Brašno, jaja i voda – zabava može početi... Pozvali biste drage prijatelje na malu privatnu zabavau, ali vam je nestalo ideja šta da spremite za večeru...Zašto ne pokušate jednom organizovati malu kuharsku radionicu u kojoj će učestvovati svi gosti – odlično ćete se zabaviti. Predlažemo da napravite domaću tjesteninu. Za nju vam je potrebno samo nekoliko sastojaka. Savjetujemo kako umjesiti dva osnovna tipa tijesta, kako napraviti tjesteninu u boji i kako je na lijep način oblikovati...Spremni ste?

Tijesto sa jajima
Mijesite nekoliko minuta;
300 g brašna, 3 jaja, kašikicu ulja, ½ kašikice soli i po potrebi malo vode tako da dobijete glatku masu.

Tijesto bez jaja
Zamijesite 150 g pšeničnog griza, 150 g brašna, ½ kašikice soli i 100 – 150 ml vode. Tijesto oblikujte u kuglu, zamotajte u prozirnu foliju i ostavite 30 minuta u frižideru da se sastojci dobro povežu. Savjet: Kako bi se tijesto lakše valjalo, dobro ga je mijesiti još desetak minuta, dok ne postane sjajno i vrlo elastično.

Važno je tijesto izvaljati na tanko
Nakon što ga izvadite iz frižidera, tijesto još jednom energično zamijesite. Razdjelite ga na dvije do tri porcije, pospite brašnom i razvaljajte na radnoj površini ili velikoj drvenoj dasci na debljinu od oko 2 mm. Sada možete oblikovati tijesto po želji.

Brojne varijante
Vrlo je jednostavno napraviti leptiriće i široke rezance, ali i listove za lazanje. Izvaljan komad tijesta narežite na trake debljine 8 – 10 cm, narežite na kvadrate ili pravougaonike. Za spiralice tijesto narežite na širinu od 2 mm i dužinu od 8 cm, pa svaki komad umotajte oko nabrašnjenog drvenog štapića.
Za raviole tijesto izvaljajte u dva komada. Na jedan komad rasporedite fil sa razmacima 3 – 5 cm, pa poklopite drugim komadom tijesta. Zatim tijesto malo pritisnite oko grudica fila, pa izrežite raviole. Domaće raviole možete pripremiti odmah ili ih osušiti.

Vrijeme kuhanja
Tijestenina se uvijek kuha u slanoj vodi. Svježa se tijestenina kuha vrlo kratko – minutu do četiri minute. Kod sušene tijestenine vrijeme kuhanja prije svega zavisi o vrsti jer se one razlikuju i po debljini i po obliku, a najčešće se kuha osam do deset minuta.

Za lijepu boju
Crveno – pomiješajte 30 g koncetrata paradajza sa 2 kačike vode. Umutite sa jajima za tijesto. Zelena – blanširajte 300 g špinata, ocijedite, izmiksajte i umijesite u tijesto. Žuto – u jaja zamutite nešto šafrana u prahu, umijesite sa brašnom.

Dobar doručak osigurava energiju potrebnu da bismo izdržali naporan dan. Redovito konzumiranje doručka može poboljšati sveukupno zdravlje, osiguravajući organizmu vrijedne nutrijente. Utvrđeno je da osobe koje
redovito doručkuju sa lakoćom osiguravaju dnevne potrebe organizma za nutrijentima. Također, brojne studije pokazuju da su osobe koje redovito konzumiraju kvalitetan jutarnji obrok mnogo aktivnije i produktivnije, kako mentalno tako i tjelesno.

Zašto je važan doručak?
Većina nutricionista složit će se da je doručak najvažniji dnevni obrok te da je redovito doručkovanje poželjna prehrambena navika. Nakon 8 - 10 sati sna tj. posta, organizam je ujutro u prvom stadiju gladovanja. Kako bi pokrenuli metabolizam i mozgu osigurali potrebnu energiju, prvi dnevni obrok ne bi trebalo predugo odgađati. Preskakanje doručka znači nepotrebno gladovanje organizma minimalno 14 sati, a hrana je organizmu kao i gorivo automobilu - neophodna da bi pravilno funkcionirao! Istraživanja navode kako 17-37 posto odraslih osoba izostavlja doručak. Bitno je naglasiti da bi doručak trebao osigurati četvrtinu dnevnih potreba organizma za nutrijentima, stoga je vrlo važno šta ćemo doručkovati.

Šta je dobro doručkovati?
Prema stavu American Dietetic Association, dobar doručak uključuje mlijeko ili mliječne proizvode kao dobar izvor proteina i kalcija, te integralna peciva ili pahuljice, kao izvor kompleksnih ugljikohidrata, i voće ili voćni sok kao izvor prehrambenih vlakana, nekih vitamina i minerala. Podaci prikupljeni tokom 6 godina istraživanja u SAD-u, analizirali su se kako bi se utvrdila povezanost vrste doručka, ukupnog energetskog unosa i indeksa tjelesne mase. Utvrđeno je da osobe koje za doručak konzumiraju žitarice ili peciva imaju značajno niži indeks tjelesne mase od osoba koje ne doručkuju ili konzumiraju mesne prerađevine i jaja. Osobe koje konzumiraju mesne prerađevine i jaja za doručak imale su najveći ukupan energetski unos i najviši indeks tjelesne mase. Ovo i mnoga druga istraživanja ukazuju da je izostavljanje doručka potpuno pogrešna taktika želite li postići ili zadržati vitkost.
Upozorenje: propustimo li doručak, imamo znatno veće izglede da će nas napasti neutaživa glad tokom dana, koja će nas natjerati da pojedemo prvo što nam dođe pod ruku. Stoga ne trebaju čuditi rezultati studija koji ukazuju na povećanu učestalost debljine među osobama koje ne doručkuju!

Preskakanje doručka = loša ideja!
Velikom broju osoba je za preskakanje prvog dnevnog obroka najčešće opravdanje nedostatak vremena, međutim, odlučite li se na žitarice s visokovrijednim fermentiranim mliječnim proizvodom, za pripremu i konzumiranje trebat će vam najviše 5 minuta. Toliko sigurno možete izdvojiti. Želite li niskokaloričan jutarnji obrok, odaberite kukuruzne, zobene ili pšenične pahuljice i prelijte ih obranim mlijekom ili fermentiranim mliječnim proizvodima sa niskim udjelom mliječne masti. Ukoliko pak imate potrebu za visokokaloričnim jutarnjm obrokom, odaberite müsli s dodanim komadićima voća, orašastim plodovima i čokoladom te ih prelijte mlijekom ili jogurtom s višim udjelom mliječne masti. Dobar je odabir i integralno pecivo sa sirom, nemasnom šunkom i povrćem po želji. Svakom doručku dobro je pridodati i voće po želji ili svježi voćni
sok.

