Velika Kuhinja

Savjeti

Vitaminske potrebe odraslih!

Vitaminske potrebe odraslih!

Autor: AidaObjavljeno 02.02.2011.
Biti stariji ne mora značiti i biti pametniji kada je izbor hrane u pitanju. Obično mislimo da ljudi vremenom i svojim godinama razumiju važnost uzimanja nutricionistički izbalnsiranih obroka. Oni bi to trebali da praktikuju svakodnevno. U starosti, međutim, zbog mnogo različitih razloga starije osobe često ne unose vitamine i minerale u dovoljnim količinama da bi spriječili znakove starenja. Sa godinama njihova tjela, naravno, postaju manje efikasna u iskorištavanju hranljivih materija iz hrane. Zbog ozbiljnih situacija koje se mogu razviti kod starijih osoba one uzimaju više lijekova od ostalih osoba. Mnogi od tih lijekova negativno utiču na proces apsorbcije hranljivih materija ih hrane. Starije osobe uglavnom žive same i zbog toga ne smatraju za shodnim da pripremaju nutricionistički izbalansirane obroke. A takođe trebamo dodati i nedovoljnu fizičku aktivnost kod starijih osoba, zato nije ni čudno prisustvo simptoma koji karakterišu nedostatak vitamina. Uglavnom se većina starih osoba smatra slabim.
Talijanski sirevi

Talijanski sirevi

Autor: MelisaObjavljeno 02.02.2011.

Talijani su veliki ljubitelji sira, a sireve proizvode od mlijeka koza, ovaca i krava. Stara tradicija izrade talijanskih sireva potiče još iz vremena Rimskog carstva, a dokazano je da je u Francuskoj postojalo samo nekoliko vrsta sireva prije dolaska Rimskih legija. Iako u Italiji postoji više od 400 vrsta sireva, samo je desetak steklo svjetsku slavu. To su parmigiano, grana padano, pecorino, gorgonzola te nezamjenjivi sirevi bez kojih bi mnogi recepti ostali pusti: mozzarella, ricotta i mascarpone. Svjetsku karijeru napravili su i taleggio, fontina i provolone, ali kod nas se rijetko pojave. Ako želite probati odličan talijanski sir, a u Italiji ste, najjednostavnije je da se držite sljedeća dva pravila: kao prvo, kupite ili probajte sir iz mjesta ili regije u kojoj se nalazite. Talijani su ponosni na svoj regionalizam i svako mjesto ima skoro pa sigurno i neki svoj sir. Drugo pravilo je slično onom koje se primjenjuje u Francuskoj: dobro pogledajte da li sir ima oznaku DOC iliti Denominazione di Origine Controllata. To je oznaka geografskog porijekla i kontroliranog kvaliteta, kao što je to u Francuskoj AOC (Appellation d’Origine Contrôlée).

Mozzarella - sir bez kojeg pizza ne može
Mozzarella je sir bijele boje, ali može varirati do blijedožute u zavisnosti od prehrane životinje od čijeg mlijeka se ovaj sir pravi. Stara, izvorna mozzarella potječe iz okolice Rima. U 15. stoljeću zvala se jednostavno mozza. Tada se radila isključivo od mlijeka vodenog bivola, a sada gotovo isključivo od kravljeg mlijeka, pogotovo one mozzarelle koje se proizvode izvan Italije. Mozzarella je relativno mekan sir sa visokim procentom vode u svom sastavu. Izvorne mozzarelle rade se u malim grudicama prečnika do 6 cm, u obliku jaja, teškim samo oko 80 do 100 g i uvijek se čuvaju u vlastitoj sirutki. Na dobroj pizzi prava mozzarella je nezamjenjiva. Po tome se lako prepozna dobar picajol (stručnjak za pravljenje pizze): ukoliko koristi mozzarellu i dobre pelate paradajze, onda je dostojan svog poziva.

Ricotta - meki, kremasti sir za punjenja
Ricotta je sir dobiven od ovčjeg, a nekad i kravljeg mlijeka. S obzirom na proces dobivanja ricotte, to je neki polu-sir, blago slatkastog okusa koji sadrži oko pet posto masnoće. Značenje imena je “ponovno kuhan” i najpoznatiji je talijanski sir koji se proizvodi od sirutke, dakle od onoga što je ostalo nakon proizvodnje sira. Zbog toga je vrlo blagog okusa, što posebno odgovara za razna punjenja. U Italiji zamjenjuje svježi kravlji sir. Ono što ostaje u ovom siru je većinom albumin. Ricotta je, kao i mascarpone u sjevernoj Italiji, nerijetko sastojak raznih deserta te se često miješa sa cimetom, šećerom i čokoladom.

