Prehrambena vlakna pripadaju skupini važnih nutrijenata, nedostatak prehrambenih vlakana nastaje zbog nedovoljnog unosa voća i povrća u prehrani. Nažalost, većina im ne pridaje onoliku važnost koju zaslužuju. Naime, vlakna pomažu u snižavanju lošeg kolesterola, riziku srčanih bolesti, pa čak i nekih oblika raka (kolorektalni karcinom). Ujedno poboljšavaju rad crijeva. Ako pokušavate smršavjeti, ona se svakako moraju naći na vašem meniju u većoj količini. “Zdravlje probavnog sustava (crijeva), redovitost probave, pojava žučnih kamenaca, glukoze u krvi direktno su povezani s adekvatnim unosom vlakana, koji bi za prosječnu odraslu zdravu osobu trebali iznositi oko 25 grama dnevno. Taj unos se lako namakne ako za doručak ili za pripreme hranjivih sendviča konzumirate raženi kruh, a za doručak neke od žitarica koje su u neprerađenom integralnom (cjelovitom) obliku”, savjetuje nutricionist Nenad Bratković. Što još možete napraviti da svom organizmu osigurate dovoljnu količinu vlakna? Doručak Popijte čašu svježeg soka umjesto razvodnjenog koncentrata s jedan posto voća. Prednost dajte nektarima – marelici, breskvi, krušci ili papaji i pomiješajte ih s “mesom” voćke – tu su vlakna. Jutro obavezno započnite narančom – ona sadrži tri grama vlakna. Kada pravite kajganu, dodajte joj usitnjeni luk i režanj češnjaka. Osim što su zdravi jer štite naše tijelo od prehlade i gripe, osigurat će dodatni gram vlakna. Kakao nije samo za malu djecu! Šalica ukusnog napitka sadrži i do tri grama vlakna – idealno za početak dosadnog zimskog dana. Ručak Za ručak u uredu pripremite sendvič, no nemojte koristiti bijeli kruh, već raženo zrno. Samo jedna šnite sadrži dva grama vlakna, što je dvostruko više nego “standardni” bijeli kruh. Zašto ne biste probali meksičku hranu? Buritosi su načinjeni of brašnastih tortilja koje su krcate vlaknima. Punite ih mesom, paprikom, zelenom salatom i grahom za dodatni unos vlakna. Varivo od leće, graha ili tamnog graha prava je hrana za zagrijavanje, a ujedno će vam pomoći dosegnuti željenu brojku od 25 grama vlakna. Kada jedete pizzu, nemojte škrtariti s bosiljkom i oreganom. Čajna žlica jednog i drugog začina osiguravaju jedan gram vlakna, a ako vaša omiljena pizza sadrži i gljive, onda ste na pravom putu.

Nakon devet veličanstvenih mjeseci vaše maleno došlo je na svijet! Izlazak iz bolnice i put kući čine vas punom ponosa i sreće. Dolazak kući veliki je događaj. Više niste sami i život se od tog dana mijenja i dobija dodatni kvalitet, vedrinu, razdraganost, sreću…ali i umor i brigu. Evo nekoliko savjeta koji mladoj mami mogu olakšati prve dane sa bebom kod kuće: Prihvatite svaku pomoć: Super mame ne postoje. Prihvatiti novi način života nije jednostavno i nemojte se truditi sami obaviti baš sve (iskreno, to baš i nije moguće). Umjesto da osjećate krivicu ili razočaranost jer ne možete stići sve što želite (a pri tome ste i jako umorni i iscrpljeni nakon poroda) prihvatiti svu pomoć koju vam ponude obitelj i prijatelji. Nemojte se ustručavati reći svojim najbližima kako vam mogu pomoći i tražiti pomoć. Zamolite bliske prijatelje da vam pomognu oprati rublje, da odu u prodavnicu ili čak da nešto skuhaju. Zapravo, iznenadit ćete se koliko bliskih ljudi želi pomoći u takvim okolnostima. Pošaljite goste kući: Ako ste umorni, ne prisiljavajte se sjediti sa gostima. Svi će razumjeti da vi i vaša beba trebate odmor i mir. Jednostavno im recite da je bebi vrijeme spavanja (ili hranjenja) i da je trebate ići