Jabučni ocat se koristi kao lijek i prevencija mnogih bolesti već stotine godina. U vrijeme Hipokrata, kojeg su mnogi smatrali ocem medicine, ocat su koristili za liječenje mnogih oboljenja. Za vrijeme građanskog rata, ocat su primjenjivali kao antiseptik. Zbog čega je jabučni ocat toliko poseban? Zašto ga koristiti? Jabuka ima izvanredna nutritivna svojstva i poznata je kao najzdravije voće. Jabuka sadrži mnoge vitamine i minerale, kao što su pektin, beta-karoten, kalcij, željezo, fosfor i kalij. Osim toga, jabuka je izvor enzima i amino kiselina. Jabuka je glavni sastojak jabučnog octa. Jabučni ocat je odlično sredstvo za čišćenje organizma. Ocat raskida naslage masti i sluzi u tijelu i na takav način poboljšava zdravlje jetre, bubrega i drugih organa. Jabučni ocat oksidira krv i smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka. Ocat neutralizira patogene bakterije i toksične tvari, koje se mogu unijeti u organizam sa hranom. Jabučni ocat potiče zdravu probavu i rad crijeva. Provedena istraživanja su pokazala, da jabučni ocat pomaže ojačati srce, stabilizirati razinu šećera u krvi i smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Ocat tjera toksine iz organizma i potpomaže mršavljenju. Probajte svaki dan popiti dvije do šest čajnih žlica jabučnog octa sa vodom. Jabučnim octom možete poškropiti salatu, povrće itd. Također se može napraviti napitak od jabučnog ocata, vode i meda, koji se pije vruć ili hladan.

Poznato je da praktično svaka zemlja ima neko piće po kome je prepoznatljiva u cijelom svijetu.

Japan - Sake

Ako ste nekada i pili žestoki japanski sake, možda niste znali da je to zapravo vino od riže s 15 do 17 odsto alkohola. Japanci ga zovu nihonšu i proizvodi se na svim japanskim ostrvima na više od 1.600 mjesta, s tradicijom koja seže sve do sedmog vijeka, kada je pravljen na carskom dvoru u Kjotu. Najbolji je kad se služi blago rashlađen, mada se često toči i zagrijan.

Poljska - Žubrovka

Poljaci i Rusi već dugo vode bitku oko "autorskih prava" na votku, ali Poljacima niko ne osporava pravo na žubrovku, naročitu votku čiji ukus oplemenjuje opojna bizonova trava... Votka se u Poljskoj proizvodi još od 16. vijeka, a od 17. je postala izvozni proizvod. Danas se u toj zemlji proizvodi više od deset vrsta ovog pića, ali žubrovka je najpopularnija.

Češka - Apsint

Ovo neobično piće je zbog opijumskog efekta dugo bilo zabranjeno u Evropi, ali ne i u Pragu, boemskoj prijestonici Evrope. Apsint se pravi od anisa, pelina i šećera, a da bi se prikrio gorak ukus anisa može da se konzumira i sa šećerom. Blago omamljujuće dejstvo obezbijedilo je apsintu status omiljenog pića umjetnika poput Oskara Vajlda i Ernesta Hemingveja, dok su neki, poput Vinsenta Van Goga, u tome umjeli i da pretjeraju...

Irska - Ginis

Posjeta Irskoj, a naročito Dablinu, nezamisliva je bez konzumiranja ginisa, najpoznatijeg lokalnog piva. Ali natočiti pravi ginis nije isto što i natočiti bilo koje pivo u krčmi na Ibarskoj: U Dablinu se savršena pinta ginisa toči za 119,5 sekundi, a piće mora da bude posluženo na idealnih šest stepeni Celzijusovih. U suprotnom - džabe ste dolazili u Dablin. 

SAD - Džordž Dikel Tenesi viski

Amerikanci su pravljenje viskija doveli do savršenstva, a najdalje je u tome ostišao Džordž Dikel, koji je još 1870. smislio najbolji način da napravi ovo žestoko piće. On je otkrio da je viski napravljen zimi blaži i uglađeniji pa je u procesu proizvodnje produžio postupak hlađenja. Osim toga, napravio je posebnu mješavinu mljevenog kukuruza, ječma i raži kao bazu za svoje piće. Ovo piće se dva puta destilira i odleži u bačvama od paljene hrastovine i do 12 godina, a procenat alkohola u njemu varira od 40 do 45.