Parmigiano - tvrdi, aromatični sir iz Parme
Parmesan, originalnog naziva “grana Parmigiano Reggiano”, jedan je od najpoznatijih sireva iz porodice “grana”, tvrdih sireva zrnate strukture. Vrlo često se kopira, mada je originalni najbolji iz srca Italije. To je sir koji, kao što mu ime kaže, dolazi iz Parme i pokrajine Reggio Emilia. Godine 1955. odlukom o kontroliranom porijeklu cijeloj regiji, a ne samo Parmi, dozvoljeno je ime Parmesan. Struktura “grana” sireva je zrnata i prije zrelosti. Drži se da su najbolji između aprila i juna, a vjerojatno su nastali u samostanima oko rijeke Po. U srednjem vijeku bili su cijenjeni i traženi zbog lakog čuvanja i transporta. Dobivaju na cijeni i starenjem jer okus postaje još jači. U svijetu parmesana najpoznatiji su grana Padano, grana Lodigiano te grana Bagozzo. No, već samo ime parmigiano ili parmesan postalo je sinonim za sve talijanske tvrde sireve svuda u svijetu. Ovo je omiljeni sir Moliera i Napoleona.

Gorgonzola - meki, plavi sir iz 11. stoljeća
Gorgonzola je talijanski plavi sir napravljen od kravljeg mlijeka. Može biti s maslacem ili bez, slan i neslan. Pouzdano se zna da sir gorgonzola postoji od 11. stoljeća. Dobio je ime po malom gradiću blizu Milana u kojem se nekada odmarala stoka koja se vraćala s alpskih pašnjaka i u kojem je sir prvi put napravljen 879. godine. Nije poznato kada je otkriveno da plijesan “penicillium glaucum” poboljšava kvalitet tog mekanog kravljeg sira. Gorgonzola je veoma često korišten sir u talijanskoj kuhinji i može se konzumirati na mnogo načina. Neki uživaju u rižotu s gorgonzolom, puri sa ovim sirom ili ga jednostavno jedu kao meze.

Pecorino - tvrdi sir sa Sardinije
Pecorino je ime za tvrde talijanske sireve koji se dobijaju od ovčjeg mlijeka. Samo ime pecorino znači „od ovce”. Može biti mlad, ali i stariji pa tako na jugu ima istu ulogu kao i parmesan na sjeveru. Ima ih raznih vrsta, iz raznih regija i mikroregija. Porijeklom je sa Sardinije, a zanimljivo je da se uglavnom izvozi pecorino romano, što znači „iz Rima”, premda dolazi sa Sardinije. Česti su i pecorino toscana, te siciliano i sardo koji se također ponose oznakom DOC. Vrlo je ukusan sir koji se u receptima koristi svjež, obično narendan, npr. uz raviole, a oni malo stariji pecorino sirevi najbolje pašu uz svjež kruh i neko dobro vino.

Mascarpone - trostruko kremasti sir
Mascarpone je trostruko kremasti talijanski sir nastao krajem 16. vijeka u području Italije jugoistočno od Milana. To je sir koji se rado miješa s kakaom, likerima, kafom i voćem. Poznat je jer se koristi pri pravljenju tiramisua, velikog venecijanskog specijaliteta.

Pinjoli

Pinjoli

Autor: HoneyObjavljeno 02.02.2011.

