Sladak, jeftin i prirodan, tako se reklamira fruktoza kao zdravi zaslađivač u hrani. Ali, istina je da je šećer, koji se prirodno nalazi u voću, povezan s modernim epidemijama poput raka, srčanih bolesti, visokim pritiskom, oštećenjem bubrega i demencijom, otkriva skup naučnih studija objavljenih u časopisu Američkog dijetetskog udruženja.

Najnoviji podaci o fruktozi otkrivaju da je ona povezana s karcinomom rektuma, a posebno su opasne velike količine voćnih sokova zaslađenih fruktozom. Najveći problem je, objašnjavaju naučnici, što se preradom voćnog šećera gube svi zdravi sastojci poput vlakana, vitamina C i antioksidansa. Voćni šećer također podstiče i gojaznost, posebno skupljanje masnoća u području struka čime se povećava rizik za srčani i moždani udar. Danas fruktoze nema samo u voćnim sokovima, već i u velikom broju namirnica - od keksa pa sve do sladoleda i smrznute hrane. Većina kupaca ne zna šta jedu i piju jer se fruktoza može navesti pod raznim imenima, upozoravaju stručnjaci.

Pretjerana količina fruktoze u tijelu se ponaša poput otrova i izaziva brojne zdravstvene komplikacije - ističe profesor Ričard Džonson sa Instituta Kolorado. Naučnici predlažu ograničen unos fruktoze u kupovnim namirnicama, ako već ne mogu u potpunosti da ga izbjegnu.

Naime, hemijska jedinjenja iz povrća osiguravaju pravilno funkcionisanje intraepitelijalnih limfocita odnosno imunoloških ćelija iz crijeva i kože.

Ti zaštitni limfociti nalaze se ispod barijere koju čine epitelne ćelije na koži, ali i u unutrašnjim organima i predstavljaju prvu liniju odbrane organizma. Naučnici su otkrili da broj limfocita zavisi od količine proteina na površinama ćelija koji se zovu aril hidrokarbon receptori (AhR), a koji mogu biti regulisani ishranom, prvenstveno na bazi povrća poput kelja, karfiola i brokula. Dokazano je da kod miševa, koji u ishrani nisu uzimali navedeno povrće dolazi do povećanja broja patogenih mikroorganizama na površini crijeva, odnosno smanjenja AhR aktivnosti. Zato je kod njih došlo do gubitka intraepitelnih limfocita u crijevima. Ova otkrića, iako su sprovedena na životinjama, upućuju na veću konzumaciju zelenog povrća i njegovih fitonutrijenata.

Ni u čemu ne treba pretjerivati, a u kafi naročito, zato je vrijeme da naučite prepoznati simptome i na vrijeme šoljicu kafe zamijenite nekom voćkom. 

1. Doživljavate popodnevni “pad” - ne možete da pregurate dan bez kafe ili koka-kole. Nekoliko konzervi kole dnevno daju vam osjećaj “uduvanosti”, a onda klonete kada ona ispari iz organizma. Kofein može oštetiti zubnu gleđ, ako se pije svakodnevno. Zato perite zube poslije svakog ispijanja pića koje sadrži ovu supstancu.

2. Urin vam je narandžast - tamno žuti urin je znak dehidratacije. “Kafa je diuretik koji može dovesti do dehidratacije tako što podstiče veću količinu uriniranja i samim tim gubite više tjelesne tečnosti,” kaže dr Ejmi Gros. Međutim do toga dolazi tek ako pređete 500 mg kafe dnevno, zato ste bezbjedni ako pijete šolju, dvije kafe tokom dana.

3. Ne možete da spavate - “kofeinu je potrebno oko sat vremena da se apsorbuje i vrlo dugo ostaje u organizmu; čak satima, tako da može poremetiti vaš san,” kaže dr Moli Morgan. Ako vam je san poremećen, izbjegavajte večernju kafu, čajeve i ostale namirnice koje sadrže kofein.

4. Anksiozni ste - vlažni dlanovi, ubrzano lupanje srca, uznemirenost – su znakovi da ste pretjerali sa kafom. “Kofein može biti okidač za stres i depresiju jer ometa mirnoću neurotransmitera, hemikalija u mozgu, adenozina,” kaže Palinski.

Vino je najpopularnije alkoholno piće, a sastavni je dio mnogih evropskih i mediteranskih kultura. Osim što je riječ o ukusnom napitku, najnovija istraživanja pokazuju da je riječ i o vrlo zdravom piću. Naravno, s vinom ne treba pretjerivati.

Preporučuje se jedna čaša dnevno i upravo u toj količini vino ima korisna svojstva. One koji su skloni pretjerivanju treba upozoriti da vino ima pozitivan uticaj na organizam samo kad se konzumira umjereno.

Vino može da sačuva vaše pamćenje. Naučno je dokazano da žene u trećoj dobi koje su dnevno pile čašu vina imaju bolje pamćenje i bistrije su. Vino sprečava nastajanje ugrušaka i upalne procese krvnih sudova. Riječ je o tegobama koje najčešće dovode do srčanih oboljenja. Osim toga, vino podiže nivo tzv. dobrog holesterola koji sprečava začepljenost arterija.