uspavati, te da je možda najbolje da odu jer se i vi sami trebate odmoriti. Isključite zvono na vratima i telefonu: Kada se odmarate isključite zvono koje vas može probuditi.File 1029 Može biti izuzetno stresno ako su rijetki trenuci odmora prekinuti telefonskim pozivima (koji su tih dana učestali). Pripremite se za noćna hranjenja: Ako dojite, neka beba spava u vašoj blizini kako bi ste reagirali na vrijeme i kako se ne bi morali ustajati iz kreveta. Ako hranite bebu adaptiranim mlijekom, pripremite sve što vam je potrebno prije noći. Pripremite i prokuhanu vodu. Na taj način ćete biti spremniji (i brži) kada se beba probudi. Jedite!: Zvuči jednostavno, ali zapravo je izuzetno važno (i ne baš uvijek jednostavno). Može vam se desiti da usljed novih obaveza preskočite poneki obrok. Kako biste što uspješnije savladali prve dane vaš bebe, podjednako je važno da imate redovne obroke, baš kao što ih ima i beba. Kada imate vremena pripremite za sebe obroke i stavite ih u frižider. Tako ćete moći jesti redovno u toku dana. Ako nemate vremena za pripremu obroka, ponekad će biti dovoljan i mesni sendvič, salata ili voće. Jedite kada god ste gladni, što češće, to bolje. Spavajte kada beba spava: Ovaj ste savjet već zasigurno čuli od mame, bake ili prijatelja. Iskusni ljudi će vam uvijek dati takav savjet. Možda vam neće baš uvijek poći za rukom da zaspite, ali pokušajte se barem odmoriti i relaksirati. Ako odrijemate tokom dana, makar na pola sata, to će vam pomoći kod buđenja u noći. Ne kreirajte tiho okruženje: Kada beba spava, ne hodajte na prstima i ne šapćite. Slobodno pravite uobičajenu buku, razgovarajte normalnim tonom, uključite fen ili televizor. Beba će se bez problema navići da spava i uz zvuk usisivača ili fena, a vaš će svakodnevni život tako biti mnogo jednostavniji. Tako će se beba navići na svakodnevnu rutinu i zvukove oko sebe. Istuširajte se: Spoznat ćete da svakodnevno tuširanje nije baš jednostavno postići pored novorođenčeta. Ali možete se koristiti jednostavnim trikovima. Ako ne možete stići pod tuš jer je beba budna ili se bojite da se ne probudi dok ste vi u kupaonici, stavite je u nosiljku ili auto sjedalicu u kupaoni. Ostavite vrata na pola otvorena zbog koncentracije pare. Na taj način možete se opustiti i u isto vrijeme imati bebu na oku (koja će vjerovatno zaspati uz zvuk vode). Vjerujte baby alarmu: Zabrinute majke često drže bebu uvijek pored sebe, pa i za vrijeme spavanja donose bebu u kuhinji ili dnevnu sobu. Neke stalno provjeravaju bebu u drugoj sobi, pa i kada mirno i čvrsto spava, čak osluškuju da li diše. Opustite se kada beba spava i uključite baby alarm. Beba će se oglasiti ako se probudi, ako je gladna ili mokra. Izađite iz kuće: Neke majke misle da će im biti mnogo lakše ako cijeli dan ostanu u kući sa bebom, File 1030naročito ako se osjećanju umorno i iscrpljeno. Ali naprotiv, izlazak na svjež zrak sa bebom može učiniti čudo i za bebu i za majčino raspoloženje. Izađite sa bebom u šetnju ili barem samo do obližnje prodavnice. Osjećat ćete se milion puta bolje kada se vratite kući. Ne opretećujte se drugim stvarima: Situacija na poslu, prašina na polici ili gomila prljavog rublja nisu kraj svijeta. Sada se na to ne trebate koncentrirati. Isključite se iz problema na koje ne možete utjecati i koncentrirajte se na bebu i na sebe. Ovaj prvi period brzo će proći i imat ćete kasnije vremena za sve ostale stvari. Sada je najvažnije da se upoznate sa svojom bebom, i da uživate u tome!

