Velika Kuhinja

Lijepo je znati...

Heljda!!!

Autor: AidaObjavljeno 15.02.2011.

Heljda je nekada, uz krompir, bila osnovna seljačka hrana, budući je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta vlage. Danas je ova namirnica pomalo zaboravljena, vrlo rijetko se koristi svakodnevnoj prehrani, a zadržala se tek u nekim restoranima kao specijalitet. Međutim, kako u posljednje vrijeme jača svijest o zdravoj prehrani, heljda ponovno dobija na velikoj važnosti budući je vrlo zdrava i korisna namirnica. Nutricionisti ju predlažu kao integralnu žitaricu, ali i kao čaj. Modernim zanstvenim istraživanjima u Europi i Americi, dokazano je kako heljda ima ljekovit učinak na širok spektar zdravstvenih tegoba: kod kardiovaskularnih bolesti, a posebice kod povišenog krvnog tlaka te probavnih problema. Kako sadrži rutin koji je prirodan antioksidans, znanstvena istraživanja su dokazala da zastupljenost heljde u svakodnevnoj prehrani uvelike pomaže u prevenciji diabetesa i bolesti krvožilnog sustava. Također, čaj od heljde pomaže kod oparavka od zračenja i kemoterapije. Jedna šoljica kuhane heljde (oko 150 gr) sadrži 34% mangana, 25% triptofana, 22% magnezija, 20% biljnih vlakana i to uz svega 150 kalorija. Preradom heljde dobija se brašno koje se može korisititi za priravu svih vrsta jela od tijesta. Jedno od japanskih specijaliteta soba (slično špagetima) pripravlja se upravo od ove vrste brašna. Kod nas se rade žganci i razne vrste rezanaca, iako nažalost sve rijeđe, te kao prilog drugim jelima.

Zanimljivi savjeti!

Autor: AidaObjavljeno 14.02.2011.

Pekač hljeba je mali uređaj koji nam dom svakodnevno ispunjava mirisom svježe pečenog hljeba. A što uraditi ako se odlučimo ispeći hljeb, a ponestalo nam je kvasca? Umjesto kvasca pripremite istu količinu smjese C vitamina u prahu (ili limunske kiseline) i sode bikarbone. Bitno je da C vitamin i soda bikarbona budu u istom omjeru. Naravno da savjet vrijedi općenito za pripremu svih dizanih tijesta.Tijesto pripremljeno sa C vitaminom i soda bikarbonom ne treba vrijeme za dizanje, pa ste eto uštedjeli i na vremenu.

Savjeti za domaćice

Autor: AidaObjavljeno 14.02.2011.

Drveni valjak –" oklagija", najbolji je za valjanje tijesta, bilo da radite kolače ili tjesteninu. Nemate li pri ruci drveni valjak, možete ga zamijeniti običnom bocom od vina ili mineralne vode. Kad valjate masno ili prhko tijesto, bocu najprije rashladite da se tijesto ne lijepi.

Hrana i lijek!

Autor: AidaObjavljeno 14.02.2011.