Prehrana očeva utječe na nasljedni dijabetes Mellitus šećerna bolest, poremećaj u metabolizmu ugljikohidrata zbog manjka lučenja inzulina. Označava ga visoka razina šećera u krvi i ima kao posljedicu slaboću, često uriniranje i povećanu žeđ i glad. kod kćeri, bar kod miševa koliko zasad znamo. Iako su štetni učinci loše majčine prehrane već ranije ukazani, novo istraživanje sugerira da budući očevi moraju također pripaziti na prehranu. Ono također pruža moguće objašnjenje za epidemiju dijabetesa koja hara po industrijaliziranim zemljama. Margaret Morris i kolege sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu, hranili su mužjake štakora s visoko masnom prehranom. Otkrili su kako su kćeri ugojenih štakora razvili dijabetesMellitus šećerna bolest, poremećaj u metabolizmu ugljikohidrata zbog manjka lučenja inzulina. Označava ga visoka razina šećera u krvi i ima kao posljedicu slaboću, često uriniranje i povećanu žeđ i glad. prije nego što su ušli u pubertetRazdoblje života za vrijeme kojeg sekundarne spolne značajke se počinju razvijati i omogućena je spolna reprodukcija., s koncentracijom glukoze u krvi dvostruko većom od kćeri od normalno hranjenih štakora. Kćeri pretilih štakora su također producirale polovicu normalne količine inzulina, hormona koji regulira razinu šećera u krvi, za razliku od kćeri normalno hranjenih štakora.

Za sve ljubitelje kafe evo dobre vijesti. Istraživanja su pokazala- kava je dobra, zdrava, popravlja raspoloženje, smanjuje bolove, a djeluje i kao afrodizijak.

Ipak, ako se pretjera s ispijanjem kafe onda taj zdravi napitak pokazuje i svoju nezdravu stranu. 

Kafa je navodno poznata već više od 3000 godina. Prvi je koriste Etiopljani. Trgovinom je ovaj napitak došao do Arabije. Iz Arabije napitak se širi dalje na sve strane svijeta. Kafa nije samo kofein, ona je i važan izvor antioksidansa. Ovo je tek nedavno otkriveno. Statistike kažu da je Amerikancima kafa jedan od glavnih izvora antioksidansa. To ipak više govori o njihovim lošim prehrambenim navikama nego o vrijednosti kafe. Kafa zaista ima puno pozitivnih učinaka na zdravlje. Pomaže u prevenciji ozbiljnih bolesti, dijabetesa, Parkinsonove bolesti i visokog holesterola.

Ona u umjerenim količinama umiruje i stimulira mišiće. Cirkulacija se kafom potiče, moždana aktivnost se pojačava. Nedavno je dokazano da kafa djeluje antibakterijski, što je više pijemo to nam je manji rizik od karijesa. Kafa daje osjećaj sreće. Ona blago stimulira moždanu aktivnost, popravlja raspoloženje te uklanja blagu depresiju. Kafa takođe potiče kreativnost.

Crna strana kafe - ovisnost

Ukoliko pijemo previše kafe možemo postati ovisni. Preporučuje se piti maksimalno tri šoljice kafe dnevno. Najuočljiviji simptomi ovisnosti su glavobolja, bezvoljnost i razdražljivost.

Čaša vina poznata je kao neizostavan dio mediteranske dijete preporučljive srčanim bolesnicima, a nedavno je dokazano kako je svježe voće zapravo zdravije. Naime, ekstrakt crnog grožđa je čudotvorni lijek protiv infarkta. U kori i sjemenkama grožđa nalaze se vlakna koja se prilikom pravljenja vina iz voća odstranjuju. No upravo ova vlakna sadrže mnogo antioksidansa koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za razliku od drugih sjemenki i žitarica koje su bogat izvor ili antioksidansa ili vlakana, crno grožđe ima oboje. Ekstrakt crnog grožđa mogao bi reducirati visinu krvnog pritiska i kolesterola do 14 % a kao dodatak mediteranskoj dijeti, zasnovanoj na vinu, maslinovom ulju i rajčici, rizik od srčanih bolesti smanjio bi se za čak 50 %. Kardiovaskularne bolesti su svjetski 'ubojica' broj jedan, a srčani udar najviše pogađa stanovnike razvijenih zemalja s visokim životnim standardom. U Europi, najveći postotak ovih oboljenja ima Finska, a u ostatku svijeta to su Sjedinjene Američke Države.