Sladoled, uprkos postojećem vjerovanju, nije samo ljetna poslastica već se može konzumirati tokom cijele godine.

Konzumiranje sladoleda zimi bolje je nego ljeti, jer zbog temperaturne razlike između tijela i spoljašnje sredine koja je manja nego kada su velike vrućine, ne dolazi do "temperaturnog šoka". Pogrešno je i mišljenje da konzumacija sladoleda dovodi do upale krajnika. Sladoled je korisna poslastica tokom cijele godine jer može da zamijeni užinu i utiče na dobro raspoloženje. Sladoled ne treba jesti na brzinu i halapljivo gutati. U njemu treba uživati uzimanjem malih količina koje se polako tope u ustima.

Stari zapisi navode kako sladoled originalno potiče iz Kine gdje se miješao led sa mlijekom i dobijala prva mješavina za koju možemo reći da je preteča današnjeg sladoleda. Prvi pravi sladoled u Evropu donijeli su Arapi, koji su za vrijeme svoje vladavine na Siciliji upoznali Italijane sa vještinom zamrzavanja sladoledne kreme. Čak su i stari Rimljani konzumirali poslasticu od mješavine leda, raznog voća i meda.

Popodnevni pad energije rezultira potrebom za brzom dopunom, obično u vidu visokokalorične poslastice. To se događa djelimično zato što se krv spušta u stomak kako bi pomogla varenje hrane.

Takođe, naš telesni sat je programiran za spavanje u ovo vrijeme. To datira još iz prahistorijskog vremena – “Za opstanak je bilo važno da u toku dana odmaramo u određenim fazama,” objasnila je ekspert za spavanje dr Nerina Ramlakan. Nedavni rezultati nisko-karbonatne Etkins dijete pokazali su da je 15:23h najopasnije vrijeme za mršavljenje i da 62% ljudi tvrdi da u to vrijeme osjećaju najveće iskušenje da prekrše dijetu.

Istovremeno, uobičajeno je da posežemo za nezdravom hranom pod pritiskom. Stres podiže nivo hormona kortizola, koji utiče na potrebu za nezdravom hranom, jer tijelo skladišti energiju. Rješenje: Pobijedite želju kratkom, 10-ominutnom šetnjom. To će vam pomoći da otjerate krv iz digestivnog trakta nazad u mišiće i mozak. Druga opcija je šoljica kafe ili jakog čaja, ali bez previše šećera.

Sjedenje za stolom znatno otežava dijetu. Čovjek troši svega 1-2 kalorije po minutu dok sjedi, čak dva puta više njih dok stoji, a trostruko dok hoda. Studije su pokazale da su enzimi odgovorni za razbijanje sala suzbijeni dok sjedite. Osobe koje sjede za stolom duže od 6 sati dnevno imaju dvostruko veći rizik od gojaznosti.

Rješenje: Stojte kad god vam se ukaže prilika. Na svakih sat vremena ustanite od stola i prošetajte.

Catering je u zadnje vrijeme sve traženija usluga na zabavama, ali i mnogim službenim prezentacijama, press konferencijama i seminarima. Većina ljudi za takve usluge angažuje već istrenirane i uhodane catering agencije koje to odrade savršeno do najmanjeg detalja, ali to ništa lošije ne organizuju ni učenici Ugostiteljsko turističke srednje škole u Sarajevu.

Učenici drugog i trećeg razreda u okviru škole imaju oformljenu grupu kuhara i konobara koji kroz školske aktivnosti i uz pomoć profesora pripremaju zaista sjajne delicije, kako slane, tako i slatke, te organizuju i kompletnu uslugu, od pripreme do posluživanja. Naravno sve to rade učenici škole i na osnovu ličnog iskustva tvrdim da su savršeno profesionalni, dosljedni onome što rade, a jela koja pripremaju mogu parirati skoro svakoj svjetskoj high selective gastronomskoj ponudi. Zato, kada budete sljedeći put pripremali neki event sjetite se ovih vrijednih i stručnih učenika koji će vas, ne sumnjamo oduševiti uslugom i ponudom, jer mene zaista jesu...))).