Ako vas muči loše raspoloženje, krhka kosa ili bezvoljnost u krevetu, ne morate odmah posegnuti za tabletama ili još gore alkoholom kako bi se opustili a stvari krenule uzbrdo. Tajna zdravog života leži u ispravnoj kombinaciji namirnica na tanjuru. Problemi s ispadanjem kose primjerice mogu biti uzrokovani nedostatkom cinka, željeza i proteina, a oni se u tijelo ne unose samo tabletama nego finom i zdravom hranom. Depresija Problemi s raspoloženjem i nedostatkom koncentracije često leže u nedovoljnoj količini vitamina D u organizmu. Kvasac, dvopek, tijesto, riža, grašak, grah, špinat, losos i riba namirnice su koje podižu raspoloženje. Osim toga, datulje, smokve i banane poznate su kao "Mood Food". Plodnost Prije i za vrijeme trudnoće žene bi trebale jesti što više hrane koja sadrži vitamine A (crveno i zeleno povrće), E (biljno ulje) i B12 (meso, riba, jaje) te folne kiseline (nekuhane namirnice). Kako bi spermiji ostali mobilni, muškarcima treba puno cinka (meso, plodovi mora), koji pospješuje stvaranje muškog spolnog hormona testosterona. Seksualna bezvoljnost Vitamini E, C, kalcij i magnezij ključni su za stvaranje i upravljanje seksualnim hormonima. Afrodizijsko djelovanje ima prije svega voće (bobičasto) pa šparoge, mliječni proizvodi i lješnjaci. Koncentracija Kolin je poznat kao obnovitelj živaca, a nalazi se u jajima, bakalaru, lososu i prokulicama. Pomažu i vitamini B1 (mlijeko, perad), omega-3 masne kiseline i antioksidansi poput naranči, paprike, lješnjaka i maslinovog ulja, jer potiču komunikaciju između mozga, mišića i živaca. Kosa i koža Korabica, luk, dinkel, ječam, hren namirnice su koje imaju pregršt vitamina, kalcija i hranjivih tvari koje jačaju korijen kose te ju čine čvrstom i sjajnom.

Kelj i zdravlje

Autor: AidaObjavljeno 14.02.2011.

Kelj sadrži više od 90% vode. Posebno je bogat sumporom, fosforom i klorom. 30% cjelokupne količine minerala jest kalij. Kelj je dragocjen čistač, ali može stvarati plin ako se tijelo nalazi u prekiseljenom stanju. Kelj izvrsan je izvor vitamina, posebno vitamina C. Biljku bi trebalo jesti dok je mlada. Jer kad ostari, vlakna ožilave. Dijetetska vlakna, visoko zastupljena u kelju, su celuloza, hemiceluloza, polifruktani, galaktooligosaharidi, pekti i dr. Dijatetska vlakna imaju korisnu ulogu u probavi, održavaju normalnu razinu kolesterola, šećera, reguliraju rad crijeva i održavaju crijevnu mikrofloru. Također povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2, usporavaju probavu, te daju osjećaj sitosti (stoga se hrana bogata dijetetskim vlaknima preporučuje tijekom redukcijskih dijeta). Smanjuju rizik od raka debelog crijeva i hemoroida jer ubrzavaju transport kroz debelo crijevo. Čuvanje i kupovanje kelja: Svježe glavice kelja dostupne su gotovo cijelu godinu, ali vrhunac njihove sezone je od kasne jeseni do početka proljeća. Potražite teže, tamnozelene glavice sa čvrstim središnjim dijelovima listova. Listovi moraju biti svježi, bez znakova gubitka boje i vlage, mrlja i rupica. Ujedno izbjegavajte lagane glavice jer je to znak da su izgubile dosta vlage ili da su dugo stajale na policama trgovina u neprimjerenim uvjetima čuvanja. Izaberite glavice s manjim listovima koji su mekaniji i srednje jake arome, a izbjegavajte kupnju polovica glavica, iako dobro zaštićenih prozirnom folijom, jer vrlo brzo gube veliku količinu vitamina C. Kelj omotajte u kuhinjski papir, a zatim stavite u plastičnu vrećicu i čuvajte nekoliko dana u hladnjaku. Najbolje ga je iskoristiti u roku od dva dana jer duljim stajanjem gubi vlažnost i razvija gorku aromu. Za dulje čuvanje, kelj možete kratko blanširati, ohladiti i zamrznuti.

Pobijedite svaku bolest!

Autor: AidaObjavljeno 14.02.2011.

