 2 žličice sušene biljke namočite u šoljicu kipuće vode i pustite da odstoji oko 10 minuta. Pijte tri puta dnevno.

Ugrizi i ubodi kukaca - rješenje je menta
Kap eteričnog ulja paprene metvice utrljajte u centralni dio ugriza ili uboda. To će vam donijeti brzo i dugotrajno olakšanje. Paprena metvica hladi ugriz, pa se nećete imati potrebu grepsti. Rezultat? Manja oteklina i ublaženi svrbež. Operite ruke nakon primjene, i ne koristite eterično ulje u blizini očiju jer ih može nadražiti. Ako vas ugrize otrovni pauk ili zmija odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

Zubobolja - Klinčić
Utrljajte kap eteričnog ulja klinčića izravno na bolni zub. Ako nemate pri ruci ovo konkretno ulje, smjestite cijeli klinčić pored zuba pa ga lagano meškoljite u ustima.

Pružite šansu sezamu
Sjemenke sezama sadrže najmanje sedam spojeva protiv bolova. Zakuhajte jedan dio sjemenki s tri puta više vode. Kuhajte dok tekućina ne ispari do pola. Ohladite dobiveni pripravak i nanesite ga izravno na bolni zub

Neprestano dobivamo upozorenja kako bi trebali provjeravati sastojke na etiketama hrane koju kupujemo, ali su one obično pune naziva za koje nikad nismo čuli pa nam je vrlo teško ocijeniti radi li se o potencijalno štetnoj hrani ili ne.
Žurba i neznanje tako nas dovode do toga da kupujemo bez dubljeg promišljanja. Zdravija je ona hrana koja ima što manje sastojaka, dok razni konzervansi i dodaci nisu zdravi.

Sastojci koje bi trebali što više izbjegavati su sljedeći:

Umjetne boje
Hemijski spojevi koji imaju samo jednu ulogu - hrana bi nam trebala izgledati bolje. Uzrokuju alergijske reakcije, umor, astmu, osip na koži, hiperaktivnost i glavobolju.

Umjetne arome
Oponašaju prirodne arome, a koriste se samo zato da bi si proizvođači smanjili troškove. Uzrokuju alergijske reakcije, dermatološke probleme, hiperaktivnost i astmu. Mogu utjecati na enzime, RNA i štitnjaču.

Umjetni zaslađivači
Visoko-procesuirani khmijski spojevi koji nemaju kalorija pa se često koriste u dijetalnim proizvodima. Imaju negativan utjecaj na metabolizam, a neke se povezuje s rakom, vrtoglavicom, glavoboljom i halucinacijama. (Acesulfame-K, Aspartame, Equal, NutraSweet, Saccharin, Sweet'n Low, Sucralose, Sorbitol)

Konzervans benzoat (BHT, BHA, TBHQ)
Spojevi koji konzerviraju masti, a mogu uzrokovati hiperaktivnost, astmu, rinitis, dermatitis i urtikarije te utjecati na ravnotežu estrogena.

Biljno ulje na bazi broma (BVO)
Hemikalija koja pojačava okus u brojnim bezalkoholnim pićima. Povećava holesterol, može oštetiti jetru, testise, štitnjaču, srce i bubreg.

MSG (Monosodium Glutamate)
Pojačivač okusa koji se koristi u restoranima, nalazi se u preljevu za salatu, čipsevima, smrznutim predjelima i supi. Stimulira apetit, a uzrokuje glavobolje, slabost, mučninu i probleme s disanjem.

Olestra
Neprobavljiva zamjena za mast koja se koristi u hrani namijenjenoj prženju i pečenju. Sprječava apsorpciju nekih namirnica, a povezuje se s bolesti probavnog sistema, proljevom, grčevima i krvarenjem.

Djelomično hidrogenizirana ulja
Industrijski stvorene masti koje su znatno jeftinije od klasičnih ulja i izuzetno su popularne kod prerađivača hrane. Sadrže visoku količinu loših masti koje podižu nivo holesterola i štete zdravlju srca.

Muči li vas PMS? Imate li visok krvni pritisak? Razdražljivi ste i nervozni? S takvim se tegobama susreću mnogi ljudi gotovo svakog dana. Iako nije riječ o stanjima koja će vam ozbiljno ugroziti zdravlje, ipak mogu biti neugodna i izazvati neraspoloženje. Kako biste to izbjegli, počastite se namirnicama koje će vam pomoći da se vrlo brzo osjećate bolje.

Lubenica čisti organizam i vraća energiju

Vino
Čaša vina dnevno smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti, i to gotovo za 50 posto. Osim toga, vino ima antioksidanse koji štite krvne stanice od oštećenja. Umjerene količine vina osiguravaju i dobro raspoloženje, pa nastojte popiti po čašu vina dnevno.

Lubenica
Nema bolje namirnice za kožu. Lubenica, naime, ima karoten i likopen koji štite kožu od UV zračenja i sprečavaju nastanak bora. Osim toga, lubenica sjajno čisti organizam od toksina, što čovjeka puni energijom i dobrim raspoloženjem.