Pinjoli
(Pinus pinea L.) su jestive sjemenke bora koji raste u području Mediterana. Pored ovih, nama najpoznatijih kao sjemenčica talijanske kuhinje, u svijetu se koristi i šest vrsta azijskih i jedanaest vrsta američkih plodova bora. Relativno visoku cijenu ovog ukusnog ploda objašnjava činjenica da drvo bora mora biti staro barem 15 godina kako bi rodilo većim brojem šišarki, te to da se do pinjola dolazi u potpunosti ručno: nakon branja, šišarke se suše na suncu, kako bi se otvorile. Nakon toga, ljuske se uklanjaju ručno ili mehanički, i ostaju - pinjoli. U Starom Rimu pinjoli su služili za pravljenje vina. Istraživači povezuju ovu tradiciju sa sklonošću orgijama kod žitelja ovog dijela svijeta. U ruševinama Pompeje nađeni su dokazi korištenja ove vrste. Neki od nađenih recepata pokazuju da su pinjoli korišteni i za pravljenje senfa, te u kobasicama, salatama, kolačima i sosovima. Pinjoli imaju nevjerovatnu nutricionističku vrijednost. Vrlo su bogati nezasićenim masnim kiselinama i bjelančevinama, te vitaminima A, C, D, E i vitaminima B skupine, u čemu prednjače u odnosu na druge orašaste rođake. Toliko su bogati bjelančevinama da se mogu uporediti s biftekom! Od minerala, obiluju željezom, magnezijem i cinkom. Pinjoli svojim sastavom sprečavaju bolesti srca i krvnih žila, pomažu snižavanju lošeg kolesterola i krvnog pritiska. Odličan su i stimulator rada bubrega i mokraćnih puteva. Još iz starih vremena poznata su njihova afrodizijačka svojstva; radi se o visokoj koncentraciji cinka, koja pozitivno djeluje na mušku potenciju.

U kulinarstvu
Talijanska kuhinja nezamisliva je bez njih. Poznati sos pesto genovese sastoji se od mljevenih pinjola, kojima se dodaje mljeveni bosiljak, maslinovo ulje i bijeli luk. Pinjoli se mogu jesti sirovi ili lagano prepečeni, što im pojačava aromu. Umiješajte ih u salatu od svježeg povrća, ili ubacite u preliv za jela od ribe ili divljači. Odlično idu uz pečenu bundevu, zelenu salatu i špinat. Osim u slanim jelima, pinjoli se mogu koristiti i u desertima. Najlakše je da pratite svoj instinkt i hrabro zamijenite neki „standardni” orašasti plod pinjolima. Naprimjer, umjesto badema ili oraha, u halvu ili mramorni kolač umiješajte malo preprženih ili mljevenih pinjola i - voila!

Kupovina
Kod nas pinjole možete kupiti u većini hipermarketa, npr. Mercatoru i Konzumu, kao i u delikates-prodavnicama, cijena cca 7,50 KM za 60 grama. Pakovani, dostupni su tokom cijele godine. Vrlo je bitno po otvaranju držati u frižideru i iskoristiti ih u roku od nekoliko dana, jer lako užegnu. Dobro je znati da pinjoli mogu izazvati gorak, metalni okus u ustima. Čudan okus se kod nekih ljudi zadržavao i do 4 dana nakon konzumiranja. Provedena istraživanja nisu našla nikakav uzrok ovoj pojavi, te smatraju da se radi o bezopasnom stanju.

Savjet: Ako kuhate za goste, ne zaboravite provjeriti da neko nema alergiju na orašaste plodove, jer su onda vjerovatno alergični i na pinjole.

Karfiol sa sampinjonima

Karfiol sa sampinjonima

Autor: abidaObjavljeno 01.02.2011.
200g karfiola, so, 500 g krompira, 60 g margarina, 40 g brašna, 200 g sviježih šampinjona, 1/4 I mlijeka, 1 jaje, 1/2 vezice peršuna. Karfiol očistite, operite i kuhajte u blago posoljenoj vodi oko 15 minuta. Posebno skuhajte krumpir pod korom, ogulite ga, protisnite pa zamiješajte pire s malo maslaca i mlijeka. Vatrostalnu zdjelu namažite margarinom pa u nju istresite pire od krompira. Na njega složite kuhani i ocijeđeni karfiol i ostavite pokrivenu na toplom. U međuvremenu pripremite gljive. tj u zdjeli otopite margarin, dodajte brašno, malo popržite te dodajte očišćene, oprane i na listiće narezane šampinjone, zalijte mlijekom i pirjajte ih desetak minuta. a zatim skinite s vatre. Oduzmite nešto umaka, U njega umiješajte jaje, dobro umutite i vratite natrag u zdjelu. Promiješajte ali više nemojte kuhati. Na kraju dodajte nasjeckani peršun. Tim umakom prelijte karfiol i pire od krompira i zapecite u zagrijanoj pećnici petnaestak minuta
Tjestenina s prsutom