Kako doručak utiče na zdravlje?
Studije o uticaju doručkovanja na zdravlje provode se već četrdesetak godina. Sve one pokazuju kako jutarnji obrok poboljšava zdravlje svim uzrastima. Osobe koje se ujutro lišavaju hrane često su umorne, iscrpljene i nemirne tokom dana. Doručak je prva prilika tijela da se napuni glukozom, poznatom i kao “krvni šećer”, nakon što je preko noći bilo bez ikakve hrane i izvora energije. Glukoza je najvažniji hemijski spoj za rad mozga i živčanog sistema, i glavni je izvor energije. Također je važna i za obavljanje najosnovnijih radnji poput hodanja, pričanja ili razmišljanja. Ona pomaže mišićima da dovedu dovoljno energije kako bi osoba mogla normalno obavljati sve svoje aktivnosti.

Doručak tinejdžericama pomaže da ostanu vitke!
Menstrualne i probavne smetnje uveliko utiču na normalno funkcioniranje svake žene. Istraživanje provedeno u Japanu pokazalo je da studentice koje povremeno doručkuju ili pak uopće ne doručkuju imaju značajno učestalije menstrualne bolove od onih koje doručkuju svaki dan. Jednako, studentice koje uopće ne doručkuju pokazuju tendenciju ka opstipaciji. Ovo istraživanje pokazuje važnost doručka za kvalitet života mladih djevojaka. Djevojke koje redovno doručkuju, posebno žitne pahuljice, vitkije su od onih koje preskaču jutarnji obrok. Djevojke koje su jele bilo kakav doručak imale su, po rezultatima istraživanja, manji indeks tjelesne mase od onih koje nisu, a taj je indeks bio još niži kod djevojaka koje su za doručak jele žitne pahuljice. Vlakna u žitnim pahuljicama i zdravija hrana koja se obično konzumira uz njih, primjerice mlijeko i sok od narandže, mogli bi biti odgovorni za manju tjelesnu masu tinejdžerica koje jedu takav doručak, ocijenio je Bruce Barton, predsjednik instituta koji je proveo istraživanje. U desetogodišnjem istraživanju praćeno je 2.379 djevojaka u SAD-u, u dobi od 9. do 19. godine.

Doručak pozitivno utiče na zdravlje srca
Istraživanje britanskih naučnika pokazuje da žene koje preskaču doručak imaju višu razinu tzv. lošeg holesterola (LDL). Osim toga, žene koje ne doručkuju prosječno konzumiraju više kalorija, što sugerira kako izbjegavanje doručka na dugi rok povećava izglede za povećanje tjelesne težine. Uz povećanje razine holesterola, kod žena koje nisu doručkovale uočena je manja osjetljivost organizma na inzulin. Naučnici upozoravaju da je smanjena osjetljivost organizma na djelovanje hormona ključnog za regulaciju razine šećera u krvi jedan od faktora rizika za razvoj dijabetesa tipa II.

Doručak pozitivno utiče na zdravlje zuba
Istraživanje naučnika iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti je pokazalo da djeca koja redovito doručkuju imaju u odnosu na ostalu djecu 3 i po puta manji rizik za pojavu šupljina u zubima. Istraživači upozoravaju da su sva djeca u ispitivanju bila iz porodica sličnog materijalnog statusa. Uobičajeno je da djeca iz siromašnijih porodica imaju većih poteškoća sa zdravljem zuba. Naučnici rezultate istraživanja objašnjavaju navikom djece koja propuštaju doručak da manjak kalorija nadoknade konzumacijom hrane bogate šećerom, i tako štetno utiču na zdravlje zuba.

Doručak je nužniji djevojčicama
Za postizanje boljih rezultata u školi, dobar doručak je nužniji djevojčicama nego dječacima, pokazuje istraživanje britanskih naučnika. Utvrđeno je da djevojčice postižu bolje rezultate na testovima pamćenja ako su prije toga pojele dobar obrok. S druge strane, dječaci su na istim testovima pokazali bolje rezultate ako nisu bili sasvim siti. Prethodna istraživanja su već ukazivala na povezanost između redovitog doručkovanja i uspjeha u školi, no ovo je prva studija koja je pokazala da je djevojčicama obrok bogat ugljikohidratima i proteinima potrebniji.

Doručak koristi protiv gripe
Rezultati studije naučnika sa sveučilišta u velškom Cardiffu su pokazala da se ne isplati izbjegavati “najvažniji obrok u danu”, bar dok traje sezona gripe. Utvrđeno je da su osobe koje nisu doručkovale bile podložnije gripi i prehladama. Uzroci ove pojave nisu ni naučnicima potpuno jasni, ali se pretpostavlja da imunološki sistem ima velike koristi od ranih obroka, jer se tako osigurava energija potrebna za djelovanje bijelih krvnih stanica.

Doručak utiče na mentalne sposobnosti
Djeca koja umjesto pravog doručka jedu proizvode bogate šećerom imaju na testovima mentalnih sposobnosti rezultate slične rezultatima penzionera. Istraživanje britanskih naučnika sa Reading University je pokazalo da djeca u dobi od 9 do 16 godina imaju bolji učinak na testovima mentalnih sposobnosti ako su tog dana pojela tradicionalni doručak. Mladi ispitanici koji su na dan testiranja za doručak imala gazirana pića i proizvode sa čokoladom, imala su rezultate slične onima kakve su imali 70-godišnjaci. Naučnici dodaju da konvencionalna hrana za doručak, kao što su žitne pahuljice ili tost, sadrži više složenih ugljikohidrata, a manje šećera. Šećer u početku daje snažan energetski poticaj, no složeni ugljikohidrati su izvor energije u dužem razdoblju, pa to može uticati na kognitivne funkcije.

Konzumacija kafe uz poboljšanje učinka radnika smanjuje izglede za greške u obavljanju posla, posebno tokom rada noću, objavili su britanski naučnici.

Poznato je kako rad noću ima negativan utjecaj na tzv. unutrašrnji sat organizma, što može dovesti do simptoma nesanice ili pretjerane pospanosti.