Tijelo u zimskim uvjetima traži posebnu zaštitu od hladnoće i bolesti, a dobiti ju može vitaminima A, B1, C i D, kao i mineralima željeza, kalcija, magnezija i cinka. Otkrijte čemu točno vitamini i minerali služe i kojim namirnicama se unose u organizam. Vitamin A Zaslužan je za rast i stvaranje novih stanica. Štiti kožu i sluznicu, a istovremeno jača imunitet i vid. Preporučena dnevna doza za mlade i odrasle iznosi oko jedan miligram. Vitamin A nalazi se u mrkvi, zelju, rajčicama, špinatu i zelenoj salati. Vitamin B1 Važan je za metabolizam ugljikohidrata, živčani sustav i srčane mišiće, a općenito vrijedi pravilo da tijelo koje treba više energije, treba i više vitamina B1 (oko jedan miligram dnevno). Unosi se u organizam putem svinjetine, graška, bijelog graham, zobenih pahuljica i tune. Vitamini i mineraliVitamini su esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane, a zajedno s mineralima sudjeluju u svim biokemijskim procesima u organizmu. Vitamin C Vitamin koji jača vezivne tvari kostiju i zubi. Štiti od oštećivanja stanica, pospješuje zacjeljivanje rana i sprječava stvaranje kancerogenih nitrosamina. Sadržan je u ribizu, paprici, brokuli, jagodama, narančama, rajčicama i krumpiru, a preporučena dnevna doza je 100 miligrama. Vitamin D Zadužen je za održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Potiče očvršćivanje kostiju, a dobiva se kroz losos, tunu, jaja, margarin i putar. Djeci i odraslima do 65 godina preporuča se dnevna doza od 5 mikrograma, dok starijima treba oko 10 mikrograma. Željezo Osnovna uloga željeza je dotok kisika živoj stanici u organizmu, a posebno je važan za optimalan razvoj mozga djece i mladih. Muškarcima je potrebna dnevna doza od 10 do 12 miligrama, a ženama oko 15 miligrama. Željezo se nalazi u špinatu, leći, govedini, zobenim pahuljicama te pšeničnom i raženom kruhu. Kalcij Najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu ne stvara se sam od sebe te ga je potrebno unositi hranom pošto je ključan za zdravlje kostiju i zubi. Potreban je za propusnost staničnih membrana, zgrušavanje krvi, prijenos poruka između živaca i kontrakciju mišića, a nalazi se u mlijeku, sirevima, brokuli, jogurtu i bademima. Djeci i odraslima dnevno treba oko 800-1300 miligrama kalcija. Magnezij Zadužen je za razvoj i zdravlje vitalnih funkcija poput formiranja kostiju, proteina, masnih kiselina, aktiviranja vitamina, opuštanja mišića i grušanja krvi. Nalazi se u riži, grašku, banani, pšenici, krumpiru i lješnjacima, a preporučena dnevna doza je 300 miligrama. Cink Aktivira enzime i hormone te na taj način pridonosi jačanju imuniteta. Unosi se u tijelo putem svinjetine, leće, sira, piletine, jaja i mlijeka.

Gdje ima najviše vitamina?!

Autor: AidaObjavljeno 14.02.2011.