Suprotno uvriježenom mišljenju, vitamin D nije tako snažan agens u borbi protiv nastanka karcinoma, pokazali su rezultati najnovije studije, uz izuzetak raka debelog crijeva kod kojeg visok nivo vitamina D smanjuje taj rizik. "Ovo je prva ovakva studija tokom koje smo pratili odnos između izmjerene količine vitamina D u krvi i postotka smrtnosti od bilo koje vrste raka među stanovništvom", objasnio je voditelj istraživanja Dr. Michal Freedman iz Državnog instituta za proučavanje kancerogenih promjena koji djeluje pri klinici Bethesda pokraj Washingtona. "Naše ključno otkriće bilo je nepostojanje bilo kakve povezanosti između razine vitamina D u krvi i rizika od obolijevanja od raka. U početku nismo znali kakvu ćemo vezu pronaći, djelimično zbog toga jer nije bilo prethodnih studija koje su pratile globalnu smrtnost od raka, nakon što je pacijentima izmjerena razina vitamina D u krvi", objasnio je. Rezultati istraživanja objavljeni su u Journal of the National Cancer institute, a temelje se na analizi podataka ustanovljenih kod 16.818 osoba koliko ih je učestvovalo u istraživanju. Svi su sudionici, u trenutku kad se istraživanje počelo provoditi, u razdoblju od 1988. do 1994. imali najmanje 17 godina. Kod svih smo standardnim testovima mjerili razinu vitamina D u krvi. Tokom spomenutog razdoblja naučnici su evidentirali 536 smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom, ističući pritom kako nisu pronašli nikakvu vezu između izmjerene razine vitamina D i uzroka smrti. Rezultati su se odnosili na različite etničke i dobne skupine. Suprotno spomenutim rezultatima, ustanovljeno je da vitamin D ipak pomaže u sprečavanju nastanka raka debelog crijeva. Studija je pokazala da osobe s visokom razinom vitamina D imaju 72 posto manje izgleda da obole od raka debelog crijeva u odnosu na ljude kojima je u krvi izmjerena niža razina ovog vitamina. "S obzirom da je dokazano da vitamin D ima višestruke dobrobiti za kosti, zdravstveni radnici i javnost ne bi smjeli vjerovati da je njegovo djelovanje čarobno i konzumirati ga u velikim količinama, jer to može biti dvosjekli mač", upozorila je Dr. Cindy Davis iz Instituta u Bethesdi.

Istraživanje naučnika sa Univerziteta u Milanu sugeriše da ishrana može imati važnu ulogu glede rizika za rak dojke i rak jajnika. International Journal of Cancer je objavio kako ishrana koja obiluje mesom i mliječnim proizvodima dovodi do smanjenja rizika obolijevanja od raka dojke za približno četvrtinu, dok žene koje često konzumiraju vlakna, voće i povrće imaju za 23% manje izglede da će oboljeti od raka jajnika. Već su ranija istraživanja pokazala da konzumacija alkohola povećava rizik za rak dojke, napominju naučnici. Rezultati nove studije su utemeljeni na analizi ishrane 3600 žena oboljelih od raka dojke ili raka jajnika te 3413 zdravih žena iste životne dobi. Utvrđeno je i da je ishrana s visokom razinom nezasićenih masti povezana s blagim smanjenjem rizika obolijevanja od raka dojke, dok je prehrana koja obiluje škrobom dovodila do povećanja izgleda za razvoj i raka jajnika i raka dojke. Ranija istraživanja o utjecaju ishrane na rizik obolijevanja od raka su često imala kontradiktorne rezultate. Stručnjaci najčešće preporučuju ograničenu konzumaciju mesa i zasićenih masti, te češći unos voća, povrća i izvora tzv. dobrih nezasićenih masti, poput ribe i maslinovog ulja.