Posljedica nedostatka sna je smanjenje produktivnosti i veći rizik za greške, što može biti naročito opasno kod osoblja u bolnicama ili profesionalnih vozača, kažu istraživači iz londonske London School of Hygiene & Tropical Medicine.

Njihova analiza podataka prikupljenih za potrebe 13 ranije provedenih studija je pokazala kako je unos kofeina izravno povezan s boljim rezultatima na nizu neuropsiholoških testiranja kojima je cilj bio utvrđivanje kvalitete pamćenja, pažnje, sposobnosti zaključivanja i percepcije.

Prije dvadesetak godina u jednom popularnom  lmu pojavila se scena u kojoj astronauti za rucak jedu tabletice sa sintetiziranim vitaminima, mineralima i ostalim nutricionistickim sastojcima potrebnim za život. Tada su nam se vitaminski suplementi cinili kao naucna fantastika. Meutim, današnja užurbanost života, odnosno nedostatak vremena, te manjak vitamina u namirnicama namecu potrebu da vitamine tražimo u malim bocicama. To postaje obavezan ritual koji nam pomaže da nam imunitet funkcionira bez problema.

Šta su to suplementi?
Vitaminski i mineralni pripravci još uvijek predstavljaju osnovu dodataka prehrani, iako se ova skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima porijeklom iz hrane te biljnog i životinjskog svijeta. Suplementi su generalno proizvodi, osim duhana, koji su namijenjeni dopuni prehrane, a sadrže jednu od sljedećih komponenti: vitamine, minerale, bilje ili ljekovito bilje, njihove koncentrate ili ekstrakte ili pak njihove smjese. Suplementi se mogu naći na tržištu kao meke ili tvrde kapsule, prašci i mogu se pakovati posebno ili dodavati konvencionalnoj hrani. Kao suplementi hrani se mogu naći aminokiseline, antioksidanti, bjelačevine, fitotvari, masti, minerali, nutraceutici, ugljikohidrati, vitamini i drugi. Dodaci prehrani ne smiju se razmatrati kao zamjena za uravnoteženu prehranu i ne bi se trebali uzimati prije procjene nutritivnog statusa koju provode stručnjaci - liječnici i nutricionisti.

Koje količine?
Budući da je svaka osoba posebna biohemijska jedinka,
određivanje optimalne kombinacije nutrijenata u optimalnim dozama nije lako. Ipak, postoje standardne vrijednosti za potreban dnevni unos nutrijenata koje se odnose na populaciju zdravih odraslih ljudi. Skraćenica za odgovarajuću dozu koju možemo vidjeti na deklaraciji svakog vitaminskomineralnog dodatka prehrani je RDA. Prilikom odabira dodatka prehrani važno je dobro proučiti deklaraciju na proizvodu.

Vitamini
Vitamini spadaju među najrasprostranjenije suplemente, ali nažalost, velika većina ljudi počinje s konzumacijom vitamina kao dodatkom prehrani tek nakon različitih bolesti, za jačanje organizma uz treninge i veće napore te kao dodatak prehrani osiromašenoj vitaminima. Koliko vremena nam je potrebno da uz doručak ogulimo i pojedemo narandžu, a koliko da samo progutamo tabletu sa čašom vode i zaboravimo na vitamine do kraja dana te imamo luksuz priuštiti si ručak u uredu iz obližnjeg fast fooda, čiji su jedini “povrće sastojci” pardajz i gljive sa pizze i preprženi pomfrit.

Koje odabrati?
Kada pogledamo police u supermarketima nameće se gotovo prevelik izbor šumećih vitamina, u tabletama u sirupima ili fluidima; za djecu, za starije i mlađe. Pojedini vitamini su izolirani poput vitamina A, D, E ili K, te bi njihovo uzimanje trebalo biti pod liječničkim nadzorom. Zašto? Jer pretjerana upotreba određenih vitamina i minerala može naškoditi vašem organizmu, čak uzrokovati veće probleme. Vitamini A, D, E i K u vitaminsko-mineralnim pripravcima ne bi trebali biti zastupljeni u vrijednostima višim od RDA, dok vitamini iz B skupine i vitamin C mogu biti zastupljeni i u višim dozama. Također, treba izbjegavati pripravke koji sadrže više od 60 posto dnevne potrebne količine željeza, ukoliko ih nije preporučio liječnik na temelju dijagnoze nedostatka ovog minerala. Prije nego napravite krvnu sliku uz obaveznu konsultaciju s liječnikom izbjegavajte police sa suplementima koje ne znate dozirati. Nemojte gutati tablete željeza samo zato jer vam se čini da ste umorni - umor ne znači nužno anemiju i nedostatak željeza, a može značiti preveliku količinu nekog drugog vitamina ili minerala u organizmu kojeg ste do sada uzimali bez kontrole.

