Kiselo zelje (kiselica, kiseljak, ljutika...) je višegodišnje samoniklo lisnato povrće. Slično je običnom zelju i gaji se na isti način. Izuzetno je cjenjeno u našem narodu. Ime je dobilo zbog nakiselog ali prijatnog ukusa koji potiče od velike količene organiskih kiselina. List kiseljaka je jako bogat vitaminom C, karotinom i bjelančevinama. Od lista se pripremaju čorbe,supe, umaci za tjestenine i razna variva. Međutim, znatna količina štetne oksalne kiseline ograničava njegovu upotrebu u ishrani. Zato jela treba obavezno služiti sa mliječnim prerađevinma da bi se neutralisala ta kiselina. Kiselo zelje je najbolje služiti uz mladi sir, a jelo se ne smije podgrijavati. Za snižavanje visoke temperature Svježe istucan mladi list kao obloga snižava visoku temperaturu. Ako temperaturu prate i bolovi, izgnječen list prethodno treba držati 30 minuta u vinskom sirćetu. Protiv otvrdlih grudi poslije porođaja Najprije grudi premazati premazati kvalitetnom svinjskom mašću pa obložiti svježe izgnječenim listom kiselice. Za čišćenje krvi Sve vrste kiselica efikasno čiste krv. Svježe iscjeđen sok iz mladog lišća piti 1.2 kašike soka dnevno, razmućenog u mlijeku, vinu, vodi ili medu. Ovo je efiksna proljećna kura za čišćenje krvi. Čaj od lista ovog zelja pomaže kod groznice bolesnika jer stimuliše mokrenje. Ali zbog velike količine mineralnih soli čaj ne treba davati plućnim i želudačnim bolesnicima i onima koji pate od akutnog reumatičnog zapaljenja zglobova (podagra). Priprema čaja Uzeti 100 g svježeg ili 80 g prosušenog lista i kuhati u 1 litra vode, oko dvadesetak minuta. Procjediti i piti svakodnevno po 3 šolje čaja. Ukoliko se pola količine vode zameni prirodnim kvalitetnim vinom dobija se sredstvo protiv stomačnih grčeva i bolova, hemoroida, žutice, protiv lišaja i osipa na koži, jer putem mokraće eleminiše otrove iz organizma. Odvar od sušenog lista Uzeti 80 g sušenog lista kiselog zelja, preliti 1/2 litra vode i 1/2 litra vina i ostaviti preko noći. Sutradan kuhati 15 minuta, pa konzumirati tokom dana. U spoljnoj upotrebi ovaj odvar u vidu obloge snižava temperaturu koja prati otvorene rane.

Mučninu, dijareju kao i akutno trovanje spriječićete ili bar ublažiti ako popijete kafu skuhanu od jedne kašičice kafe i iscjeđenog limuna, ali bez vode. U težim slučajevima napitak ponovo popiti. Iscjeđen limun ne smije da provri nego samo da se zagrije i dobro izmješa sa kafom. Glavobolju će ublažiti isti napitak ali sa dodatkom vode. Odnosno skuvati kafu sa vodom pa u nju nacjediti limun.

Ključ svega je jednostavan – ako želite jesti brzu hranu, jedite je na umjeren način. Mnogo ljudi ne shvaća, no prehrana brzom hranom je u redu samo ako je povremeno konzumiramo ili nam služi samo kao poslastica. Naš jezik ima specifične receptore okusa za masnoću, što objašnjava zašto neki ljudi vole masnu hranu. It has recently been shown that the tongue has specific taste receptors for fat, which explains properly why some people have a real love of fatty foods. Ako već jedete brzu hranu, pokušajte pomfrit zamjeniti sa svježom salatom. Sol koja se nalazi na pomfritu je jedan od najgorih elemenata hrane. Takvom zamjenom i pijući prirodni sok od naranče umjesto obojanih gaziranih pića smanjit ćete utjecaj brze hrane na vaše tijelo.

Đumbir liječi mučninu s obzirom da ima medicinska svojstva i može olakšati mučnine u trudnoći i povraćanje. Sigurno ga je uzimati u malim količinama. Češnjak snizuje krvni pritisak ako ga se konzumira 1-3 mjeseca zaredom. Isto tako usporava cementiranje i sužavanje arterija što može dovesti do bolesti srca i srčanih udara. Soja smanjuje holesterol zbog svojih visokih doza proteina. Ako se soju konzumira svakodnevno može smanjiti i prekomjerno znojenje. Ulje od peperminta u malim količinama može pomoći pri probavnim smetnjama kao što su grčevi, bolovi u trbuhu, začepi i proljevi. Sok od brusnice koristi se za spriječavanje infekcija urinarnog trakta uzrokovanih bakterijom kao što je E. Coli. Također zaustavlja rast čireva na želucu i smanjuje pojavu zubnog plaka.

