Slijede neke zanimljive činjenice o hrani koje možda niste znali:

1. Globalna proizvodnja mesa uzrokuje 1/5 globalne emisije stakleničkih gasova.

2. Luk, jabuka i krompir imaju isiti okus. Razlika je samo u mirisu.

3. Ledeni čaj je uveden kao napitak 1904. godine na svjetskom sajmu u St. Louisu.

4. Mrkva ne sadrži masnoće. Jedna mrkva sadrži dovoljno vitamina A za jedan dan.

5. 3/4 ulovljene ribe na svijetu se konzumira kao hrana, a ostatak se koristi za proizvodnju ljepila, sapuna i gnjojiva.

6. Da bi napravile 1 kg meda pčele moraju posjetiti 4 miliona cvjetova, prelazeći udaljenost jednaku 4 putovanja oko Zemlje.

7. U srednjem vijeku šećer je bio luksuz, koštao je devet puta više nego mlijeko.

8. Coca-colu je izumio dr John S. Pemberton 1886. god u Atlanti.

Najnovije istraživanje američke tvrtke FSN (Food Safety News) je otkrilo šokantne rezultate, 75% meda koji se nalazi na policama supermarketa, uopće ne sadrži med!

Naučnik Vaughn Bryant je vodeći u identificiranju vrste peluda u medu. On je proučavao više od 60 vrsta meda raznih proizvođača. U njima nije mogao naći ni trag peludi. Količina peludi u medu pomaže da se utvrdi cjelovitost meda. Pitanje je koliko med koji uzimamo, vjerujući da ćemo poboljšati naše zdravlje, u sebi ima peludi i je li med uopće. Naučnici tvrde da bilo koji med koji je bio previše filtriran ne sadrži pelud i više nije med. Naučnici FSN-a tvrde da su proizvodi vjerovatno potajno uvezeni iz Kine, te je moguće da su kontaminirani s antibioticima i drugim stranim materijalima.

Gotovo u svakom konvencionalno uzgojenom voću i povrću mogu se pronaći određene količine pesticida. Njihov unos u organizam moguće je znatno smanjiti konzumiranjem onih vrsta koje ih sadrže u manjoj količini.

U najzagađenije vrste, između ostalih, spadaju breskve, jabuke, jagode, celer, špinat i paprike. Među najsigurnijim namirnicama nalaze se luk, kupus, patlidžan, avokado, ananas i mango. Također, kora citrusnog voća redovno je tretirana većim količinama pesticida te je stoga ne treba koristiti za pripremu kolača i slastica. Kao generalno pravilo, koje vrijedi za većinu voća i povrća, ukoliko namirnica nema deblju koru koju možete oguliti, te je nećete termički obraditi prije konzumiranja, radije kupite ekološki uzgojeni proizvod. Guljenjem, a posebno intenzivnijom termičkom obradom, kao što je kuhanje u trajanju 2-3 sata, uklanja se velik dio pesticida, no s obzirom na njihovu iznimnu štetnost te tešku razgradivost i akumulaciju u organizmu, nedvojbeno je sigurnija opcija izbjegavanje ovakvih namirnica. Ukoliko niste sigurni je li neki plod tretiran pesticidima, možete za svaki slučaj koristiti i ovu jednostavnu metodu koja može u određenoj mjeri umanjiti štetnost pesticida sa površine (kore) namirnice. Sve što vam treba su mlaka voda i morska sol. Plod je potrebno prvo oprati čistom vodom, a potom ga namakati do 30 minuta u slanoj vodi (otopiti otprilike 1 čajnu kašiku soli na dvije šoljice vode). Dobro isprati čistom vodom.

Uklanjanje i čišćenje mrlja od šminke s tkanine može biti težak zadatak – osim ako ne poznajete nekoliko korisnih trikova. Imajte na umu da različite vrste makeupa zahtijevaju i različite tehnike čišćenja, a uspješno uklanjanje mrlje zavisi od poznavanja najboljeg rješenja za tu vrstu mrlje.

Mrlje od ruža - u velikoj većini slučajeva obični medicinski alkohol će ukloniti mrlje od ruža. Nemojte trljati mrlju – jer ćete je samo još više utrljati u tkaninu, već je uklonite tapkanjem čistom krpicom natopljenom alkoholom, i to od rubova mrlje prema sredini kako se mrlja ne bi proširila na ostatak tkanine. Nakon toga odjevni predmet operite kao i uobičajeno. Neke žene se kunu da je najbolje sredstvo za uklanjanje lak za kosu. Nasprejajte malo laka za kosu na mrlju, ostavite nekoliko minuta i onda lagano istrljajte (od vanjskih rubova prema sredini mrlje). Ponovite proces dok mrlja gotovo ne nestane, onda operite kao i uobičajeno. Ako ništa od navedenog ne pomogne – pokušajte s malo deterdženta za suđe.

 

Garam masala je kombinacija začina, a najviše je korištena u indonezijskoj kuhinji.

Garam masala (u prijevodu – vruća smjesa) koristi se za curry umak. Osnovna je smjesa glavnih začina i veoma je raširena u Indijskoj i drugim južnoazijskim kuhinjama.