Koliko imaju efekta?
Neka novija istraživanja upućuju na to da pretjerano korištenje ima čak štetnih efekata, dok neka sugeriraju da od vitamina iz bočica nema nikakve koristi. Postoje također informacije kako naše tijelo nije u stanju prepoznati sintetičke vitamine te ih niti ne apsorbira iz organizma. Međutim ukoliko smo zaboravni i ne konzumiramo neophodne količine voća onda su nam suplementi itekako potrebni, posebno vitaminski. Stoga vam donosimo pregled nekih najvažnijih vitamina i njihova dejstva. Vitamin C je vitamin topiv u vodi koji djeluje kao snažni antioksidans. Jedna od njegovih najvažnijih funkcija je zaštita LDL kolesterola od oksidativne štete.
Vitamin C svojim dejstivima jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Vitamin C igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana i djeluje antialergijski. Ovaj vitamin potiče formiranje žuči, pomaže u odbrani od virusa i detoksikaciji organizma. Iako vitamin C ima mali uticaj u prevenciji obične prehlade, on skraćuje vrijeme trajanja i ublažava simptome prehlade. Izvori u hrani: brokula, crvena paprika, šipak, acerola, citrusi, jagode.
Vitamin E je snažni antioksidans koji štiti ćelijske membrane. Dvije studije objavljene u New England Journal of Medicine pokazuju da muškarci i žene koji uzimaju barem 100 I.U. vitamina E dnevno tokom minimalno dvije godine, bilježe 37 – 41 postotni pad rizika pojave bolesti srca. Također, vitamin E je veoma dobar kod smanjivanja tegoba ljudi sa dijabetesom i arterosklerozom. Izvori u hrani: ulje pšeničnih klica, orasi, sjemenke, biljna ulja, žumance jajeta, lisnato zeleno povrće.
Kompleks vitamina B odnosi se na sve poznate esencijalne vitamine topive u vodi osim vitamina C. To su: tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6 ), biotin, folna kiselina i kobalamin (B12 ). B-kompleksu se dodaju i kolin, inozitol i paraaminobenzojeva kiselina (PABA), iako nisu esencijalni vitamini. Skupina B-vitamina neophodna je u radu nervnog sistema, održavanju normalne funkcije kože, kose, noktiju, jetre, usne šupljine, te probavnog sistema. B-kompleks je dobro uzimati kod povećanih tjelesnih i psihičkih napora, depresije, nesanice, bolesti kože, probavnih smetnji, u trudnoći, te kod aktivnog i rekreativnog bavljenja sportom.
Vitamin A (retinol) pomaže ćelijama kako bi se mogle nesmetano dijeliti - taj proces zove se diferencijacija. Ćelije koje se ne diferenciraju ispravno podložnije su prekancerogenim promjenama. Beta karoten je biljni pigment koji naš organizam prema potrebi pretvara u vitamin A. Vitamin je nužan za održavanje zdravlja kože i sluznice, prve linije odbrane tijela od mikroorganizama i toksina, a važan je i za snažan imunosni sistem. Vitamin A ključan je za dobar vid. Izvori u hrani: jetra, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje bakalara.
Vitamin D se nalazi se u ograničenom broju namirnica poput ulja iz jetre bakalara, žumanca jaja, maslaca i riba iz hladnih sjevernih mora, kao što su losos i haringa. Vitamin D pomaže u apsorpciji i korištenju kalcija i fosfora. Potreban je djeci za normalan rast, a odraslima za svaku funkciju koja zahtijeva kalcij ili fosfor, kao što je prenošenje nervnih podražaja, pravilan ritam srca ili grušanje krvi. Dovoljna količina vitamina D je prevencija za pojavu osteoporoze, napredovanje osteoartritisa i hipertenziju. Najbolji način opskrbe organizma vitaminom D je izlaganje sunčevim zrakama u trajanju od 10 – 15 minuta, jer se tada automatski regulira količina nastalog vitamina D.

Multivitamini
Unatoč skepticima, dokazano je da vitaminski suplementi imaju višestruke koristi za organizam te ih se unosi u novije piramide prehrane kao nezaobilazne dodatke. Osnovu većine programa nadopune prehrane čine multivitamini sa mineralima koji sadrže barem 400μg folne kiseline. Multivitamini su proizvodi iz kategorije dodataka prehrani koji se najviše koriste. Najčešće sadrže 13 vitamina, uz dodatak odabranih minerala. Konzumiranje vitamina kao suplemenata se svakako preporučuje, ali naravno, uz obaveznu konsultaciju liječnika. Nije svaka vrsta vitamina za svakog pojedinca jer, kao što smo već rekli, svaki organizam je različit, počevši od građe, uzrasta, pa do fizičke potrošnje za koju su potrebne različite količine različitih dodataka. Koristite vitamine i minerale, za navedene se posavjetujte s liječnikom, naročito ako se nalazite u nekoj od specifičnih situacija poput trudnoće kada prevelika konzumacija vitamina može biti veoma štetna.

Zašto su Francuskinje tako vitke; zašto su u kineskoj naciji slučajevi kancera jako rijetki? Ishrana je kriva za sve
Kada je u pitanju prevencija oboljenja, poput gojaznosti, kancera, srčanih bolesti, uvijek po neku dobru stvar možemo naučiti od ostatka svijeta. Tradicionalna kuhinja Španije, Japana i Finske između ostalog sadrže zdrave namirnice za koje nutricionisti kažu da igraju odlučujuću ulogu u snižavanju stope smrtnosti izazvane načinom ishrane. Čak i francuska i kineska nacija mogu nas naučiti dosta dobrih stvari o ishrani. Naravno da biste primjenili slijedeće savjete ne morate postati državljani pomenutih zemalja, niti potrošite silne pare za uvoz njihovih namirnica.

Francuska – ostanite vitki bez odricanja od masnoća
Iako je tipična francuska kuhinja bogata masnoćama, Francuska bilježi najnižu stopu smtrnosti usljed srčanih oboljenja. Francuskinje, također, dvostruko rjeđe oboljevaju od kancera dojke za razliku od ostatka svijeta. Njihova tajna leži u tome što kuhanje doživljavaju kao ritual i uživaju u hrani. Dok većina svijeta na hranu gleda kao na nužnost ili je doživljava kao slatki grijeh, Francuzi obožavaju da kuhaju i njihov svaki objed je poseban ritual. Poklanjaju veliku pažnju porijeklu namirnica i načinu pripreme. Jedu dosta povrća koje kombinuju sa maslinovim uljem, puterom, začinskim biljem, zbog čega je ono mnogo ukusnije i poželjnije. Ostatak svijeta ga izbjegava jer im bareno povrće nije ukusno, te misle da je to jedini način spravljanja zdravog obroka. Nedostatak ideja i ukusa čine da ljudi bježe od povrća a samim tim i zdrave ishrane. Maslinovo ulje, jezgrasto voće, puter, daju povrću jedinstven ukus a ne oduzimaju mu vrijednost. Pri tome masnoće koje se dodaju brzo daju osjećaj sitosti, što sprečava prejedanje. Dakle, Francuzi poručuju da uživate u obrocima, ne izbjegavate masnoće i zavolite povrće.

Španija – užina za zdravo srce
Španci imaju najnižu stopu srčanih oboljenja. Prosječan životni vijek za žene je 73 godine što spada u jednu od najviših stopa na svijetu. Pa u čemu je njihova tajna?
Povrće, riba, jezgrasto voće, hrana u izvornom obliku je recept za zdrav i dug život. Riba i plodovi mora baza su ishrane Španaca, a sjemenke i jezgrasto voće omiljena grickalica ili užina. Lješnik, badem i orah dodaju se gotovo svim jelima čime je povećan unos vitamina E, magnezija i cinka. Španci predlažu da za užinu uzimate sirovo, ili pečeno jezgrasto voće ili da ga dodajete slatama i tjesteninama. Pet porcija povrća jedite svakodnevno.