Goveđi odrezak
Govedina snabdijeva organizam željezom, što pomaže boljem protoku kisika u krvne stanice i organe. Istraživanja pokazuju da velik broj ljudi pati od anemije, a crveno meso je dobar način da vratite snagu organizmu, ali i osjećaj dobrog raspoloženja.

Mlijeko
Ovaj zdravi napitak može ublažiti anksioznost i razdražljivost tokom PMS-a. Mlijeko sadrži kalcij koji pomaže zdravlju kostiju, ali i ostala vrijedna nutritivna svojstva koja pridonose boljem stanju organizma.

Maslinovo ulje
Brojna su istraživanja dokazala iznimne koristi maslinova ulja. Dobro je za mršavljenje i smanjenje krvnog pritiska, ali pridonosi i boljem raspoloženju. Budući da čini dobro organizmu, osjećaj energije i dobrog raspoloženja ne izostaje. Ljudi koji žive u mediteranskom području češće konzumiraju maslinovo ulje i rjeđe obolijevaju od depresije.

Tjestenina
Iako mnogi savjetuju izbjegavanje tjestenine zbog visokog udjela ugljikohidrata koji debljaju, činjenica je da ugljikohidrati podižu nivo serotonina u krvi. On izaziva osjećaj sreće i dobro raspoloženje, a istraživanja su pokazala da su ljudi koji često jedu tjesteninu sretniji.

Žitarice
Baš kao i tjestenina, i žitarice sadrže ugljikohidrate koji poboljšavaju raspoloženje. Osim toga, naučno je dokazano da zdjela žitarica s mlijekom nakon tjelovježbe osvježava organizam poput sportskih napitaka.

Mali zmaj – začinska biljka vatrene arome
Estragon, poznat još i kao taragon, autohtona je biljka južne Evrope, a danas se može naći u suhim predjelima Sjeverne Amerike, južne Azije i Sibira. Latinski mu je naziv Artemisia Dracunculus, a „dracunculus“ znači „mali zmaj“. Ovo je ime dobio vjerovatno zbog izgleda njegovog korijenja ili pak zbog njegove vatrene arome. U svakom slučaju, vjerovalo se da ima veliku moć pri iscjeljivanju ugriza zmija i drugih otrovnih stvorenja. U drevna vremena, omiljeno piće indijskih kraljeva bili su sokovi od pomiješanog estragona i komorača. U Engleskoj se nastanio za vrijeme vladavine kralja Henrika VIII, kada su ga počeli masovno saditi u vrtovima. Predanje kaže da se ovaj legendarni kralj, kod kojeg nijedna supruga nije dugo «potrajala», razveo od Catherine Aragonske zato jer je koristila previše - estragona!

Francuski i ruski estragon
Francuski estragon je srednje otporna višegodišnja biljka, visine do 90 cm i raspona 45 cm. Listovi su joj glatki, tamnozeleni, dugački i uski, vrlo jake arome.
Cvjetovi joj i nisu posebno atraktivni, više su to sitne, neugledne glavice tokom ljeta koje jedino u toplim klimama proizvedu zrele sjemenke.
Ruski estragon je nešto viša biljka, naraste do 1,2 m, istog je raspona i cvjetova kao i francuski estragon, jedino su joj listovi nešto grublji i manje tamnozeleni. Otporna je biljka jer potiče iz Sibira.

Uzgoj i održavanje
Samo ruski estragon proizvodi klijavo sjeme, tako da se najčešće i može naći ta sorta. U proljeće sijte sitno sjeme u pripremljene plitice sa mješavinom kore, treseta i šljunka. Nije mu potrebna posebna toplina. Kada su biljke dovoljno velike, presadite ih u vrt, na udaljenost od 60 cm. Zimi, kada biljka uvene, najbolje ju je prekriti pokrivačem, slamom ili
dubokim malčem. Ruski estragon je jako otporan i rast će u svim uvjetima. Prema nekim mišljenjima, postaje sve bolji što je duže na jednom mjestu. Međutim, to baš i nije tačno jer ujedno postaje i sve grublji. Francuski estragon ima superiorniju aromu, ali je i osjetljiviji. Najbolje raste na toplom,
suhom mjestu, a zimi treba zaštitu. Ne voli vlagu. Kako biljka stari, tako joj okus postaje lošiji, pa bi ih trebalo zamijeniti svake tri godine. Lijepo se uzgaja i u loncima, a odaberite veći lonac tako da može širiti korijenje. Uvijek treba biti dobro zaliven, a nastojte ga zalijevati danju, ne noću - nikako ne voli kad mu je mokro korijenje! Zimi, kada biljka miruje, neka joj kompost bude suh, a lonac držite na hladnom mjestu bez mraza.

Ljekovitost
Estragon se danas ne koristi u medicinske svrhe. Nekad se koristio za zubobolju, a danas se koristi jedino ponekad, kada ne pomaže ništa drugo, za ublažavanje nesanice, kada se od njega spravi čaj.

U kulinarstvu
Ova je, pak, biljka, jedna od najdragocjenijih u kulinarstvu. Njena aroma potiče apetit i nadopunjuje mnoga jela. Koristi se sa piletinom, teletinom, ribom, punjenim paradajzom, rižom, te nadjevima za salate.