Koristi se samostalno ili s drugim začinima. Riječ garam označava intenzitet začina, ali ne i koliko je ljuta. Garam masala znači vrućinu, a ne "ljuto" kao čili paprika. Sastojci garam masale mijenjaju se u velikom spektru prema indijskim regijama. Neki od uobičajenih sastojaka su crni i bijeli biber, klinčić, list malabara, dugi biber (pippali), crni kumin (shahi jeera), sjeme kumina, cimet, crni, smeđi i zeleni kardamom, muškatni oraščić, anis i sjeme korijandera. Različite kombinacije ovih i drugih začina koriste se u regionalnim varijacijama garam masale, ali sve se smatraju jednako autentične. Neki recepti zahtijevaju da se začini pomiješaju s biljkama, dok drugi miješaju začine s vodom, sirćetom ili drugim tekućinama kao što je mlijeko kokosa, kako bi se dobila pasta. U neke se recepte dodaju orasi, luk ili bijeli luk. Okusi moraju biti pažljivo izmiješani da se postigne odgovarajući učinak. U nekim slučajevima osnovni okus mora biti naglašen za određena jela. Većinom se masala prži prije upotrebe da oslobodi svoje mirise i arome.

U Americi je nedavno sprovedeno istraživanje u kojem je učestvovalo 500 dobrovoljaca od kojih se očekivalo da izaberu između slatkiša i neke druge hrane, a zatim su odgovarali na pitanja u vezi sa životnim stavovima, vrijednostima koje cijene i odnosu koji imaju prema drugima.

Ispostavilo se da osobe koje su izabrale komadić čokolade umjesto neke namirnice koja nije slatkiš imaju blažu prirodu, češće volontiraju u humanitarnim organizacijama i uopšte, spremniji su da pomognu ljudima u nevolji. Interesantno je da je i prvi utisak koji ostavljaju u skladu sa tim, odnosno, da i drugi ljudi osobe koje vole slatkiše opisuju kao "prijateljski nastrojene", i to ne samo nakon kontakta uživo, već i na osnovu procjene njihovih fotografija sa neutralnim izrazom lica. Ali, prije nego što počnete da se "davite" u čokoladi, trebalo bi da znate da je moguće razlikovati trenutni "lifting efekat" koji čokolada ima na raspoloženje, od onoga što vas čini određenim tipom ličnosti.

- Studija kojom smo željeli da utvrdimo da li ukus hrane kontroliše naše raspoloženje uzela je u obzir usrećujući efekat koji slatkiši imaju na prosječnog čovjeka. Mi smo se bavili osobinama koje dominiraju kod osoba koje kada imaju izbor između slatkiša i neke druge hrane izaberu slatkiše -rekao je dr Brajan Majers sa Getisburg koledža u Pensilvaniji. Naše istraživanje zato isključuje mogućnost da su ljudi prosto bili dobro raspoloženi jer su upravo pojeli nešto slatko - dodao je dr Majers.

Ljutnja: Kiselkasta hrana poput jogurta, kefira, sira ili mlijeka pomoći će nam da se odljutimo.

Sreća: Velike količine voća, poput banana, grožđa, mandarina ili jabuka snažno djeluju na dopamin, hormon koji utiče na dobro raspoloženje.

Tjeskoba: Namirnice poput puretine, piletine, ribe i pršute bude organizam, daju nam novu energiju i pomažu nam da se odupremo depresiji.

Tuga: Ovoj emociji doskočićemo pravilnim odabirom ugljenih hidrata, masnoća i slatkiša. Jedite integralni hljeb, tjesteninu, rižu, kao i čokoladu. Samo jedna kockica dovoljna je da otjera tugu.

Poznat je i kao jedan od najskupljih začina, bogate je historije, pa se tako koristio već u antičko doba. Odlikuje ga intenzivna aroma, a u kulinarstvu ima vrlo široku primjenu.

Ima ga u pudinzima, sladoledu, kolačima, pecivu, raznim voćnim desertima, primjerice pikantan je i poseban dodatak s dunjama ili kruškama. Zbog svoje žute, specifične boje zauzima posebno mjesto među začinima koji se koriste za bojenje peciva ili sira.

Nemojte je miješati s vanilin šećerom, riječ je o začinu koji potječe od istoimene biljke, čija se primjena nakon otkrića Amerike proširila i na ostatak svijeta.

Ekstrakti vanilije su među najtraženijim, ali i najskupljim začinima u slatkim jelima, desertima, sladoledu, a ponajprije zbog svojih aromatičnih svojstava kojima poboljšavaju njihov okus. Kafa, topla čokolada - i tu upotrijebite vaniliju ako želite dobiti poseban okus napitka.

Ako tokom nadolazećih praznika ne želite nagomilati nepotrebne kilograme, stručnjaci savjetuju da sporije unosite hranu u organizam. Naime, rezultati najnovijeg istraživanja su pokazali kako pretile osobe jedu brže od mršavih.

Studija je također pokazala kako muškarci žvaću brže od pripadnica nježnijeg spola. Naučnici Univerziteta Rhode Island su otkrili kako rafinirane žitarice iz bijelog hljeba, tjestenine i krompira jedemo brže no cjelovite žitarice koje zahtijevaju više žvakanja. “Iznenadila nas je brzina kojom muškarci unose hranu u organizam. Zašto je to tako? Vjerujemo kako se dio odgovora krije u veličini usne šupljine, koja je kod muškaraca primjetno veća, ali i u višoj energetskoj potrebi pripadnika muškog spola. Treći razlog bi mogao biti povezan sa socijalnim normama. Žene, naime, smatraju kako se od njih očekuje da jedu sporije jer su gracioznije od muškaraca”, pojašnjava autorica studije Kathleen Melanson sa Rhode Islanda. Istraživanje je pokazalo kako muškarci u prosjeku pojedu oko 80 kalorija u minuti, a žene 52 kalorije.