Energetska pića su izuzetno popularna, čak ih nerijetko konzumiraju tinejdžeri i mlađa djeca, međutim studije pokazuju da svako od njih sadrži više kofeina od šoljice kafe. Osim toga, kofein u kombinaciji sa drugim sastojcima može biti veoma rizičan. Ovo se posebno odnosi na korištenje energetskih pića u kombinaciji s alkoholom. Sa sigurnošću se zna da tipično energetsko piće sadrži četvrtinu šoljice kafe i više kofeina od jake šoljice kafe. Količina kofeina koja se nalazi u bocama energetskog pića od 500 ml varira od 70 do 200 grama. Poređenja radi, količina kofeina u jednoj šalici kafe od 200 ml je od 40 do 150 grama, ovisno od kafe. Čak i veće pitanje od kofeina su ostali sastojci energetskih pića koja se i ne spominju na ambalažama energetskih pića, a koja su njihov neizbježni sastojak, kao što su biljni stimulans guarana, biljka koja se najčešće nalazi u Brazilu, i koja je poznata po tome što njena zrna sadrže duplo više kofeina od zrna kafe, aminokiselina taurin, te druga bilja, minerali i vitamini koji se miješaju s kofeinom. Ono što najviše zabrinjava je koliko ta kombinacija može uticati na broj otkucaja srca, krvni pritisak, pa čak i na stanje mozga, posebno kada se konzumira u većim količinama, ili sa alkoholom. Neka istraživanja urađena na mlađoj populaciji su pokazala da energetska pića mogu povećati krvni pritisak i broj otkucaja srca. Postoje i nagađanja o povećanoj vjerovatnoći srčanog udara ili čak nekim smrtnim slučajevima, ali takvi slučajevi nisu zFile 807vanično potvrđeni. Energetska pića su veoma često reklamirana, sportisti ih koriste kao stimulans. Međutim, kofein u kombinaciji sa drugim sastojcima može ozbiljno uticati na zdravstveno stanje. Najčešće prouzrokuje dehidraciju. Upravo mogućnost dehidracije i povećanog krvnog pritiska, stavlja vodu i napitke koji sadrže više elektrolita, minerala i ugljikohidrata, ispred energetskih pića. Osobe koje se rekreativno bave sportom ne bi smjele da piju više od jedne boce energetskog pića u toku dana, te je preporučljivo da nakon vježbanja obavezno popiju dosta vode. Preporuka: Osobe s povišenim krvnim pritiskom ne bi nikada trebale konzumirati ovakva pića, kao ni osobe koje imaju bilo kakve srčane probleme.

Koliko je djeci dovoljno slatkiša, ili bolje rečeno: koja je to količina slatkiša koju djeci treba nuditi? To je pitanje koje se neizbježno nameće gotovo svim roditeljima. Dakako, nameće se i odgovor, ali prije toga nekoliko riječi o šećeru: Priroda igra dominantnu ulogu u našoj „ovisnosti“ o šećeru, a ona počinje od samog rođenja. Sve bebe su rođene sa sklonošću prema slatkom. Majčino mlijeko koje je prva, nezamjenjiva i savršena hrana za djecu – je slatko. Ono sadrži savršeno uravnotežene masti, bjelančevine, vitamine, minerale i povrh svega…šećer. Prva čvrsta hrana koju bebe rado jedu uključuje obično voće i žitarice, koje sadrže određen nivo prirodnog šećera. Bebe će radije prihvatiti prvu čvrstu hranu koja sadrži šećer, nego