Tjestenina s prsutom

Autor: abidaObjavljeno 01.02.2011.
15 dkg pršuta, 25 dkg tjestenine, Vrećica ribanog parmezana, 2 dcl kiselog vrhnja. Tjesteninu treba iskuhati, a za to vrijeme isjeckati pršut na sitne komadiće. Kada je tjestenina kuhana, izlije se voda. U drugu posudu (ili istu u kojoj ste kuhali tjesteninu) stavi se ulja da pokrije dno. Na zagrijanom ulju poprži se kuhana tjestenina u koju ste dodali vrećicu parmezana i pola isjeckanog pršuta. Prži se najviše 5 min (dok se parmezan ne istopi). Kiselo vrhnje stavi se u zdijelicu te mu se doda ostatak isjeckanog pršuta. Kiselo vrhnje posluži se kao dodatak tjestenini.
Riblji fileti sa sirom

Riblji fileti sa sirom

Autor: abidaObjavljeno 01.02.2011.
600 grama ribljih fileta, 150 grama sira, 1 šolja mlIJeka, 2 jajeta, peršun tucani, kim, so. Riblje filete posoliti, začiniti tucanim kimom i staviti u podmazanu vatrostalnu činiju. Preliti uljem i peći u prethodno zagrejanoj rerni pola sata. Razmutiti jaja s mlijekom, pa dobijenom smesom preliti filete. Ostaviti u rerni da se još malo dopeče. Kada je gotovo, posuti narendanim tvrdim sirom i ostaviti još malo u toploj rerni dok sir ne počne da se topi. Ukrasiti sitno isječenim peršunovim listom i poslužiti.
FIGARO KOLAC

FIGARO KOLAC

Autor: abidaObjavljeno 01.02.2011.
1/2kg isjeckanih oraha 1 puter 200 gr šeèera (štauba) 4 jaja 500 gr šeèera sitnog 2 lista oblatne 200 gr èokolade za kuhanje Ušpinovati 500 gr šeèera na ringli , paziti da ne izgori i da nema grudvica , dodati 1 puter i dalje miješati drvenom varjaæom , sjeckane orahe i onda umuæena jaja sa 200 gr šeèera,To sve miješati desetak minuta i staviti izmeðu dvije oblatne,Oblatne pritisnuti èetvrtastom tepsijom da se stisne,Kda se ohladi staviti glazuru od istopljene èokolade u koju je stavljena kašika margarine , 4 kašike šeèera , 2 kašike mlijeka. Rezati oštrim nožem na štanglice. PRIJATNO
Teleci medaljoni

Teleci medaljoni

Autor: abidaObjavljeno 01.02.2011.
1,2 kg telecih filea, 600 g sampinjona, 1 kg krompira, 200 g pavlake, 0,3 dl bijelog vina, senf, so, biber File isjeci na medaljone i ispeci na vrelom ulju. Napraviti sos od sampinjona, pavlake i vina. Pomijesati sa mesom i dinstati dok medaljoni ne omeksaju. Servirati uz pomfri.
Mesna palacinka

Mesna palacinka

Autor: abidaObjavljeno 01.02.2011.
Sastojci : 400 g telećeg ili nemasnog goveđeg mesa, 1 velika glavica luka, 1 zelena paprika, 1 paradajz, 50 g dimljene slanine, aleva paprika, so, 3 dl kisele ili slatke pavlake, slano testo za palačink Od slanog testa ispečemo tanke palačinke. Pripremimo nadev, odnosno perkelt : dimljenu slaninu isečemo na tanke kocke i staklasto propržimo. U poklopljenoj posudi u masti pirjamo na kockice isečeni luk dok ne omekša, pospemo alevom paprikom i stavimo meso isečeno na kocke srednje veličine. Na jakoj vatri ispržimo meso, smanjimo vatru, dodamo zelenu papriku, paradajz, so po ukusu i pirjamo poklopljeno dok ne omekša. Ako sok uvri dopunjujemo sa malo i uvek sa po malo vode. Kad se meso skuva, izvadimo ga iz soka, sitno isečemo, a sok ukuvamo sa kiselom pavlakom. Mesu dodamo toliko umaka, koliko je potrebno da dobijemo kremastu masu za mazanje, kojom punimo palačinke, smotamo kao sarmu i stavimo u vatrostalnu činiju. Prelijemo preostalim sokom sa pavlakom obogaćenog perkelta, ako je suviše retko, umutimo malo brašna, ugrejemo u zagrejanoj pećnici, ali ne pečemo. Ukrašavamo peršunom i služimo dok je vruće.
bosanske snicle

bosanske snicle

Autor: abidaObjavljeno 01.02.2011.
Sastojci : :fasirano meso 3jaja 2dcl vode 5 kasika brasna 5kasika ulja pola praska za pecivo crveni i bijeli luk so,biber,vegeta