Svako ko je patnju ublažavao picom ili sladoledom zna da hrana može delovati utešno. Međutim, doktori još uvek ne znaju zašto ljudi imaju potrebu za nezdravom i slatkom hranom kada su tužni i kako te namirnice utiču na ljudske emocije. Ukus i prijatna sećanja koja povezujemo sa hranom sigurno imaju veliku ulogu, ali je to verovatno samo deo priče. Prema jednom istraživanju, hormoni iz našeg stomaka komuniciraju direktno sa mozgom, nezavisno od bilo kojih osećanja koja gajimo prema određenoj vrsti namirnice. Većina proučavanja koja su se bavila vezom hrane i emocija posmatrala su celokupan čin obedovanja – ukuse, mirise, teksturu pa i dodatke hrani. U ovoj studiji, istraživači su koristili subjektivni doživljaj “hraneći” volontere neoznačenim namirnicama. Čak i u tom veštačkom okruženju zasićene masti su odbijale negativne emocije. Volonteri na studiji bili su pozitivniji nakon slušanja tužne muzike i gledanja tužnih lica ako su im stomaci bili puni zasićenih masti u odnosu na jednostavan fiziološki rastvor. To znači da emocionalno obedovanje funkcioniše na biološkom i psihološkom nivou, kažu istraživači. Ova studija je jedna od prvih koja tvrdi da su efekti hrane na raspoloženje “nezavisni od prijatnih nadražaja,” kaže dr Đovani Kjaza. Biološki mehanizam nije još potpuno jasan, ali rezultati pokazuju da stomak možda utiče na mozak ispuštajući hormone. Duboka veza između naših stomaka i mozgova pomaže ljudima da prežive kada nema dovoljno hrane. "Evolucija je osmislila da svaki apekt obedovanja bude nagrađujući,” kaže dr Kjaza. “Međutim, to ovih dana više ne mora biti dobra stvar. Ako je hrana svuda, neki ljudi će se gojiti ili imati poremećaje u ishrani.” “Studija potvrđuje koliko je teško hraniti se zdravo i odupreti se emotivnom prejedanju u ovom stresnom svetu,” kaže Suzan Albers, psiholog. "S obzirom na snažan biološki efekat hrane na organizam, ljudi moraju biti još jači kako bi sebe utešili bez konzumiranja previše kalorija. To je važno na duge staze kako bismo uspeli da stabilizujemo težinu, poboljšamo samopoštovanje i sačuvamo sveukupno zdravlje.”

Davanje mafina osobama koje imaju rizik od dijabetesa može pomoći u dijagnostikovanju bolesti i njenih ranih simptoma. Testovi za otkrivanje dijabetesa, kao što je smanjena tolerancija na glukozu, provjeravali su da li organizam adekvatno koristi glukozu, vrstu šećera.

U najčešćem testu, poznatom kao oralni test tolerancije na glukozu, osoba ne smije da jede tokom noći, a zatim pije šećerni rastvor dok ljekari bilježe kako organizam reaguje i koliko šećera se zadržava u krvi. Istraživači smatraju da bi ljudi više voljeli da jedu mafine umjesto ispijanja šećernog rastvora, a kolači bi istovremeno ljekarima dali jasniju sliku kako se organizam nosi sa slatkom hranom. Oralni test tolerancije na glukozu zaista nije prijatan i ljudima je često loše nakon njega. Međutim, neki ljekari su skeptični, jer, kako tvrde, postoji mnogo recepata za mafine, dok je glukozni rastvor tačno određen i jasno pokazuje reakciju organizma.

“Stvoriti jedinstveni mafin na cijelom svijetu bio bi veliki izazov”, rekao je dr Vilijam Herman. U studiji je učestvovalo 73 žene između 40 i 50 godina starosti. One su umjesto rastvora dobijale mafin iz lokalne pekare, a mogle su da biraju 3 ukusa - čokoladu, kukuruzni sirup ili borovnicu. Istovremeno je manja grupa od 12 žena bila podvrgnuta standardnom testu sa rastvorom. Pokazalo se da su rezultati u obje grupe podjednako pouzdani, a u prilog mafin testu ide i činjenica da jedan kolačić košta oko 1 dolar, dok je šećerni rastvor čak 5 puta skuplji, kao i to da ne izaziva nikakve stomačne probleme.

Evo nekoliko kuhinjskih mudrosti koje vam mogu biti od velike koristi: 

Kako razbiti jaje - Kucnite ga o ivicu ravne površine, najbolje kuhinjskog pulta. Ako ga razbijete o ivicu posude, pukotina će biti veća i komadići ljuske će upasti u bjelance.

Kako spriječiti da voće potone na dno kolača - Pospite grožđice brašnom, kako biste spriječili da potonu na dno kolača. Isto važi i za čokoladne mrvice i sitno voće. 

Kako najbolje iscijediti limun - Najsočniji limun je onaj sa tankom korom. Prepoznaćete ga po tome što mu je kora glatka. Mali i srednji plodovi obično imaju tanju koru, nego veliki. Mašine za cijeđenje iscijede najviše soka iz limuna, ali ako želite da ih obradite ručno, gnječite ga neko vrijeme po pultu, a zatim ubacite u mikrotalasnu rernu na 30 sekundi. 

Kako zadržati svježinu gljiva - Gljive postanu gnjecave ako ih ostavite u plastici. Kada ih donesete kući, izvadite ih iz pakovanja i redajte u papirnu kesu, najbolje na sljedeći način: poslažite jedan red gljiva u horizontalno postavljenu kesu, pa prekrijte papirnim ubrusom. Postupak ponavljajte dok kesa ne bude skoro puna. Prije nego što vrećicu ubacite u frižider zamotajte vrh i učvrstite selotejpom ili štipaljkom. Ovako skladištene gljive mogu trajati i do dvije sedmice.