Kina – čajem smanjite rizik od bolesti
Stopa smrtnosti Kineza usljed kancera i dijabetesa četiri puta je manja nego kod ostatka svijeta. Malo mesa i mnogo čaja kineski je recept za dug životni vijek. Riža i povrće su zvijezde kineske kuhinje. Većina Kineza konzumira samo 250 grama crvenog mesa mjesečno, mnogo riže i povrća, stotine litara čaja, što je jedna od najboljih prevencija kancera, srčanih oboljenja i dijabetesa. Čaj, kao napitak bogat antioksidantima, koji opet netrališu kancerogene slobodne radikale, je broj jedan saveznik zdravlja Kineza. Preporučuju nam tri šolje zelenog čaja dnevno, meso kao prilog a ne glavno jelo i mnogo, mnogo riže.

Finska – više biljnih vlakana za manje kilograma
Tipična ishrana Finica sadrži dvije trećine biljnih vlakana. Najviše koriste raž za hljeb, peciva i keks. Biljna vlakna imaju odlučujuću ulogu u smanjenju rizika od srčanog udara, kao i gojaznosti. Njihova uloga sastoji se u umanjivanju dnevno unijetih kalorija blokirajući varenje određenih vrsta masti i proteina koji se konzumiraju zajedno. Zato unosite najmanje 25 do 30 grama biljnih vlakana dnevno iz voća, povrća i integralnih žitarica i budite zdravi poput Finaca.

Prema nekim procjenama, studenti koji žive odvojeno od porodice u prosjeku sedmično potroše 50 – 60 KM na hranu (sličan je omjer i u drugim standardima života/valutama: 50 – 60 eura ili 20 – 30 engleskih funti). Možda u prvi mah ovo i ne zvuči loše, ali zapravo kad podijelite na 7 dana, to je dnevno 8,60 KM u najboljem slučaju – što nije mnogo! Da ne govorimo da većina tog novca odlazi na fast food, grickalice i ostale nezdrave namirnice. Nije onda ni čudo da se za vrijeme studija mnogi studenti, iako ne jedu
mnogo, zapravo udebljaju od ove masne, kalorične hrane, a opet su vječito gladni i prilično mrzovoljni. Ovo posebno dolazi do izražaja za hladnih, zimskih mjeseci, kada su studenti najskloniji letargiji i kada ih često obaraju ne profesori, nego zimski virusi, posebno gripa. Zbog nedostatka vitamina u ishrani, imuni sistem studenata često je na udaru. Međutim, uz par jednostavnih koraka ovi se problemi mogu uspješno zaobići.

Korak 1: hrabro i sa samopouzdanjem baciti se na kuhanje!
Kao prvo, studenti ne bi trebali gledati na kuhanje kao na bauk – ako su dovoljno sposobni pripremati i polagati ispite, rješavati zamršena administrativna pitanja i popunjavati silne komplicirane formulare, sigurno su dovoljno sposobni i spravljati barem neka jednostavna jela, bez straha od havarije u kuhinji! Kuhanje prema instrukcijama na receptu zaista nije ništa strašno. Na kraju krajeva, sjetite se samo da su momci i djevojke koji znaju kuhati uvijek na cijeni, čak i prilično seksi, stoga – kuhače u ruke!

Korak 2: uvesti pravilo – 5 svježih voćki / povrća dnevno!
Na prvi pogled, ovo zvuči zahtjevno, međutim, ako u svako jelo dodate po jednu voćku ili komad povrća, eto vam ispunjene zdrave kvote bez po’ muke! Evo primjera zdravog, a jednostavnog dnevnog jelovnika:
- čaša soka od cijeđene narandže ili grejpa za doručak
- salata za ručak
- za užinu možete gricnuti jabuku, bananu ili neko drugo voće
- te brzo spremna porcija zamrznutog povrća uz večeru, poput graška, mini mrkve i slično (a zamrznuto povrće nije ništa manje korisno od svježeg) Ovakav, zdraviji jelovnik,višestruko će vam koristiti: linija će vam biti bolja, unos vitamina i ostalih hranjivih, korisnih tvari koje organizam crpi jedino iz voća i povrća, zaštitit će vaš imuni sistem, povećat će vam se nivo energije i koncentracije, zdravije ćete spavati, pa ćete i izgledati ljepše, i biti zdraviji, a i bolje ćete učiti!

Korak 3: pametna kupovina namirnica!
Vrlo važan dio kvalitetne ishrane je pametna kupovina namirnica. Supermarketi su najjednostavnija rješenja za namirnice poput konzervi tune, tjestenine i riže, ali za ostale namirnice bolje ćete proći ako pođete na pijacu ili u mesnicu i ribarnicu. Dobra je ideja i sprijateljiti se sa malim, lokalnim proizvođačima ili dobavljačima koji će za vas čuvati dobre komade po povoljnoj cijeni. Ako voće i povrće kupujete u supermarketima, jeftinije je da ga sami proberete i pakirate nego da kupujete već gotove paketiće koji često znaju biti preveliki, pa ćete ih platiti previše, a može se desiti da vam pola propadne jer sami nećete stići sve pojesti na vrijeme. Slična je stvar i sa sirom: skuplje će vas doći zapakirani narendani sir nego ako kupite komad koji ćete sami rendati!

Korak 4: udruživanje budžeta za hranu sa drugim studentima!
Uvijek je povoljnije kupovati za dvoje ili više ljudi nego za jedno! Čak i ako udružite samo po dio budžeta sa drugim studentima, opet ćete moći kupiti bolju, kvalitetniju i raznovrsniju hranu, nego kada sve plaćate sami. Na primjer, ako vas petero uloži po 10 KM, možete napraviti vrhunsku večeru sa mnoštvom različitih namirnica za ukupno 50 KM, dok bi vas takvo jelo u restoranu pojedinačno koštalo 20 – 30 KM! Možete se udružiti i u smislu da svaki dan kuha druga osoba za grupu, tako da se malo rasteretite i od te obaveze. Ili, ako jedno kuha, a drugo pere i posprema, opet će vam biti lakše. Osim toga, možete kuhati i zajedno, što zna biti zabavno iskustvo kojim ćete produbiti prijateljstva sa kolegama.