na primjer grašak ili mrkvu koji u toj dobi i nisu baš ugodni za bebino nepce. Kao roditelji, mi samo želimo najbolje za našu djecu. No, nutricionisti, stomatolozi i pedijatri slažu se u tome da sam šećer nije najbolji prehrambeni izbor iz vaše kuhinje. Isto važi i za razne industrijske kekse, bombone i ostale slatkiše. Međutim, razumna konzumacija šećera u uravnoteženoj prehrani ne može škoditi. Pogotovo djeci. Zapravo, šećer sam po sebi nije uopće štetan za djecu. Štetna je količina koju mogu konzumirati, baš kao što bi im štetio i pretjeran unos soli ili masti.File 710 U stvari, bilo bi vrlo teško, ako ne i nemoguće, držati dijete podalje od šećera. Šećer je u gotovo svemu što jedemo. Osim u slatkim i primamljivim bombonima, kolačićima, tortama i slatkim pitama, šećer se prirodno nalazi u voću i mlijeku, te je sastojak u mnogim jogurtima, umacima od paradajza, začinima za salate… Koristi se da bi se dobila željena tekstura nekih jela, uravnotežila kiselost, povećala tačka ključanja itd. Neke od vrsta šećera koje ćete naći na deklaraciji hrane su: - Saharoza. To je obični bijeli šećer uz vaše kuhinje. Nalazi se u šećernoj trski, šećernoj repi i, u manjim količinama, u nekim plodovima. - Fruktoza. Najslađi šećer, koji se u kombinaciji sa glukozom pretvara u saharozu. - Glukoza. Nešto manje slatka od saharoze. - Laktoza - mliječni šećer. File 711Tijelo djeteta tretira sve vrste šećera (od prirodnog u voću i medu, pa do onog u slatkišima i sladoledima) na isti način. Šećer je ugljikohidrat i glavni izvor energije za tijelo. To znači da šećer pomaže djetetu da trči, skače i igra se. On je, pored drugih sastojaka namirnica, gorivo za sve one fizičke aktivnosti koje dijete ima u toku dana. To ne znači da šećer uzrokuje previše energije. Ne postoje znanstvene studije koje su čvrsto dokazale da šećer uzrokuje hiperaktivnost. Kada se govori o slatkišima, svakako ne treba zanemariti i ostale aditive koji se nalaze u njima, od različitih okusa, boja, konzervansa… Nije dakle šećer taj koji je isključivo štetan (naprotiv) već ostale supstance koje se eventualno nalaze u različitim slatkišima. Bombone jarkih boja preporučljivo je izbjegavati, kao i gazirana pića koja sadrže iznimno visok procent šećera. I da pokušamo odgovoriti na pitanje sa početka: Slatkiši nisu uvijek loši za djecu, problem je u količini koju neka djeca konzumiraju. Odrediti količinu ponekad je teško, treba imati na umu da problem nastaje kada šećer u dječjoj prehrani zamijeni zdrave namirnice koje sadrže potrebne hranjive tvari za razvoj. Slatkiši postaju „loši“ ako zamijene obrok. To znači: čokolada – da, ali nakon obroka. Keksi – svakako, odmah poslije voća (žitarica…). Neka slatkiši budu nešto čime će se djeca počastiti nakon jela ili u posebnim prilikama (rođendani, obiteljski praznik…). Kada je dijete sito, zasigurno neće moći pojesti cijelu čokoladu, ali jedan red (ponekad i dva) će mu činiti dobro i dati energiju koja mu je potrebna.