Suvremeno je vjerovanje da do 6. mjeseca života djeci ne treba ništa osim majčinog mlijeka. Dojenče čak i za vrlo toplog vremena dobiva dovoljno tekućine od majčinog mlijeka! Kada krećete sa dohranom vašeg malog princa ili princeze, krećete i u nove vještine, naime morate savladati hranjenje na kašikicu. Za prvi pokušaj hranjenja, odaberite trenutak kada je beba raspoložena, a i vi imate dovoljno vremena. Nemojte to raditi u žurbi i biti nestrpljivi, ipak je ovo prvi susret bebe sa kašikicom i sa drugim okusom. Prvi dan ponudite djetetu malo, drugi dan malo više i nemojte se čuditi ako će dijete pokušati sa jezikom izbaciti hranu van, jer je do sada ono samo sisalo i za to je upotrebljavalo jezik, uskoro će savladati novu vještinu. Nakon nekoliko dana, ponudite mu drugi okus. I taj okus ponudite djetetu nekoliko dana za redom. Uvodi se namirnica po namirnica nakon nekoliko dana. Ako je beba pojela malo dohrane, nakon obroka ponudite mu i prsa.

Ananas - djeluje antibakterijski i protiv upala, pomaže varenje, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka, smanjuje pojavu osteoporoze i lomova kostiju. Banana - smiruje želudac, smanjuje pojavu čira u želucu smanjenjem lučenja kiseline. Bijeli luk - smatraju ga čudom od lijeka. Djeluje kako antibiotik (smatra se da pomaže u sprečavanju i liječenju raka), snižava krvni pritisak i holesterol, smanjuje pojavu srčanih napada, prehlada i upala. Borovnica - liječi proliv, djeluje kao antibiotik kod upale mokraćnih puteva. Brokula - vrlo bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i koristi se protiv čira. Reguliše holesterol i šećer u krvi. Kuhanjem se neki antioksidansi uništavaju. Bundeva - vrlo bogata beta karotinom, antioksidansom koji sprečava srčane napade i kataraktu. Celer - vrlo bogat antioksidansima koji neutrališu kancerogene u duhanskom dimu. Djeluje diuretično i protiv visokog pritiska. Crni luk - najbogatiji najsnažnijim antioksidansom kvercetinom zahvaljujući kome smanjuje pojavu raka želuca. Povećava korisni holesterol (HDL-high density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), a smanjuje štetni (LDL-low-densitiy lipoprotein - lipoprotein niske gustoće). Djeluje protiv krvnih ugrušaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, arterioskleroze, dijabetesa i infekcija. Djeluje antibiotski. Dinja - sadrži antioksidans beta karotin i ima antikoabulantno dejstvo. Gljiva šiitake - odavno se u Aziji koristi kao lijek za srce, protiv raka dojke i leukemije. Liječi i gripu, dječiju paralizu, visoki holesterol i krvni pritisak. Sastojak lentinan pokazao je antivirusno djelovanje širokog spektra. Sastojak B glukan je navodno efikasan i protiv side. Grah - snižava holesterol i šećer u krvi. Odlična je hrana za dijabetičare. Grejpfrut - (cijela pulpa ili meso, ne samo sok) bogat vitaminom C. Snižava holesterol i smanjuje arteriosklerozu. Pripisuju mu se i antibiotska svojstva. Jabuka - smanjuje štetni holesterol. Ima blago antibiotičko i antiinflamatorno djelovanje. Jezgrasto voće - (orah, badem, lješnik) sadrži antioksidantnu oleinsku kiselinu i vitamin E koji smanjuju štetni holesterol i štite srce. Orah je bogat vrlo korisnim uljem omega-3. Jogurt - djeluje antibiotski. Stimulira stvaranje gama-interferona. Smanjuje proljev, prehladu i upalu grla. Zbog bogatstva kalcijem koristan je protiv osteoporoze. Kafa - podstiče mentalnu aktivnost. Ublažava astmu. Veća količina kafe može izazvati nesanicu, stanje straha, povećano lučenje kiseline u želucu i proliv. Izaziva ovisnost. Karfiol - kao i ostale kupusnjače (iz porodice krstašica) ima antivirusno dejstvo, navodno i protiv raka. Kelj - bogat karotinom i drugim antioksidansima. Djeluje antibiotički. Kivi - vrlo bogat vitaminom C, pa liječi ili sprečava razne bolesti. Krompir - bogat kalcijem, pa smanjuje krvni pritisak i pojavu moždanog udara. Kupus - sadrži mnoge antioksidanse i neke antikancerogene materije. Sok od kupusa liječi čir na želucu. Pošto se neki korisni sastojci kupusa uništavaju kuhanjem, bolji je svjež ili kiseli kupus. Lubenica - vrlo bogata antioksidansima likopinom i glutacionom. Djeluje blago antibakterijski i antikoagulantno. Malina - djeluje antivirusno. Ima u sebi prirodan aspirin. Maslinovo ulje - smanjuje štetni holesterol i štiti arterije. Sprečava pretvaranje korisnog holesterola u štetni. Reguliše krvni pritisak i šećer. Med - ima antibiotske osobine. Koristan je protiv mnogih bolesti. Djeluje umirujuće. Mlijeko - sa malom količinom masti snižava holesterol i krvni pritisak. Mliječna masnoća može da uzrokuje razne zdravstvene smetnje. Mrkva - vrlo bogata beta karotinom, štiti arterije i oči, pojačava imunitet, smanjuje infekcije, pojavu angine pektoris, raka i moždanog udara. Smanjuje holesterol u krvi. Kuhanjem se beta karotin ne uništava, a organizam ga lakše apsorbuje. Narandža - sadrži vrlo značajne karotinoide, terpene i flavonide, zbog čega se smatra da pomaže u sprečavanju i liječenju raka pankreasa, želuca i dojke. Bogata je C vitaminom i beta karotinom. Smanjuje napade astme, pojavu bronhitisa i oboljenja desni. Paprika (babura) - vrlo bogata antioksidansom vitaminom C. Korisna je protiv prehlade, bronhitisa, astme, respiratornih infekcija, katarakte, arterioskleroze i angine pektoris. Paradajz - vrlo bogat antioksidansom likopinom, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva. Patlidžan - snižava holesterol u krvi i smanjuje negativne efekte masne hrane. Peršun - bogat antioksidansima monoterpenima, ftalidima i poliacetilenima. Neutrališe kancerogene u duhanskom dimu. Prokelj - sadrži antioksidanse koji ga čine antibiotskim. Ima slične efekte brokule i kupusa. Pšenica - Puno zrno pšenice (crno brašno) smanjuje opstipaciju (zatvor), sprečava rast polipa u debelom crijevu. Neki su ljudi alergični na pojedine sastojke pšenice. Raštika (raštan, lisnati kelj) - vrlo bogata antioksidansima, kao što su lutein, beta karotin i vitamin C. Smanjuje pojavu raka. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se ljudima sa kamenom u bubregu. Riba i riblje ulje - vrlo ljekoviti i sprečavaju pojavu više bolesti. Štite srce, smanjuju pojavu moždanog udara, reumatski artritis, artrozu, astmu, psorijazu, visoki pritisak, tip II dijabetesa, migrenu, ulcerozni kolitis. Djeluje kao antikoagulans i protiv upala. Povećavaju korisni holesterol, a smanjuju trigliceride. Neke ribe su bogate antioksidansima selenom, koenzimom Q-10, kao i masnim kiselinama omega-3, pa smanjuju pojavu raka debelog crijeva i dojke. Po ljekovitim svojstvima najbolje su sardina, skuša, haringa, losos i tunj.

