Grašak spada u porodicu mahunarki, a može se konzumirati i sirov. Ipak, 95 % graška na tržištu procesirano je, najčešće smrznuto ili konzervirano. Bogat je nutrijentima, izvanredan izvor čak 8 vitamina, 6 minerala, prehrambenih vlakana i proteina. Za zdrave kosti... Zeleni grašak osigurava nutrijente koji su vrlo važni za zdravlje kostiju. Izvanredan je izvor vitamina K1 koji aktivira osteokalcin, protein koji omogućava ugradnju kalcija unutar kosti. Stoga, bez dovoljno vitamina K, proces mineralizacije u kostima ne može se odvijati kako treba. Zeleni grašak također je dobar izvor vitamina B6 i folne kiseline, vitamina koji utječu na smanjenje razine homocisteina, molekule koja može poremetiti unakrsno povezivanje kolagena u kostima, te tako povećati poroznost kosti i povećati rizik za osteoporozu. Za zdrav kardiovaskularni sustav... Vitamin B6, folna kiselina i vitamin K, vitamini kojih je grašak dobar izvor, sudjeluju u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sustava. Jednako kako visoka razina homocisteina utječe na zdravlje kostiju, visoka razina homocisteina može negativno utjecati i na razvoj ateroskleroze, a samim time i na zdravlje čitavog kardiovaskularnog sustava. Vitamin B6 i folna kiselina reguliraju razinu homocisteina. Vitamin K važan je za proces grušanja krvi. Protiv umora... Grašak je namirnica o kojoj bi svakako trebali razmisliti ukoliko patite od umora. Razlog je bogatstvo nutrijenata koji sudjeluju u proizvodnji energije. Grašak je dobar izvor vitamina B1, pantotenske kiseline i vitamina B6, te dobar izvor riboflavina i niacina, nutrijenata neophodnih za metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti. Pantotenska kiselina igra važnu ulogu u regulaciji stresa jer potiče rad nadbubrežne žljezde što je osobito važno u razdoblju stresa. Zeleni grašak je posebno dobar izvor željeza, minerala čiji nedostatak često rezutira anemijom, umorom i smanjenom funkcijom imunosnog sustava. Protiv raka... Grašak osigurava brojne nutrijente, uključujući vitamin C, koji su vrlo važni za odvijanje procesa kojima se organizam brani od oštećenja na molekuli DNA – oštećenja koja se smatraju pretečom razvoja malignih bolesti. Brojnim studijama je pokazano da vitamin C može smanjiti rizik od razvoja različitih oblika raka. On predstavlja prvu lijniju obrane organizma i nudi važnu antioksidativnu zaštitu.

Istraživači sa fakulteta Navarra i Las Palmas de Gran Canaria pokazali su da unos trans-masnih kiselina i zasićenih masnoća mogu povećati rizik za razvoj depresije, dok maslinovo ulje, s druge strane, taj isti rizik smanjuje.

Rezutate su dobili šestogodišnjim praćenjem 12059 dobrovoljaca kojima su, na početku te na kraju studije, analizirane prehrambene i životne navike te zdravstveni status. I dok na početku studije niko nije patio od depresije, do kraja studije zabilježeno je 657 novih slučajeva depresije. Sve ove osobe koje su patile od depresije imale su povišen unos trans-masnih kiselina, za koje se utvrdilo da rizik od razvoja depresije povećavaju za 48% (u odnosu na osobe koje ove masne kiselina ne konzumiraju ili konzumiraju u najmanjoj mogućuj mjeri). Također je pokazano da, što više trans-masnih kiselina osobe koje pate od depresije konzumiraju, to je njihova bolest teža.

Istovremeno, istraživači su utvrdili da višestrukonezasićene masne kiseline te maslinovo ulje smanjuju rizik za razvoj depresije.