Kozje mlijeko ima široke mogućnosti liječenja. Istraživanja pokazuju da kozje mlijeko ima bolju probavljivost, otpornost i lužnatost od kravljeg mlijeka. Nekoliko svojstava svjedoči o superiornosti kozjeg mlijeka. Prvo, kozje je mlijeko biološki slično ljudskom mlijeku. Drugo, kozje mlijeko sadrži nisku razinu alergena. Treće, brzo se probavlja i potpuno se apsorbira. I posljednje, kozje je mlijeko odličan alkalni izvor. Kozje mlijeko Biološka sličnost ljudskom mlijeku Kozje mlijeko mnogo je sličnije ljudskome mlijeku nego kravljem. To je vjerojatno korijen ljekovitih svojstava kozjeg mlijeka. Studija koju je proveo International Journal of Food Science Nutrition otkrila je da ˝kozje mlijeko ima puno drukčiji profil ne-proteinske nitrogenske frakcije od kravljeg mlijeka, s nekoliko sastavnih dijelova kao što su nukleotidi (DNK struktura) čija se koncentracija približava onima u ljudskome mlijeku˝. U osnovi DNA kozjeg mlijeka postoje sličnosti s DNK strukturom ljudskog mlijeka. Još je jedna studija zaključila, ˝profil oligosaharida (prebiotika) kozjeg mlijeka najsličniji je onome ljudskog mlijeka.˝ ista studija dalje nastavlja, ˝Oligosaharidi kozjeg mlijeka mogli bi se uključiti u formule koje bi poboljšale ishranu dojenčadi.˝ Ovi prebiotici na oštrici su probavnog zdravlja. Kozje mlijeko slično je ljudskome i u proteinskoj strukturi. Beta kazein, glavni protein kazeina koji se nalazi i u kozjem i u ljudskom mlijeku, razlikuje se od kazeina u kravljem mlijeku. Također, peptidska mapiranja ovih alfa-laktoalbumina i beta-laktoglobulina u kozjem i ljudskom mlijeku potpuno su različita od onih u kravljem mlijeku. Druga publikacija pronašla je da u micelarnoj strukturi kazeina ljudskog i kozjeg mlijeka prevladava beta kazein, neusporediv s onim u kravljem mlijeku. Nadalje, ˝…uzorci mlijeka žena i koza sadrže viši koncentrat selena od kravljih uzoraka.˝ Niska razina alergena Čaša kozjeg mlijekaVjerojatno jedna od najpoznatijih atributa kozjeg mlijeka, niska razina alergena, ključna je za održavanje optimalnog zdravlja pacijenta. Alergija na kravlje mlijeko je alergija br. 1 kod djece, a pogađa oko 500.000 do 1,5 milijun djece svake godine. Kravlje mlijeko sadrži više od 20 alergenskih proteina koje imunološki sustav ne poznaje i usmjereni su tako da uzrokuju različite simptome. Otežano disanje, povraćanje, grčevi u želucu, proljev, osip (obično blizu ili oko usta), curenje iz nosa, suzne oči, kolici kod dojenčadi pa čak i anafilaktički šok mogu biti znakovi i smiptomi alergije na kravlje mlijeko. Dokazi, međutim, upućuju na nisku razinu alergena kozjeg mlijeka u usporedbi s kravljim mlijekom. Jedna studija otkrila je da je gotovo 93% dojenčadi koja pati od alergije na kravlje mlijeko moglo podnijeti kozje mlijeko i rasti hraneći se njime. Druga je studija životinjskog modela zaključila da je ˝kozje mlijeko, kada se upotrebljava kao prvi izvor proteina nakon perioda dojenja manje alergeno od kravljeg mlijeka.˝ Alfa-s1-kazein jedan je od glavnih alergena u kravljem mlijeku. Kozje mlijeko, kao i ljudsko, sadrži nisku razinu alergena alfa-s1-kazeina i visoku količinu alpa-s2-kazeina koji ne uzrokuje alergije. Alergije na hranu kao što je kravlje mlijeko utječu i na odrasle. Često se kod odraslih te alergije ne manifestiraju odmah. Uobičajeno je za alergije kod odraslih da uzrokuju latentnu nelagodnost, bol, štetu i opći nedostatak dobrog zdravlja. Kravlje mlijeko trebalo bi uvijek biti postavljeno kao jedan od uobičajenih sumnjivaca u istrazi o nepodnošenju hrane kod pacijenata. Dok se sojino mlijeko nudi kao sigurna alternativa za kravlje