Rafinirane delikatesne minijature koje se tope u ustima spremaju se od najfinijih sastojaka poput čokolade, marcipana i nugata. Iako postoje različite priče o nastanku prvih pralina, Belgijanci tvrde kako ih je 1912. godine izmislio jedan apotekar na čijim su se policama našle praline punjene kremom od maslaca, slatkog vrhnja, badema i oraha.

Meso, kao glavni izvor proteina, u svakodnevnoj ishrani je veoma važno. Po nutricionistima, 15 posto naše ishrane na dnevnom nivou mora biti bazirano na proteinima. 

U probavnom sistemu, proteini se razgrađuju na aminokiseline koje kasnije učestvuju u izgradnji mišića, kože, krvi i organa. Takođe, jačaju imunološki sistem i stvaraju hormone i neurotransmitere. Sve aminokiseline u tijelu potiču od tzv. kompletnih proteina, što su svi životinjski proteini, odnosno proteini iz mesa, ali postoje i alternative, evo koje:

Grašak je jedan od najpristupačnijih izvora proteina u svijetu povrća. Vrijednost proteina u grašku je 5 posto što čini trećinu vaše dnevne potrebe za proteinima.

Kikiriki ili puter od kikirikija sadrži čak 28 posto proteina što skoro duplo premašuje vašu dnevnu potrebu za proteinima. Takođe, kikiriki sadrži i mononezasićene masne kiseline koje su važne u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, a istu ulogu igra i resveratrol, snažan antioksidans koji se nalazi i u crvenom vinu.

Kokos je takođe bogat proteinima, ali on se i ne preporučuje mnogo jer sadrži visoku vrijednost zasićenih masti.

Cvekla je bogata antioksidansima, sadrži malo kalorija i potpomaže regeneraciju i rad jetre. Osim toga, sadrži i kompletne proteine, a šest malih cvekli jednako je jednom pilećem fileu.

Porijeklo sladoleda jedna je od gastronomskih zagonetki koja vjerovatno nikada neće dobiti konačan odgovor. Pretpostavlja se da su Kina ili stara Persija bile među prvim kulturama koje su razvile desert napravljen od od voća i izdrobljenog leda ili planinskog snijega. S druge strane, slična otkrića mogla su da ostvare i mnoge druge kulture koje su imale pristup ledu i nečemu slatkom što bi dodali u njega. Dokazi nam predočavaju da iz Kine potiču prve mašine za sladoled, a ova poslastica u početku nije bila ni nalik onome što mi danas podrazumevamo pod sladoledom, jer u njoj nije bilo ni mlijeka ni krema. Mnogi misle da je recept za sladoled sa svojih putovanja po dalekoj Kini u Italiju donio Marko Polo, ali je poznato da su rimski carevi uživali u ovom desertu vjekovima prijee nego što je on i rođen. U svakom slučaju, Italija igra veliku ulogu u popularizaciji smrznutih poslastica u Evropi, a među njima je i sladoled.

Izbjegavajte jaja, ugljikohidrati debljaju, pijte osam čaša vode na dan - sve su to dobro poznati savjeti o zdravoj prehrani - no jesu li točni ili je riječ o mitovima, zapitala se nutricionistkinja sportske medicine Wendy Repovich sa Sveučilišta u Washingtonu koja smatra da te tvrdnje nisu nužno točne. Prema njezinim riječima, žutanjak doista ima najvišu koncentraciju kolesterola, ali ako se jede umjereno, ne više od dva jaja na dan, ne pridonosi povećanju kolesterola u krvi. Isto vrijedi i za mit o ugljikohidratima, objašnjava Repovich. "Smanjenjem unosa ugljikohidrata izgubit ćete nekoliko dekagrama zbog gubitka vode u spremištima ugljikohidrata, ali to je sve", rekla je Repovich. Umjeren unos ugljikohidrata uopće ne stvara višak kilograma, poručila je. Također poručuje da vodu dobivamo i iz hrane pa zato nije potrebno piti osam čaša vode na dan. "To čak može biti i štetno jer vodi neravnoteži u količini natrija u tijelu", rekla je Repovich, objasnivši da je riječ o stanju zvanom hiponatremija. Repovich također smatra da ljudi pretjeruju s uzimanjem dodataka prehrani, ali da je multivitaminski pripravak vjerojatno dobar za većinu ljudi jer se uglavnom hrane nezdravo.

Jedite polako, bez žurbe. Na taj načina ćete ostati vitki i zdravi. Izreka s početka mogla bi se u prehrambenom smislu prevesti i kao: tko jede polako, jede manje i ostaje zdrav. Opće je poznato da je bolje jesti polako nego proždirati hranu poput životinje, no studija objavljena u časopisu Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism daje tom saznanju službeni, znanstveni pečat. Dobrovoljci iz bolnice Laiko General Hospital iz Atene u Grčkoj tijekom ispitivanja su konzumirali 300 grama sladoleda. Imali su 30 minuta da ga pojedu. Jedni su ga pojeli u trenu dok su drugi sasvim polako, mirno i staloženo iskoristili predodređeno vrijeme. Znanstvenici su kontrolirali određene krvne pokazatelje prije konzumiranja sladoleda, a zatim svakih pola sata sve do tri i pol sata nakon jela. U krvi se kontrolirao inzulin, glukoza, masnoće i dva posebna hormona koji javljaju mozgu kad je tijelo sito te kad je potrebno prekinuti konzumaciju. Oni koji su uzeli više vremena za jelo imali su veću razinu tih hormona čime se mozgu u pravo vrijeme dalo do znanja da je uneseno dovoljno hrane. Zaključak je da prebrzim unosom hrane u tijelo sprječavamo hormone da na vrijeme jave mozgu kad je dosta. Tim hormonima treba oko 20 minuta nakon početka jela da uopće nastanu. "Mnogi od nas čuli su kako brzo jedenje dovodi do pretjeranog unosa hrane pa čak i naglog debljanja; postoje brojna istraživanja koja su potvrdila ove teze", kaže Alexander Kokkinos, voditelj studije.

Prije nego je čokolada dobila svoju pločicu, šarene omote i najrazličitije dodatke, pila se iz čaša od čistog zlata. Asteci su bili prvi od njezinih poklonika, pržena su zrna kakaovca pretvarali u prah, dodavali su vodu i miješali napitak dok se na površini ne bi pojavio masni dio kakaa. Gorku su tekućinu za poboljšanje okusa aromatizirali začinima i medom divljih pčela, a sve do danas čokolada je zadržala mjesto kraljice među slatkišima.

Lijepo je imati i popiti hladno piće nakon obroka, ali hladna voda će očvrsnuti masne stvari koje ste upravo konzumirali, što će usporiti varenje. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom, one će se razbiti i apsorbirati se u crijevima brže nego čvrsta hrana i nataložiće se duž crijeva. Vrlo brzo, ovo će se pretvoriti u masti i dovesti do raka. Najbolje je piti toplu  supu ili toplu vodu nakon obroka.