U kojim namjernicama se nalazi najviše vitamina? S uravnoteženom i pravilnom prehranom unosimo dovoljne količine vitamina. Ali zbog više razloga naša svakodnevna prehrana je osiromašena, zbog modernog načina proizvodnje današnja hrana sadrži barem pola manje vitamina nego prije 50 godina, te nam ne zadovoljava potrebe za vitalnim tvarima. Gdje se sve nalaze vitamini? Vitamin A Ima brojne važne funkcije u organizmu, poboljšava vid i sprečava neke bolesti očiju, potreban je za rast i diferencijaciju tkiva, pravilan rast kostiju, reprodukciju te pojačava funkciju imunološkog sustava, smanjuje pojavu infektivnih bolesti. Glavni prirodni izvori vitamina A su jetra, sir, punomasno mlijeko, žutanjak, riba dok ga u obliku beta karotena nalazimo u različitom voću i povrću (mrkva, rajčica, paprika, marelica) Vitamin B1 (tiamin) Ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica, poboljšava plodnost i rad živčanog sustava. Glavni prirodni izvori vitamin B1 su neoljuštena zrna žitarica kvasac, mlijeko, meso, riba. Vitamin B2 (riboflavin) Uključen je u razgradnju masti, proteina i ugljikohidrata, potreban je i za normalnu tkivnu respiraciju. Glavni prirodni izvori vitamina B2 su jetra, bubreg, riba, jaja, mlijeko, sir, kvasac, brokula, špinat. Vitamin B3 (niacin) Uključen je u razgradnju proteina, masti i ugljikohidrata. Sudjeluje pri nastanku spolnih hormona, poboljšava krvotok, obnavlja kožu. Glavni prirodni izvori vitamina B3 su meso, jaja, mlijeko, riba, zeleno povrće, krumpir, kvasac. Vitamin B5 (pantotenska kiselina) Pomaže pri pretvorbi ugljikohidrata i masnih kiselina, pri nastanku crvenih krvnih stanica. Glavni prirodni izvori vitamina B5 su meso, mahunarke, jaja, mlijeko, povrće i voće.. Vitamin B6 (piridoksin) Pospješuje metabolizam masnih kiselina i aminokiselina, važan je za pravilno djelovanje živčanog sustava i zdravlje kože i ima ključnu ulogu pri nastanku novih stanica. Glavni prirodni izvori vitamina B6 su češnjak, cvjetača, banana, riba, soja, jaja, meso, šparoge, zelje. Vitamin B9 (folna kiselina) Važna je za stvaranje crvenih krvnih stanica, sintezu DNK i RNK te je izuzetno važna za razvoj ploda od samog začetka. Glavni prirodni izvori folne kiseline su kvasac, repa, soja, špinat, riba. Vitamin B12 Metaboličke funkcije vitamina B12 su brojne, esencijalan je za normalan rast, sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica, bitan za pravilno funkcioniranje živčanog sustava i sintezu DNK. Glavni prirodni izvori vitamin B12 su riba i morski plodovi, mlijeko, jaja. Vitamin H (biotin) Sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Glavni prirodni izvori biotina su kvasac, piletina, riba, gljive Vitamin C (askorbinska kiselina) Antioksidans od ključne važnosti za rast kosti i koštanog tkiva, za cijeljenje rana te normalno funkcioniranje krvožilnog sustava. Sudjeluje u sintezi kolagena i povećava otpornost rganizma. Glavni prirodni izvori vitamin C su šipak, crni ribizli, trešnja, plodovi citrusa, paprika , rajčica, papar. Vitamin D (kalciferol) Važan čimbenik pri održavanju razine kalcija i fosfora u krvi. Posredno utječe na mineralizaciju, rast i obnavljanje kosti. Vitamin D se sintetizira u koži pod utjecajem sunčeve svijetlosti. U hrani je najzastupljeniji mlijeku, jajima, jetri, ribljem ulju. Vitamin E (tokoferol) Važan antioksidans, njegovo pomanjkanje utječe na propadanje crvenih krvnih stanica, ali i oštećenja stanica živčanog sustava. Glavni prirodni izvori vitamina E su biljna ulja, kukuruzne klice, bademi, jaja, mlijeko. Vitamin K (filokinon, menakinon) Prijeko je potreban u procesu koagulacije krvi, sudjeluje u rastu stanica. Glavni prirodni izvori vitamina K su zeleno povrće, mlijeko, jaja.

Emocionalno prejedanje

Autor: HoneyObjavljeno 14.02.2011.

Kada život postane prestresan, napet ili pak dosadan, hrana može poslužiti kao sredstvo pomoću kojeg možemo ublažiti neugodne osjećaje. Hrana zaista može utjecati na naše raspoloženje, ali taj utjecaj je trenutačan i kratkotrajan. Kontinuirano prejedanje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, stoga stručnjaci ne pretjeruju kada kažu da je emocionalno prejedanje oblik nasilja prema samome sebi. Problemi s emotivnim prejedanjem vrlo su česti i pogađaju sve tipove ljudi. Istraživači su ustvrdili da 75% svih prejedanja korijene ima u emotivnim problemima, a od ovog poremećaja ipak češće pate žene nego muškarci.