Kukuruz je kultivirana biljka visoka dva i više metara, raste pretežito u toplim predjelima svijeta i nezaobilazan je u prehrani. Osim velike hranjivosti, poznata je i njegova ljekovitost. U liječenju nekih bolesti koriste se kukuruzne rese i kukuruzno brašno. Kukuruzne rese odrežemo prije oprašivanja te ih moramo brzo sušiti u sjeni ili oprezno pri umjerenoj temperaturi, jer u protivnom gube ljekovitost. Čaj od kukuruznih resa uspješno liječi bolesti mjehura i bubrega te vodenu bolest, otapa bubrežne kamence, pomaže u izlučivanju mokraće. Čaj od kukuruznih resa također pomaže kod srčanih bolesti koje izazivaju nakupljanje tekućine u tkivu, tzv. edeme, u otklanjanju reume i gihta, kod zatrovanosti tijela zaraznim bolestima (ospice, šarlah, angina, tifus), te kod rahitisa. Kod bolesti srčanoga mišića, kukuruzne rese miješaju se s maslačkom i metvicom. Poznato je i da nerafinirano kukuruzno ulje ima veliku ljekovitu vrijednost. Kukuruzno brašno pozitivno djeluje na snižavanje krvnog tlaka - žlicu kukuruznog brašna namačemo preko noći u šalici vode, a ujutro to popijemo. Također je poznata primjena kukuruznog brašna u liječenju bolesti sinusa. U tu se svrhu koristi oblog od kukuruznog brašna, a njega možete i sami spraviti kod kuće. Recept Za liječenje sinusa dobar je oblog od kukuruznog brašna. Dvije do tri šake neprskanog kukuruznog brašna dodamo u kipuću vodu bez soli i kuhamo da se dobije gusta smjesa (ne pretvrda). Smjesu stavimo u gazu ili čarapu i odmah je stavimo na čelo da djeluje najmanje deset minuta. Ako je smjesa nepodnošljive vrućine za bolesnika, pustimo je da se ohladi na temperaturu koju može podnijeti. Tretman se ponavlja svaki dan, dvaput dnevno (ujutro i navečer) tijekom mjesec dana. Nakon svakog tretmana ne smije se odmah izlaziti na hladno niti na propuh. Prvi znaci poboljšanja vidljivi su u obliku guste sluzi, te u lakšem disanju i smanjenju glavobolje.

Vitamin B9, koji je poznatiji kao Folna kiselina, je rastvorljiv u vodi i član je porodice B vitamina. Ovaj vitamin se lako uništava tokom procesa kuhanja pa ga treba uzimati iz namirnica koje nisu termički obrađene. Takođe, kao i ostali vitamini koji su rastvorljivi u vodi, telo ga ne može skladištiti pa se mora konstantno unositi. Budući da se razgrađuje tokom pripreme hrane mora se obezbediti konstantan unos Folne kiseline. Poput i ostalih vitamina B grupe, i vitamin B9 igra važnu ulogu u metabolizmu masti, proteina i ugljenih hidrata i pretvaranju energije koja je neophodna organizmu. Folna kiselina pomaže organizmu i na mnogo drugih načina. Vitamin B9 je neophodan u procesu formiranja DNK i ostalih nukleinskih kiselina. Kako se DNK i druge nukleinske kiseline formiraju zajedno sa novim ćelijama. Ovaj vitamin igra glavnu ulogu u sposobnosti tela u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, a i takođe ima i glavnu ulogu u borbi protiv amino kiseline homocistein. Vitamin B9 (folna kiselina) ima dobar učinak na živce, krv, kosu, nokte, kožu... Vitamin B9 nalazi se u: jajima, ribama, celeru, bubrezima, jetri, repi, mahunarkama, grahu, orasima...