Nekoliko ideja za jednostavna, jeftina a fina jela za studente:
Osnovni sos od paradajza i bosiljka – uvijek zdrava, ukusna i jednostavna kombinacija. Na malo maslinovog ulja propržite crveni luk, dodate paradajz iz konzerve (pelati), narezani bijeli luk i bosiljak, te so i biber. Dodajte i malu kašičicu šećera da „ubije“ kiselost paradajza. Ako nemate svježeg bosiljka, poslužit će i pola
kašičice sušenog.
Špagete carbonara – na puteru kratko ukuhajte vrhnje za kuhanje, dodajte šunku (ili slaninu ko voli) i narendani parmezan. Ako volite gušći, jači sos, možete dodati i jedno jaje, a može i pavlaka umjesto vrhnja. Prelijte po špagetama koje ste kuhali 8 – 10 minuta.
Prženo povrće – ako ste kupili poneki komad povrća i ne znate šta ćete s njim, pogotovo ako od svega imate samo po komad ili dva, iskoristite ga za obrok od miješanog, prženog povrća. Na malo maslinovog ulja prvo propržite sitno nasjeckani crveni luk, pa onda dodajite jedno po jedno narezano povrće. Krenite od tvrđeg povrća koje se duže kuha (npr. mrkva), pa prema mekšim (npr. buranija ili paprika) i na kraju stavite one koji se najprije skuhaju (npr. tikvice). Dodajte i malo vode ako želite da se povrće fino ukuha i smekša, posolite i pobiberite, a možete pred kraj dodati i malo vrhnja za kuhanje – i eto vam izvrsnog ručka „na kašiku“, punog vitamina!
Pileći bataci – ako imate pećnicu, onda možete napraviti fini, nedjeljni ručak od pilećih bataka koji ne koštaju mnogo. Kupite tacnu (porciju) svježih bataka, stavite meso u posudu za pečenje sa malo ulja i bijelog luka, povremeno
ga okrenite (cca svakih 20 – 25 minuta), a negdje napola pečenja možete dodati i poneku kobasicu. Prema želji dodajte i krompire i eto vam pravog slasnog, domaćeg ručka bez puno truda!
Jeftino voće – istina, nije uvijek top kvaliteta, ali možete mu znatno unaprijediti okus uz par malih trikova: ako mu dodate malo šećera ili ga nakratko skuhate, bit će super okusa! Na primjer, šljive znaju biti tvrde i nezrele, pa im izvadite košticu, isijecite ih na komade, propržite ih na malo putera, pospite šećerom i sa malo cimeta u prahu, pa ih nakon minute skinite sa vatre – iznenadit ćete se kako su dobre! Možete ih poslužiti na tostu uz obični jogurt, pa ćete tako dobiti još jedan jednostavan, a ukusan i zdrav obrok!

O čokoladi se od davnina ispredaju mirisne, slatke priče o moći i ljubavi. Na dvorovima Asteka i Maja mahuna kakaovca imala je vrijednost novca, a ljubavni napitak dobiven od kakaoa obvezno se posluživao navečer kako bi se poboljšale "noćne aktivnosti".

I danas, erotske figurice od čokolade trebaju pomoći da se pokaže ljubav ili omogući zainteresiranima da se lakše zbliže. Zbog toga je čokolada najčešći poklon za Valentinovo, dan kada se darivaju voljeni. Evo nekih ideja koje možete iskoristiti, kako biste obradovale nekoga bez obzira da li se radi o rođendanu, godišnjici ili jednostavno bez posebnog povoda želite nekome prirediti slatko malo iznenađenje

Knjižica sa čokoladnim receptima
Budite kreativni i potražite na netu najukusnije recepte za pravljenje čokoladnih poslastica,. Isprintajte ih, uvežite i poklonite dragoj osobi. Pun pogodak će biti ukoliko uz to poklonite najbolju slasticu koju ste pripremili prema receptu iz knjižice.

Čokoladna košarica
I ovdje je potrebno samo malo kreativnosti i volje. Kupite pletenu košaricu, napunite je omiljenim čokoladnim slasticama drage osobe, zapakirajte u celofan i poklonite uz neku lijepu posvetu.

Čoko šoljica
Svakom čokoljupcu treba i šalica za vruću čokoladu i kakao. Neka bude malo većih dimenzija od standardne, a možete je i sami oslikati sa željenim natpisom, slikicom. Uz nju svakako poklonite pokoju vrećicu vruće čokolade u prahu ili kakao napitka.

Staklena teglica
Osim što čokoladne bombone u staklenoj teglici super izgledaju, ona će uvijek biti pri ruci. Možete je izraditi i sami od velike staklenke za krastavce koju ćete prema želji ukrasiti i napuniti raznoraznim čokoladnim bombonima iz čokoladnih butika.

Nutricionizam ili, kako ga još nazivaju, nauka o prehrani, je primijenjena prirodna nauka o hranjenju tijela, koja proučava odnos između čovjeka i hrane, te implikacije koje proizlaze iz tog odnosa. Temelji se na osnovnim principima hemije i biohemije, biologije i mikrobiologije, fiziologije i anatomije te genetike. U praksi obuhvata i principe nauka poput poljoprivrede, prehrambene tehnologije, biotehnologije, antropologije, medicine, sociologije, psihologije i ekonomije. Istraživanja s područja nutricionizma pomažu u shvatanju mnogih procesa vezanih uz prehranu i pojavu bolesti i poremećaja, ali i u shvatanju uloge prehrane u moduliranju genetskog potencijala pojedinca.

Popularna nauka modernog doba
Kao službeni začetak nauke o prehrani uzima se 1780. godina, kada je francuski hemičar Lavoisier otkrio da se hrana i kisik spajaju u tijelu te proizvode energiju. Nakon toga slijedi razdoblje u kojem su liječnici, naučnici i drugi istraživači radili na bolestima vezanim s prehrambenim deficitom - skorbut, beriberi, rahitis i pelagra. U novom mileniju, nutricionizam dobiva i pod-discipline kao nutrigenomiju koja proučava uticaj sastojaka hrane na izričaj gena. Popularizaciju nutricionizam doživljava tek kada savremeni stil života, onaj kojeg danas često nazivamo zapadnjački, tj. američki, ostavlja vidljive zdravstvene i estetske posljedice. Pretilost, različiti oblici karcinoma, bolesti srca i krvnih žila te dijabetes, stanja su za koja je jedan od glavnih faktora rizika upravo loša prehrana. S pravom se javila potreba da se javnost informira o uticaju hrane na zdravlje, koji sa jedne strane može biti blagotvoran, no sa druge strane može biti i štetan.

