Vitamin D može u određenoj mjeri zaštititi astmatičare od alergijskih reakcija (tzv. astmatskih napadaja) povezanih sa čestim inhalatornim alergenom – plijesni Aspergillus fumigatus, kaže novo istraživanje iz Louisiane. Vitamin D se pokazao učinkovitim u snižavanju razine proteina zaslužnog za hiperreaktivnost te u povećanoj proizvodnji proteina koji jačaju toleranciju. Riječ je o proteinu "negativcu" naziva OX40L koji povećava aktivnost Th2 stanica koje pojačavaju imunološki odgovor organizma i dovode do pojave intenzivnih simptoma, odnosno pogoršanja astmatskog statusa. Posebno su ugroženi pojedinci koji boluju od cistične fibroze kod kojih takva reakcija zvana alergijska bronhopulmonalna aspergiloza, može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Stoga je redovita suplementacija vitaminom D važna kako u terapiji, tako i u prevenciji alergijskih reakcija na (sveprisutne) plijesni.

Jaja, prema novim saznanjima, spadaju u kategoriju superhrane jer poboljšavaju opće zdravstveno stanje i učinkovita su u borbi s viškom kilograma. Nutricionisti kažu da su jaja jedna od najhranjivijih namirnica, a za maksimalan učinak preporučuje se jedno dnevno. Detaljni rezultati ovog najnovijeg istraživanja bit će objavljeni u lipanjskom izdanju časopisa Nutrition and Food Science, a znanstvenici koji su sudjelovali u njemu analizirali su podatke iz 71 istraživanja da bi podrobnije proučili hranjive sastojke jaja i njihovu ulogu u prehrani. Imaju malo kalorija Otkrili su da su jaja, iako imaju malo kalorija, bogat izvor proteina i da su puna važnih sastojaka, posebno vitamina D i B12, selena... U izvještaju stoji da su jaja, od svih izvora proteina, najbogatija kombinacijom aminokiselina koja je ključna za razvoj djece i adolescenata. Visoka razina antioksidansa pronađena u jajima znači da pomažu i u sprečavanju razvoja očnih bolesti. "Zdravstvene blagodati jaja čine se tako sjajnima da nije pretjerivanje nazvati ih superhranom te su jedna od nutritivno najbogatijih namirnica. Ne samo da imaju malo kalorija, već su prepuna nutrijenata koji su od ključnog značenja za zdrav život. Jaja su idealna hrana za svako razdoblje života, a osim toga, lako se spravljaju i ukusna su", rekla je dr. Carrie Ruxton, nutricionistica koja je vodila ovo istraživanje. Bogat su izvor proteina Jaja bi posebno trebale jesti mlađe osobe, osobe koje ne piju mlijeko kao i one koje previše uživaju u mesu, preporučuju stručnjaci. Značajan je i podatak da se u jajima nalazi važna količina vitamina D koji je prema novim saznanjima iznimno važan u jačanju imuniteta i prevenciji raznih bolesti, u prvom redu gripe i raka, a samo jedno jaje sadrži 20 posto dnevnih potreba za vitaminom D. Ima vitamina D i B12 Jaja također igraju važnu ulogu u gubitku kilograma, a ono srednje veličine ima samo 80 kalorija. Istraživanje je pokazalo i da konzumiranje jednog ili dva jaja dnevno kod većine ljudi ne povećava ukupnu razinu kolesterola.

Za razliku od jela ekstremno niskih energetskih vrijednosti, krompir brzo stvara osjećaj sitosti i saveznik je u mršavljenju ako se priprema u ljusci, kuha na pari ili popeče na teflonskoj tavi bez dodavanja ulja. Krompir srednje veličine sadrži samo 100 kalorija, a prava je riznica C vitamina koji brane protiv gripe i prehlade. Budući da je moćan antioksidans, značajno je i njegovo djelovanje protiv slobodnih radikala koji izazivaju rak i teške bolesti. Vlakna će potaknuti probavu i čišćenje od toksina, a rezultat je i ljepša koža te sjajnija kosa. I drugi prilozi bogati ugljikohidratima, primjerice tjestenina i riža, djeluju kao melem za napete živce i mišiće te popravljaju raspoloženje jer potiču djelovanje hormona sreće. Zbog visokog glikemijskog indeksa i velike kalorijske vrijednosti preporučuje ih se izbjegavati u redukcijskim dijetama, no jedu li se u umjerenim količinama (tanjur tjestenine), bez dodataka masnih preljeva ili topljenog sira, ne predstavljaju opasnost od debljanja. Iako imaju visok udio masti, sir i sladoled čuvaju kosti i živce jer sadrže obilje kalcija. Za kafu se smatralo da je je opasan diuretik koja izaziva bolesti srca i rak, no stručnjaci s kalifornijskog sveučilišta tvrde da umjereno uživanje u aromatičnom napitku ima blagotvoran učinak na organizam. Studija provedena na 27.000 žena srušila je tezu da je kafa pogubna za srce ako se pije šalica do dvije na dan. Ljudi koji uživaju u kafi manje oboljevaju od raka jetara nego oni koji je sustavno izbjegavaju. Kofein iz kafe štiti od kolesterola i pravi je “zaštitnik” mozga. Također, smanjuje rizik od dijabetesa, Alzheimera i Parkinsonove bolesti. >>Jaja sadrže lecitin i fosfolipide, koji pozitivno utječu na koncentraciju i poboljšavaju pamćenje. Bogata su i vitaminima skupine B koje “čeliče živce” i sadrže minerale koji potiču rast kose i noktiju. Obiluju i vitaminom D koji jača kosti i brani od osteoporoze, ali i čuva zdravlje srca, a manjak u organizmu povezuju i s multiplom sklerozom. >>Jedenjem isključivo zdrave i vlaknaste hrane, bez masti i ugljikohidrata, sva dobrobit vitamina iz povrća i voća će izostati. Razlog tome je što je vitaminima potrebna mast da bi se mogli apsorbirati i blagotvorno djelovati na organizam.