Uzroci
Okidača za emocionalno prejedanje ima pregršt, i svaki emocionalni izjelica ima svoje razloge za prejedanje. Ipak, neki se uzroci pojavljuju češće od drugih, a na prvom mjestu se našao stres. On nas iscrpljuje, kako fizički, tako i emotivno. Ljudi pod stresom posežu za hranom kako bi se smirili i otklonili nakupljene negativne emocije. Dosada je još jedan od čestih uzroka prejedanja. Ljudi kojima je dosadno često znaju postati nemirni, a najjednostavniji način za rješavanje tog osjećaja je prejedanje. Problem nastaje zbog činjenice da često zaboravimo na to koliku smo količinu hrane unijeli u sebe. Ni ispunjavanje emotivne praznine nakon prekida hranom nije neuobičajena pojava. Hrana poput čokolade potiče stvaranje serotonina, hormona kojeg često znamo nazvati "hormonom dobrog raspoloženja" i koji na ljude koji se osjećaju usamljeno i depresivno djeluje poput analgetika. Umor kao okidač emotivnog prejedanja posljedica je modernog i užurbanog načina života. Zbog nedostatka vremena okrećemo se hrani koja će nas održati budnima kako bismo sve svoje obveze mogli na vrijeme obaviti. Neki se ljudi okreću hrani kada im je potrebna utjeha i ljubav. Svakodnevni poslovni i privatni pritisci iscrpljuju, pa ako osoba u svojoj okolini ne nalazi potrebnu podršku i razumijevanje, posegnut će za hranom kao utjehom. Osim toga, hrana je idealna utjeha kada nam netko uputi kritiku ili kaže nešto što nas je povrijedilo. Nizak nivo samopouzdanja, tjeskoba i različiti strahovi također mogu potaknuti želju za emotivnim prejedanjem.

Kako prestati?
Kao i kod svih poremećaja u prehrani, i emotivno prejedanje zahtijevat će od vas samodisciplinu i strpljenje. Donosimo vam nekoliko savjeta koji će vam pomoći u rješavanju te autodestruktivne navike. Prije svega, postanite svjesni svog stanja.
* Analizirajte koje emocije kod vas izazivaju želju za prejedanjem. Kada se suočite s korijenom svojih problema, lakše ćete se naučiti kako se nositi s negativnim emocijama. Ukoliko je potrebno, potražite pomoć stručnjaka.
* Jedite samo kad ste gladni i pokušajte organizirati svoje obroke te se držite tog rasporeda. Trudite se jesti polako i uživajte u svakom zalogaju. Hrana nije mučenje niti samo pogonsko gorivo našeg organizma. Ona može biti sam vrh hedonističkog uživanja, samo je morate početi shvaćati na taj način.
* Promijenite pristup životu. Uz zdraviju prehranu, dajte sebi dovoljno vremena za kvalitetan odmor i rekreaciju. Činite ono što vas veseli. Zdraviji pristup životu i generalno povećavanje zadovoljstva može vam pomoći u borbi protiv loših navika.
* Izbjegavajte u kući držati visokokaloričnu hranu - ako vam hrana nije dostupna, ne možete se ni prejesti. Ako osjetite jak poriv za jelom radije odaberite niskokaloričnu hranu poput voća i povrća.
* Ukoliko primijetite da jedete zbog emocionalnih problema, napustite prostoriju u kojoj jedete. Prošetajte, udahnite svježeg zraka ili si pripremite opuštajuću kupku. Ne samo da vam se neće jesti, već ćete napraviti još jednu dobru stvar za svoj organizam.
* Složite popis stvari koje možete raditi kako biste misli skrenuli s hrane. Pogledajte film, pročitajte knjigu, pozovite prijateljicu na kafu, igrajte se s psom, odspavajte - mogućnosti je bezbroj.

Kako kuhati bez soli?

Autor: HoneyObjavljeno 14.02.2011.