Nutricionisti „na divljaka“, samozvani gurui za
hranu itd.
U Americi, koja je vjerovatno po prvi put u nečemu priznala svoju slabost i dobila obilježje „lošeg primjera ostalima“, pokrenute su javne medijske kampanje u kojima sudjeluju brojni naučnici, ljekari i nutricionisti. Kreirane su piramide pravilne prehrane, date smjernice za izradu jelovnika, pokrenuta brojna istraživanja. Stvorio se idealan prostor za zaradu.

Samozvani nutricionisti
i dijetetičari imali su, svaki svoju, jedinstvenu, zagarantirano uspješnu i vrlo skupu metodu skidanja suvišnih kilograma. Prehrambene industrije tražile su ono zdravo u svom proizvodu i počele to naglašavati na svakom koraku. A već su od farmaceutske industrije mogli naučiti da zdravlje donosi zaradu. Hvaljena mediteranska prehrana, s razlogom U međuvremenu, u Evropi se u velikoj mjeri pokušava spriječiti usvajanje zapadnog stila života, koji čini se ulazi na velika vrata, kao i brojka od 30 posto pretile populacije (što je slučaj u Americi). Ukazuje se na vrijednosti autohtone prehrane, s posebnim naglaskom na mediteransku kojoj su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na zdravlje. Nizak unos kalorija, mnogo voća i povrća te žitarica, riba kao sastavni dio jelovnika, maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća te nizak unos mesa i punomasnog mlijeka uz čašu vina dnevno, dokazano, praksom i studijama, osigurava duži i zdraviji život.
„Nutricionizam je nauka o prehrani koja ima javnozdravstveni značaj jer upućuje široku populaciju na uravnoteženu prehranu kao osnovu prevencije bolesti. Moderan način života negativno utiče na prehranu te su danas sve više prisutna bolesna stanja (šećerna bolest tipa II, bolesti srca i krvnih žila, zatvor stolice itd.) dijelom uzrokovana i lošim prehrambenim navikama. Loše prehrambene navike mijenjaju se postepeno. Tako npr. kada se iz šetnje gladni vratimo kući, umjesto da posegnemo za čipsom, uzmimo kao užinu svježe voće koje će biti dovoljno za utaživanje gladi do ručka ili večere. Također se nerijetko događa da nemamo volje pripremiti jelo, ali ako sami pripremamo jelo, gubici nutrijenata su manji, a i dodajemo manje soli nego što je to slučaj sa industrijski pripremljenim gotovim i
polugotovim jelima. Ovim između ostalog pomažemo sprečavanje pojave visokog krvnog pritiska za što će nam srce biti posebno zahvalno.

Kako procijeniti nutricionistu?
• Za početak, bitno je pronaći kvalificiranu osobu (završen fakultet i specijalizacija), a poželjno je i da vam ga neko preporuči. Zatim trebate odrediti, što je preciznije moguće, koji cilj vi sami želite postići. Kvalificirani nutricionista može ne samo da vam pomogne da smršate, već vas može posavjetovati i o adekvatnom režimu života ako ste dijabetičar ili imate povišen nivo kolesterola u krvi. Dobra je ideja da unaprijed zapišete na papir sve što želite da ga pitate.
• U toku samog razgovora s nutricionistom pažljivo slušajte šta vam predlaže. Ako vam kaže da ćete za sedam dana smršati sedam kg, to je nerealno i treba vam biti signal za uzbunu. Signali za uzbunu su i ako zahtijeva od vas da kupite njegove proizvode ili ako vam zabranjuje da jedete kompletnu vrstu namirnica. Potrebno je da i vi budete realni u pogledu svojih mogućnosti - ako vam nutricionista predlaže dijetu koja podrazumijeva dosta vremena i truda oko pripreme obroka, a vi to vrijeme (ili strpljenje) nemate na raspolaganju, pitajte za neku alternativu.

Mali rječnik nutricionizma:
Nutricionizam ili nauka o prehrani je multidisciplinarna nauka koja proučava prehranu i način uticaja prehrane na zdravlje čovjeka.
Nutricionista je specijalista za prehranu koji pomaže ljudima da razumiju i primijene spoznaje nauke o prehrani radi održavanja i poboljšavanja vlastitog zdravlja. Nutricionista ima opće razumijevanje strukture i funkcija ljudskog tijela kao i široko znanje o prehrani.
Nutrijenti ili hranjive tvari iz hrane su ugljikohidrati, masti i proteini. Nutrijenti koji ne opskrbljuju tijelo energijom su voda, vitamini, minerali, fitohemikalije.
Dijetetika je struka koja principe dijetne ishrane primjenjuje na izbor jela i prehranu pojedinaca.
Dijeta je propisani način života, način prehrane propisan od strane liječnika ili drugog stručnjaka za prehranu, potpuno ili djelimično uzdržavanje od jela ili određenih namirnica zbog bolesti, također i kombinacija prehrambenih proizvoda koje jede neka osoba.
U svakodnevnom životu riječ dijeta poistovjećuje se sa mršavljenjem i redukcijskom prehranom. Dijetna prehrana obično predstavlja prilagođavanje ishrane nekoj bolesti tako da uz podmirenje kalorijskih i nutritivnih potreba pomogne u liječenju.
Dijetna prehrana ima posebna obilježja koja se odnose na sastav, količinu, konsistenciju i probavljivost. Riječ dijeta, potječe od grč. diaita što znači život, življenje, način života, hrana, prebivalište i stan; dok glagol diaitein znači držati na životu, liječiti, hraniti se i biti hranjen.

Omega-3 masne kiseline utiču na naše zdravlje na mnogo načina. Mnoga istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline EPA (eikozapentaenoična kiselina) i DHA (dokozaheksaenoična kiselina) mogu poboljšati zdravlje srca i sniziti nivo triglicerida,
te da imaju povoljne učinke i kod nekih drugih stanja kao što su reumatoidni artritis, depresija i mnoga druga.