Vječno pitanje dojiti i koliko dugo? Najnovijim istraživanjima na području pedijatrije i značenja majčinog mlijeka za dijete pokušavaju dokazati da majčino mlijeko sadrži tvar koja djeluje na inteligenciju beba. Dokazano je da je omjer u majčinom mlijeku bjelančevina, šećera i vitamina idealan je za metabolizam dojenčeta. Majčino mlijeko pospješuje rast i regulira tjelesnu težinu, jer je usklađenog sastava i lako se apsorbira. Također sadrži sastojke koji omogućavaju lako iskorištenje kalcija i željeza i time sprečavaju rahitis i anemičnost. Majčino je mlijeko i zaštita od zaraza, jer sadrži zaštitni imunoglobulin. Mliječni šećer, u velikoj količini zastupljen u majčinom mlijeku, pospješuje rast bifidusa, važnog mikroorganizma u bakterijskoj flori novorođenčeta koji štiti od crijevnih bakterijskih infekcija. Zbog imunoglobulina i posebnih hormona koji potiču sazrijevanje crijevne sluznice, majčino mlijeko štiti dijete od alergijskih reakcija na hranu i u kasnijoj dobi. Na kraju, majčino mlijeko sadrži prirodno umirujuće sredstvo koje pomaže boljem snu djeteta. Zaključak istraživanja je da bi svaka majka trebala pružiti maksimalne napore u ne tako jednostavnom poslu kako bi uspostavila normala proces dojenja svoje bebe.

Svakodnevno konzumiranjesupe od paradaiza može kod muškaraca pojačati plodnost. Do tog zanimljivog otkrića došli su znanstvenici sa Sveučilišta u Portsmouthu proučavajući djelovanje likopena na slučajno odabranu grupu od šest zdravih muškaraca prosječne starosti od 42 godine. Prema njihovim rezultatima, likopen, koji paradaizu daje izrazito crvenu boju, strahovito pojačava snagu spermatozoida i čini ih otpornim na sve negativne utjecaje iz okoline. Ispitanici koji su učestvovali u eksperimentu su tokom dvije sedmice svakog dana redovito konzumirali 400 g supe od paradaiza. U njihovoj spermi je mjerenjem u tom razdoblju zabilježeno značajno povećavanje količine likopena. Za bilo kakve konačne zaključke o povećavanju muške plodnosti biti će potrebna još dodatna istraživanja, no poznata je činjenica da neplodni muškarci u pravilu imaju manjak likopena u svojoj spermi. Znanstvenici smatraju da bi tajna likopenovog pozitivnog utjecaja na mušku plodnost mogla biti vezana uz zaštitu koju ti spojevi pružaju tijelu od slobodnih radikala, a vjeruje se kako bi upravo oni mogli biti uzrokom neplodnosti. Očigledno je da supa od paradaiza može zdrave muškarce učiniti još plodnijima, no sada preostaje da se vidi kako će ona djelovati na neplodne muškarce. Inače, proizvodi koji u sebi sadrže paradaiz već su pokazali svoju korisnost pri smanjivanju rizika ood raka prostate. Pri tome je zanimljivo da procesuirane rajčice, kao one u juhama, daju veću koncentraciju likopena od svježih. On se tada bolje apsorbira i snažnije djeluje jer se odvaja iz stanične strukture rajčica i lakše unosi u naš organizam.