Poznato je da su neke vrste hrane ljekovite, tj. mogu doprinijeti sprečavanju i liječenju nekih bolesti, isto kao što neke mogu da izazovu ili pogoršaju bolest. Kupus liječi 87 bolesti, a crni luk 28. Nova naučna saznanja daju mnogo podataka o farmakološkim osobinama pojedinih namirnica. Neke od njih djeluju kao antikoagulansi (protiv zgrušavanja krvi), druge ako analgetici (protiv bolova), sedativi (za smirenje), antidiuretici (protiv proliva), antihipertenzivi (protiv visokog krvnog pritiska), antipiretici (protiv visoke temperature), vazodilatatori (za širenje krvnih sudova), antitusici (protiv kašlja), antibiotici (protiv mikroba uzročnika bolesti) itd. Danas se smatra da se oko 25% lijekova koji se prepisuju dobija iz biljaka, uključujući i novi moćni lijek protiv raka «taxol». Veliki dio ljekovitih svojstava pojedinih vrsta hrane pripisuje se sadržaju antioksidansa u njima. Oni neutraliziraju štetno djelovanje toksičnih oblika molekula kisika poznatih kao slobodni radikali ili oksidansi, koji nastaju u organizmu kao rezultat metabolizma. Ti radikali oštećuju ćelije i izazivaju mnoge bolesti. Antioksidansi se u tijelo unose uglavnom putem hrane, pa se smatra da je zdravija ona hrana koja ih ima više. Najviše antioksidansa ima u crnom i bijelom luku, brokuli, crnom grožđu, raznom povrću (svježe, smrznuto, pripremljeno u mikrovalnoj pećnici umjesto uobičajenog kuhanja i pečenja), maslinovom ulju, ružičastom grejpfrutu, raznom voću (cijeli plodovi, a ne samo sok), mrkvi, bundevi i lubenici. Zato se ove namirnice zovu vrlo zdravom hranom, a za najnezdraviju se smatraju životinjske masnoće (loj, mliječne masnoće) i kuhinjska so u većoj količini. Kad su masnoće u pitanju, najzdravije su one iz grupe omega-3, koje se nalaze u ribama (skuša, haringa, srdela, losos, pastrmka i tunj). Zato riba spada u najzdraviju hranu. Bijelo meso (ribe i peradi) mnogo je zdravije od crvenog (govedina, ovčetina). Od biljnih ulja je najkorisnije maslinovo. Mnogo je knjiga i drugih radova napisano o ljekovitosti hrane. Većina njih je bazirana na narodnom predanju ili iskustvu pojedinih stručnjaka.