Osim što biste trebali manje puta protresti solenku kada pripremate obrok, trebali biste paziti na unos soli putem gotovih jela koje kupujete usput, upozoravaju stručnjaci. Ako smanjite unos soli, možete smanjiti rizik srčanih bolesti za petinu! Previše soli koju unosimo povezano je sa širokom lepezom bolesti, kao što su pretilost, dijabetes ili krvožilna oboljenja. Ako se bojite kako vaši recepti neće biti isti bez okusa soli, ne morate se plašiti promjena. Postoje mnogi načini kako poboljšati okus jela bez soljenja! Preporuke donosi organizacija Dijabetes America.

Meso: dodajte lovorov list, celer, kajensku papriku, curry, bijeli luk, biber, mažuran, muškatni oraščić, origano, papriku, kadulju, majčinu dušicu ili ocat.

Govedina: dodajte piment, kopar, usitnjeni čili i bijeli luk. Perad: dodajte brusnice, sjeme celera, listove celera, kopar, đumbir, origano, peršun, kurkumu, sjemenke sezama.

Janjetina: dodajte sjemenke celera, listove celera, curry, metvicu, ružmarin, cimet ili kadulju. Svinjetina: dodajte cimet, korijandar, bijeli luk, luk, kadulju, majčinu dušicu i đumbir.

Teletina: dodajte lovorov list, đumbir, curry, majčinu dušicu, mažuran i origano. Riba: dodajte kopar, papriku, lovorov list, kajensku papriku, komorač, đumbir, suhi senf, ulje limuna i kurkumu.

Jaja: dodajte kopar, bosiljak, muškatni oraščić, mažuran, suhi senf, luk, papriku, peršin, majčinu dušicu ili kurkumu. Šparoge: dodajte kim, ocat i limunov sok.

Zelje: dodajte kim, ocat ili kardamon. Kukuruz: dodajte zelenu papriku, rajčice ili korijandar.

Grašak: dodajte mažuran, majčinu dušicu, luk, bosiljak, zelenu papriku ili peršin.

Krompir: dodajte kopar, kim, zelenu papriku, luk, peršin ili majčinu dušicu.

Buča: dodajte cimet, muškatni oraščić ili luk.

Paradajz: dodajte bosiljak, kopar, cimet, mažuran, origano, luk, kadulju, majčinu dušicu ili ocat.

Riža: dodajte zelenu papriku, luk ili kurkumu. Kruh: dodajte kim, celer, bosiljak, kopar, bijeli luk, komorač, metvicu, majčinu dušicu, ocat, peršun, sjemenke sezama.

Voće: dodajte cimet, ekstrakt badema, đumbir, sjemenke maka, muškatni oraščić, mažuran ili klinčić.

Sredstva protiv prehlade

Autor: HoneyObjavljeno 14.02.2011.

Stoljećima se s generacije na generaciju prenose kućni savjeti protiv prehlada. Procjenjuje se da se prosječna osoba tokom života prehladi oko 200 puta. Lijekovi, čaj, med i vitamin C uobičajena su sredstva za izlječenje, ali postoje i druge, vrlo neobične metode koje, vjerovali ili ne, imaju brojne poklonike.

1. Toplo pivo
Zagrijte litru pive u loncu dok se ne pojavi prva para. Popijte toplu pivu u nekoliko gutljaja i lezite u krevet. Kad se probudite trebali bi biti "kao novi".

2. Kisela jaja
Pomažu kod gripe i prehlade. Izmućkajte 2-4 jaja, dodajte malo soli i sok jednog cijelog limuna te polako popijte napitak. Koristite samo svježa jaja zbog opasnosti od salmonele.

3. Vino i bijeli luk
Crveno vino sadrži tvar resveratrol koja je učinkovito prirodno sredstvo protiv gripe. Dva deci crvenog vina natočite u čašu te dodajte jedan prešani bijeli luk i dobro promiješajte. Polako uživajte u napitku i pričekajte ozdravljenje.