Hemijski sastav majčinog mlijeka jedinstven je i najbolje prilagođen potrebama dojenčadi tokom prvih mjeseci života - ipak je to najbolja hrana za dojenčad. Masti su u majčinom mlijeku zastupljene u približno 50% energetskog udjela, a vrsta masti koja prevladava je jednostruko nezasićena masna kiselina - oleinska. Upravo ona masna kiselina koja prevladava u maslinovom ulju! Osim toga, esencijalna masna kiselina – linolna – jednako je zastupljena u majčinom mlijeku kao i u maslinovom ulju. Sve ove činjenice idu u prilog upotrebi maslinovog ulja u prehrani dojenčadi kada se započne s dohranom, odnosno s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama kojima se nerijetko dodaju i žitarice. Masti služe kao izolator od temperaturnih promjena, oblažu organe, održavaju kožu zdravom, pomažu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K. Masti služe i kao skladišna energija, a za dojenčad i djecu koja brzo rastu masti su i važna građevna tvar. Masne su kiseline građevni materijal, poglavito za mozak, koji je u djeteta nesrazmjerno velik u odnosu na odraslu osobu i troši oko 50% energije unesene hranom. U tom su pogledu posebno važne nezasićene masne kiseline. No za razliku od drugih vrsta masti, esencijalne masne kiseline ne mogu se sintetizirati u tijelu i zato se moraju unositi hranom. Dvije su esencijalne masne kiseline – linolna i alfa-linolenska, a u organizmu služe kao prekursori omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Bitne su za razvoj mozga, vida, sintezu supstanci sličnih hormonima koje moduliraju brojne procese u organizmu te za zdravlje kože. Važno je zapamtiti da nisu sve masti jednake. Neke treba unositi češće, a neke valja izbjegavati. Za dojenčad i djecu masti su izuzetno važne hranjive tvari i stoga nikakva restrikcija u prvih nekoliko godina života ne dolazi u obzir. To u praksi znači da nije preporučljivo davanje obranog mlijeka i mliječnih proizvoda Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene. Masti u hrani obično se nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, neke namirnice, poglavito one biljnog podrijetla, sadrže viši udio nezasićenih dok životinjske obično sadrže više zasićenih masnoća. Višestruko nezasićene masti najzastupljenije su u ribi, sjemenkama, orašastim plodovima te uljima suncokreta, soje i šafranike. Jednostruko nezasićene masti najzastupljenije su u maslinovom ulju, repičinom ulju, majčinom mlijeku i avokadu. Zasićene masti najzastupljenije su u crvenom mesu, vrhnju, punomasnim mliječnim proizvodima i palminom ulju. Tokom prvih šest mjeseci, majčino mlijeko sadrži svu potrebnu količinu kalorija i masti za dojenčad. Od šestog mjeseca do godine dana, iako se uvode nove namirnice i izvori masnoća, majčino mlijeko i dalje ostaje osnovni izvor masti u prehrani. Cijelu prvu godinu masti čine približno polovicu energetskih potreba. Tek nakon prvih nekoliko godina života, udio masnoća u prehrani djeteta treba smanjivati i postupno prijeći na 30% do 33% ukupne energije, koliko bi prema preporukama trebale konzumirati zdrave odrasle osobe. Najsličnija masnoća: Budući da je dojenčad od prvih dana života naviknuta na unos oleinske masne kiseline putem majčinog mlijeka, najsličnija masnoća s kojom valja nastaviti i tijekom dohrane je maslinovo ulje. Osim što sadrži oleinsku masnu kiselinu, opskrbljuje mladi organizam prijeko potrebnim esencijalnim masnim kiselinama (linolnom i alfa-linolenskom) koje se ne mogu sintetizirati i stoga ih valja unositi hranom. Esencijalne masne kiseline nužne su za adekvatan rast, očuvanje zdravlja kože, vida, mozga i brojne druge tjelesne funkcije. Ekstra djevičansko maslinovo ulje pogodno je za primjenu u prehrani dojenčadi. Omjer zasićenih i nezasićenih masti u maslinovom ulju sličan je omjeru u majčinom mlijeku. Također, sadržaj esencijalne, linolne masne kiseline u 100 ml majčinog mlijeka jednak je sadržaju linolne masne kiseline u jednoj žličici maslinovog ulja. Dodatak maslinovog ulja obroku za dojenče nakon navršenih šest mjeseci života služi kao izvor esencijalnih masnih kiselina te potpomaže rast i neurološki razvoj. Ekstra djevičansko maslinovo ulje ujedno je izvor antioksidansa, poglavito vitamina E, beta karotena i polifenola, molekula koje neutraliziraju potencijalno štetne slobodne radikale i tako pospješuju prirodnu otpornost organizma. Unos adekvatnih vrsta masti tokom najranijeg djetinjstva važan je za stvaranje dobrih uvjeta za zdravlje kasnije u životu. Danas se bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu. Zdravom dojenčetu koje se hrani majčinim mlijekom nije potrebna druga hrana do približno 6 mjeseci starosti. Nove namirnice uvode se pojedinačno u razmaku od nekoliko dana, postupno povisujući količinu do punog obroka. Nakon mliječno-žitnih i voćnih kašica, u prehranu se uvode kašice od povrća s dodatkom biljne masnoće i mlijeka, a kasnije mesa, ribe, iznutrice i žumanjka. U hranu za dojenčad ne stavlja se sol niti drugi začini, a valja izbjegavati i dodavanje šećera. Nasuprot tome, dodatak masnoća se preporučuje, posebice kada se započne s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama, obično od šest mjeseci starosti. Maslinovo ulje posebno se preporučuje kao dodatak dojenačkim kašicama, zbog specifičnog lipidnog profila, ali i zbog sadržaja brojnih drugih molekula s blagotvornim djelovanjem na zdravlje. Kašikicu maslinovog ulja valja dodati u obrok riblje i povrtne supe, kako bi im se poboljšao okus i nutritivna i energetska vrijednost. Također, jedna kašikica maslinovog ulja dodaje se obroku povrtnog variva s ili bez mesa, ribljoj kašici te povrtnom pireu. Dodatak kašikice maslinovog ulja povrtnim kašicama, osim što osigurava izvor korisnih masti i kalorija, ujedno pospješuje apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A,D, E i K. Spomenuti vitamini, koji se nalaze u povrću, ne bi se mogli adekvatno apsorbirati bez prisustva određene količine masti.