Šta su omega 3 masne kiseline?
Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline. One su prijeko potrebne za normalno funkcioniranje tijela. S obzirom da se esencijalne masne kiseline ne mogu stvoriti u organizmu, potrebno ih je unositi prehranom.
• Omega-3 masne kiseline višestruko povoljno utiču na zdravlje - imaju protuupalno djelovanje, a suplementi koji sadrže EPA i DHA imaju i antikoagulacijsko djelovanje te pomažu funkcije ćelija.
• Poznato je nekoliko omega-3 masnih kiselina. Dvije od njih su najznačajnije – EPA i DHA, a primarno se nalaze u određenim vrstama ribe. Biljke poput lana sadrže ALA (alfa-linolensku kiselinu), omega -3 masnu kiselinu koja je prekursor DHA i EPA i samo se parcijalno može pretvoriti u DHA i EPA u ljudskom organizmu. Iz algi se može dobiti samo DHA.
• Kvalitetna ishrana je najbolji izvor omega-3 masnih kiselina. Ribe bogate DHA i EPA su inćuni, haringe, skuše, losos (divlji losos sadrži više omega-3 nego uzgojeni), sardine, jesetre, pastrmke i tuna. Neki stručnjaci preporučuju konzumiranje ovih riba čak i do 2-3 puta sedmično.
• Dobri prehrambeni izvori ALA, koja se u određenoj mjeri pretvara u omega-3 masne kiseline u tijelu, su orašasti plodovi, laneno, repičino, maslinovo i sojino ulje. Također, treba i upozoriti da se ulja i orašasti plodovi konzumiraju u umjerenim količinama zbog njihove visoke kalorijske vrijednosti. Evo i nekoliko praktičnih prijedloga za uvođenje omega-3 masnih kiselina u ishranu:
Ljudi bez zabilježenih srčanih bolesti trebaju jesti različitu (najbolje masnu) ribu najmanje 2 puta sedmično. Također, u ishranu trebaju uključiti ulja i hranu bogatu LNA kao što su lanene sjemenke, biljno ulje, sojino ulje te orasi.
Ljudi sa zabilježenim bolestima srca trebaju konzumirati oko 1 g kiselina EPA i DHA dnevno, najbolje iz masnih riba.
U dogovoru s ljekarom može se razmotriti i mogućnost uzimanja tih kiselina u obliku kapsula.
Ljudi koji bi trebali smanjiti trigliceride trebaju uzimati 2 do 4 grama kiselina EPA i DHA dnevno u obliku kapsula, pod ljekarskim nadzorom.

Upozorenje: Ukoliko uzimate više od 3 grama omega-3 masnih kiselina iz kapsula dnevno, trebate znati da zbog toga morate biti pod ljekarskim nadzorom. The American Heart Association upozorava da povećani unos ovih kiselina može dovesti do krvarenja kod nekih osoba. Način na koji omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti još nije poznat i još uvijek ga proučavaju. Istraživanje pokazuje da ljudi koji boluju od ovih bolesti mogu imati koristi od konzumiranja omega-3 masnih kiselina iz biljaka i morskog podzemlja. Nedostatak pak omega-3 masnih kiselina u ishrani može izazvati probleme s pamćenjem, ekceme kože, razna upalna stanja, alergije i dr.

Riblje ulje protiv raka prostate
Riblje ulje se dobiva presovanjem ili zagrijavanjem iz jetre bakalara, oslića i kolje. Sastoji se od lako probavljivih ulja a sadrži jod, fosfor te vitamine A, E i D. Koristi se kao sredstvo za jačanje kod dječjih bolesti i neuhranjenosti, ali i kao prevencija rahitisa. Prema istraživanjima američkih naučnika, riblje ulje bogato omega-3 masnim kiselinama odlično je preventivno sredstvo protiv raka prostate. Riblje ulje iz masne ribe kao što je haringa, losos ili skuša sadrži visoko vrijedne sastojke koji smanjuju rizik od raka prostate za nevjerovatnih 60 posto. Rezultati istraživanja su pokazali kako su muškarci koji su dva ili tri puta mjesečno jeli punomasnu ribu imali 36 posto manji rizik od obolijevanja od opasne bolesti, dok je kod onih koji su istu ribu jeli svake sedmice taj postotak iznosio 57 posto. Isto tako, muškarci koji su u prehrani imali zastupljene morske plodove pokazali su visoku otpornost na rak prostate budući da su i morski plodovi izuzetno bogati omega-3 kiselinama. “Omega-3 masne kiseline imaju razarajući učinak na COX-2 gene koji izazivaju upale prostate i glavni su pokretači raka prostate. Jedan obrok lososa ili neke druge masne ribe sedmično može napola smanjiti utjecaj opasnog gena na prostatu“, izjavio je profesor John Witte, vodeći autor istraživanja. Istraživanje je objavljeno u medicinskom časopisu Cancer Research. Riblje ulje također koristi srcu, mozgu, koži i raspoloženju, a može pomoći i u sagorijevanju tjelesne masnoće, posebno ako uz to i vježbate. Pored toga, riblje ulje pospješuje dotok krvi u mišiće, što pomaže ljudima sa slabijom cirkulacijom da imaju više koristi od tjelovježbe. Evropski istraživači otkrili su da redovita konzumacija ribljeg ulja može spriječiti gubitak vida povezan sa starenjem.

Savjet: Zdravstveni stručnjaci iz Velike Britanije
preporučuju dvije porcije ribljeg ulja sedmično, jer omega 3 masne kiseline koje se nalaze u ribama pomažu u sprečavanju srčanih bolesti i važne su za zdravlje trudnica i dojilja.

Naučnici sa fakulteta John Hopkins nedavno su objavili studiju u kojoj su otkrili na koji način sastojak iz crnog vina resveratrol štiti od oštećenja mozga nakon moždanog udara. Isti su naučnici objavili još jednu studiju, ali ovaj put o učinkovitosti sastojka tamne čokolade u obrani mozga od oštećenja nakon moždanog udara.

Naime, skromna doza sastojka tamne čokolade – epikatehina može istim mehanizmom kao i resveratrol iz crnog vina, aktivacijom enzima hem oksigenaze, zaštiti mozak miševa kod kojih je induciran moždani udar.

Terapija kojom doktori pokušavaju smanjiti oštećenja mozga nakon moždanog udara mora biti data pacijentu unutar 2-3 sata od moždanog udara kako bi bila učinkovita, no pokazalo se kako epikatehin spriječava daljnja oštećenja čak 3 ,5 sata nakon moždanog udara.

Naučnici ističu kako ovim istraživanjem nije dano zeleno svjetlo ljubiteljima čokolade da neograničeno uživaju u ovoj slastici koja ima visoku kalorijsku vrijednost i sadrži puno masnoća. Potrebna su daljnja istraživanja koja bi procijenila koliko iznosi preporučena doza čokolade koja bi bila učinkovita u zaštiti mozga.