Med ima preko 180 različitih tvari, mnogobrojnih organskih kiselina, različitih vitamina, minerala, enzima, voska, peludnih zrnaca i eteričnih ulja. Zbog skladnog sastava, med je biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle. Lako je probavljiv, brzo i gotovo u potpunosti se iskorištava. Po sadržaju enzima, med je među najvažnijim prehrambenim proizvodima i prirodan je izvor energije. Redovitim konzumiranjem stičemo tjelesnu izdržljivost i mentalnu stabilnost. Poboljšava rad svih organa, jača otpornost organizma, čisti krv od toksina i olakšava resorpciju mnogih djelatnih tvari (lijekovi, vitamini, hormoni, aktivne tvari iz ljekovitog bilja). Vjekovima je korišten i kao sladilo, a zbog svoje nekvarljivosti i kao sredstvo za konzerviranje hrane, sve dok se na kulinarskoj sceni nije pojavio šećer. Međutim, u sveopćem „povratku prirodi“ i „zdravoj hrani“, med ponovo postaje svakodnevna namirnica. Prirodno svojstvo meda je kristalizacija, a kristalizirani med se iz čvrstoga stanja u tekuće vraća zagrijavanjem na temperaturi do 45°C, pri čemu ne gubi na ljekovitosti. Konzumacija meda ujutro pomaže čišćenju organizma od štetnih tvari, a navečer djeluje umirujuće. Najbolje ga je konzumirati otopljenog u napitku ili podjezično.

Najbliža idealnoj prehrani za majke koje doje je mediteranska kuhinja s tjesteninom, kruhom, rižom, mesom i laganim sirevima, s puno voća i povrća i maslinovim uljem. Hrana koju jede majka može ponekad kod bebe izazvati alergiju zbog koje će ona odbijati mlijeko. Zato treba izbjegavati hranu koja najčešće izaziva alergijske reakcije, a to su ljuskari, čokolada, divljač, suhomesnati proizvodi i zreli sir. Jaja valja ograničiti na dva tjedno. Mlijeko je idealna hrana za dojilje. Da bi se izbjeglo prekomjerno unošenje masnoća u organizam, treba piti obrano mlijeko koje je isto tako bogato vitaminima i mineralima. Dovoljna je dnevna količina od 1/2litre, a koja zacijelo neće kod bebe izazvati alergiju. Bolje je piti toplo ili mlako mlijeko, jer hladno može kod bebe izazvati grčeve. Dojenje zahtijeva kontinuiranu energiju: stoga je najbolje jesti pomalo, više dnevnih obroka. Time se uklanjaju i eventualne probavne teškoće koje su česte u vrijeme dojenja. Važno je piti puno tekućine. Tekućina je potrebna za održavanje vlažnosti i elastičnosti kože. Tijekom dana dobro je piti mineralnu vodu, zatim prirodne sokove od agruma u koje se može staviti nekoliko kapljica ulja od klica žitarica koje pomaže održavanju elastičnosti tkiva. Izbjegavajte jake mirise i začine, luk, krastavce, papriku, češnjak, kiselo zelje, komorač i neke druge namirnice mogu djelovati na okus mlijeka.

Vitamin C, zvan također i askorbinska kiselina, održava ligamente, tetive i druga potporna tkiva. Nalazi se u voću i u krumpirima. Pošto je antioksidant, pomaže u regulaciji vaših krvnih stanica, čuvajući ih od deformiranja radi toksina u zraku, što u nekim slučajevima može prouzročiti rak. Najveća dobrobit vitamina C je formacija kolagena, supstance proteina koji stanicu održavaju na okupu. Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza. Potreban je za dobro zdravlje, vitalnost i izdržljivost. Održava vašu kožu čistom i svježom, a zubno meso i zube zdravima. Vrlo je važan za bitne funkcije svih žlijezda i organa. Taj vitamin održava kosti i dobro funkcioniranje nadbubrežne žlijezde i štitnjače. Ubrzava izlječenje i štiti od svih oblika stresa – fizičkog i mentalnog. Što se dešava ako ne uzimate dovoljno C vitamina? Imati ćete meko zubno meso, krvarenja, slabe kapilare, anemiju, propadanje kolagena, upale će duže trajati, a rane sporo zarastati. Vidjet ćete kako starite brže, mogu se pojaviti problemi sa štitnjačom, a vaša će otpornost svim infekcijama biti vrlo niska. Toksični efekti lijekova i otrova iz okoline biti će veća. Blaži nedostatak se manifestira kao zamor, anoreksija, bolni mišići, i veća sklonost infekcijama. Duži nedostatak može prouzročiti skorbut, koji je opasan. Može dovesti do formiranja modrih mrlja na koži, mekog zubnog mesa, i krvarenja membrana sluznica. Mnogi su mornari na dugim putovanjima oboljeli od skorbuta. Kada su utvrdili kako je skorbut nedostatak u prehrani, ponijeli bi sa sobom na duga putovanja limun i druge vrste hrana bogate C vitaminom, te tako stali na kraj tom problemu. Vitamin C naći ćete u voću i povrću. Ali, većina hrane kuhanjem ga gubi. Kako biste dobili najbolje što se može dobiti, voće i povrće jedite sirovo. Drugi dobar način je da ga uzimate kao dodatak prehrani, i tako unesete preporučenu dozu koja sam svakodnevno treba.