mlijeko, neke studije pokazuju da kod onih koji su alergični na kravlje mlijeko postoji 47% šanse da budu alergični i na sojino mlijeko. Brzo probavljanje i apsorpcija Probava je definirana kao katabolizam (rastavljanje) hrane na manje elementarne čestice hrane (masnoće, protein, ugljikohidrate) u želucu, dok je apsorpcija unos čestica hrane u tanko crijevo. Kozje mlijeko ima bolju probavljivost i apsorpciju od kravljeg iz nekoliko razloga. Kada se usporedi fizičko-kemijsko dotjerivanje ovih dvaju mlijeka, glavna razlika je u količini masnih kiselina kratkog lanca (SCFA) i masnih kiselina srednjeg lanca (MCFA). Kozje mlijeko ima više SCFA i MCFA od kravljeg mlijeka. To znači da te SCFA i MCFA imaju veći omjer i bolje se probavljaju i upijaju od masnih kiselina dugog lanca (LCFA) koji prevladavaju u kravljem mlijeku. Ustvari, nedavne studije otkrile su da ˝razine metabolički vrijednih masnih kiselina kratkog i srednjeg lanca – kaproična, kaprilna, kaprik i laurična kiselina – znatno su više u kozjem nego u kravljem mlijeku.˝ ove više razine SCFA i MCFA brže se i kompletnije razbijaju od LCFA kojima obiluje kravlje mlijeko. Kozje mlijeko također sadrži protein koji se probavlja na superioran način. Studija koja istražuje efekt pepsina i tripsina (dva enzima koji se nalaze u želucu i koji probavljuju protein) otkrila je da dok su ovi enzimi potpuno probavili preko 96% dostupnih proteina kozjeg mlijeka, manje od 73% dostupnih proteina kravljeg mlijeka uspijelo se potpuno probaviti. Također, zajedno s visoko probavljivim proteinom, kozje mlijeko sadrži puno više oligosaharida povoljnih za probavu (prebiotika). Kozje mlijeko sadrži i obilje energetskog supstrata adenosin trifosfata (ATP) koji znatno nadmašuje kravlje mlijeko. ATP je energetska ˝valuta˝ koju naš metabolizam konstantno proizvodi, a upotrebljava se za svaku staničnu reakciju u tijelu. Alkalno obilje Mnoga hrana uzrokuje nastanak velike količine kiselina u tijelu, što može dovesti do mnogobrojnih zdravstvenih problema. Točan način koji može pokazati stvara li neka hrana kiseline jest pregledavanje njenog kapaciteta odbojnosti ili radije njene sposobnosti da smanji teret kiseline. Studija Journal of Dairy Sciencea pregledala je kapacitet odbojnosti kozjeg, kravljeg i sojinog mlijeka te antacid lijekova. U teoriji, antacid lijekovi trebali su pokazati najbolju odbojnost budući da je njihova funkcija smanjivanje kiseline. Međutim, studija je pokazala da kozje mlijeko daleko premašilo kapacitete odbojnosti ostalih triju testiranih uzoraka. Druga studija objavljena u Journal of Nutrition otkrila je da oligosaharidi (prebiotici) kozjeg mlijeka vjerojatno igraju glavnu ulogu u zaštiti i popravljanju crijeva. To je važno jer prehrana koja uključuje kiseline često uzrokuje štetu probavnog trakta. Trebali bi koristiti proizvode od bazičnog kozjeg mlijeka kako bi pomogli pacijentima s acidičnim probavnim traktovima.

Jedan od načina konzerviranja povrća je i konzerviranje soljenjem. Kod ovog načina konzerviranja, veće količine soli sprečavaju razvijanje mikroorganizama i čuvaju povrće od kvarenja. Soljenjem konzerviramo povrće, ali kako ono na taj način upije dosta soli, potrebno ga je prije kuhanja dobro oprati. Nedostatak ovakvog načina konzerviranja je što se ispiranjema soli uništavaju vitamini i aromatični sastojci u povrću. Zato se u suvremenom konzerviranju usoljava samo ono povrće koje se zimi koristi za začine, a njima se ujedno i soli jelo. Najčešće se soljenjem konzervira zelenje za juhu, miješano povrće za juhe i umake te mljevena paprika za začine varivima i juhama.