Bebina prva čvrsta hrana bi trebala biti jednostavna i lako se probavljati, kao što je povrće, voće ili riža. Možete probati: * kuhani krompir ili mrkvu, * pire od banana, avokada, kuhanih jabuka ili kruški, * pire od riže (rižu pomiješati sa malo mlijeka), ili * drobljeno voće ili povrće. Nakon što beba prihvati povrće i voće, možete započeti s dodavanjem drugih namirnica, kao što su: * pire od mesa, ribe i piletine, * leća * punomasne mliječni proizvodi, kao što je jogurt * mali komadići kruha. Većina beba može sažvakati mekanu hranu, kao što su banane, pire, pire od povrća ili svježi sir čak i ako nema zube. Pogledajte kako vaša beba reagira na različite okuse i teksture kako bi znali što joj najviše odgovara. Čak i ako beba nema zube, možete potaknuti žvakanje dajući joj hranu prstom. Probajte: * kuhanu i ohlađenu brokulu ili cvjetaču, mahune, mrkve ili tikvice * kockice sira * kuhanu tjesteninu * sirovu oguljenu jabuku, breskvu, krušku, bananu i dinju. Ne brinite za bebu ako odmah ne počne jesti. Prirodno je za bebe da na početku obroka dodiruju hranu ili se igraju s hranom. To je sve dio procesa učenja. Plastični stolnjak, novine ili stari pokrivač ili ručnik na podu olakšat će vam kasnije čišćenje. Može biti korisno imati nekoliko staklenki, konzervi ili paketića gotove hrane za bebu, ali nije ih preporučljivo koristiti sve vrijeme. Ako kupite pripremljenim dječju hranu: * Provjerite datum upotrebe * Provjerite zatvarač i da staklenka nije razbijena * Pažljivo pročitajte upute za pripremu hrane * Odaberite hranu bez šećera ili bez dodanog šećera ili sladila Iako naljepnice na nekim vrstama hrane kažu da je pogodna od četiri mjeseca starosti, zdravstveni stručnjaci se slažu da je oko šest mjeseci najbolja dob za početak uvođenja čvrste hrane.