Vitamin K utiče na stvaranje faktora zgrušavanja krvi. Zgrušavanje krvi je neophodna funkcija organizma za zaustavljanje krvarenja. Oko polovine potrebne količine vitamina K se producira u crijevima uz pomoć bakterija iz flore crijeva. Ostatak se mora unijeti ishranom. Kod novorođenčadi, koji u prvoj sedmici života još nemaju razvijenu floru crijeva se preporučuje unošenje vitamina, da bi se spriječilo krvarenje. Vitamin K je važan za izgradnju kostiju, jer je neophodan za fiksiranje kalcija u kosti. Zbog toga vegetarijanci imaju obično bolju strukturu kostiju. Dokazano je da žene nakon menopauze koje unose dovoljno vitamina K, izbacuju manje kalcija iz tijela, te tako imaju bolju strukturu kostiju i rjeđe osteoporozu. Manjak vitamina K se manifestuje čestim krvarenjem i sporijim zaustavljanjem istog. Jaki proljevi su nekada prouzrokovani manjkom ovog vitamina. Nakon terapije antibioticima, koji uništavaju floru crijeva, može doći do manjka vitamina K, jer je poremećena proizvodnja vitamina u crijevima. Bolesti crijeva ili premalo unošenje vitamina ishranom, također dovode do manjka vitamina. Probiotične namirnice podržavaju rast dobrih bakterija crijeva, te dolazi do bolje produkcije vitamina. Vitamin K se može predozirati, tijelo može deponovati vitamin i tada dolazi do uništavanja crvenih krvnih zrnca. Pored toga, previše vitamina K opterećava jetru. Kod male djece ovo može dovesti do pojavljivanja žutice. Vitamin K se dodatno unosi kod bolesti crijeva, raka i osteoporoze. Dnevna potreba je između 30 i 120 mikrograma. Kod pacijenata koji su duže vremena koristili lijekove za razrjeđivanje krvi, može doći do latentnog manjka ovog vitamina. Trudnice koje povraćaju i kojima se nesvijesti, mogu imati manjak vitamina. Uzimanjem 5 mg vitamina K i 25 mg vitamina C, može doći do poboljšanja simptoma za samo 3 dana. Ovo radite samo u dogovoru sa ljekarom. Žene koje za vrijeme menstruacije izgube puno krvi, trebaju uzimati vitamin K, jer tako smanjuju količinu krvarenja. Vitamin K se nalazi u kupusu, pilećoj jetri, špinatu, karfiolu, pšenici, suncokretovom ulju. Dodatno uzimanje vitamina K ne umanjuje djelovanje lijekova protiv zgrušavanja krvi koji se koriste nakon srčanog infarkta, tromboze itd.

Poznato je da je doručak najvažniji obrok. U idealnom slučaju nam daje potrebnu energiju da dobro započnemo dan. Ali kako izgleda „idealan“ doručak? Ne postoji pravilo kako bi trebao izgledati idealan doručak. Sve zavisi od mogućnosti, želja i same osobe. Neke osobe ne mogu ili ne žele da doručkuju. Dovoljna im je kafa i tako odlaze na posao. Drugi, opet, na putu prema poslu u pekari kupe kiflu, sendvič ili kolač, a treći ne bi nikada otišli iz kuće bez dobrog i obilnog doručka. Fiziološki gledano, doručak je važan i neophodan. Za vrijeme spavanja su se potrošili svi ugljeni hidrati, a doručkom se tijelu ponovo daje energija da normalno započne radni dan. Prednost doručkovanja kod kuće je mogućnost da se odluči šta će se i koliko pojesti. Ukoliko praznog želuca prođete pored prodavnice ili pekare, dolazite u iskušenje da uzmete nezdravu i visokokaloričnu namirnicu. Još ako jedete hodajući, na brzinu, opterećavate probavne organe, što vremenom može dovesti i do problema u probavi, gasova, zatvora itd. Osobe koje izbjegavaju doručak mogu lako doći u iskušenje da ih naglo uhvati osjećaj gladi i da u nedostatku izbora pojedu nezdrav obrok. Broj kalorija ne bi trebao biti odlučujući u izboru doručka. Tako na primjer porcija zobenih pahuljica ima 185 kalorija, a kroasan 200. Iako razlika u broju kalorija nije velika, zobene pahuljice imaju puno biljnih vlakana, minerala i vitamina, te „dobrih“ ugljenih hidrata, dok kroasan ima ugljene hidrate koji se brzo vare i troše (te se osjećaj gladi brzo vraća) i puno masti. Zato su zobene pahuljice puno zdraviji i vrjedniji doručak, jer posebno zbog biljnih vlakana koje se u crijevima sporo vare, osjećaj sitosti je puno duži. Namirnice sa integralnim žitaricama imaju također puno biljnih vlakana u sebi. Ako volite jesti mješavine integralnih žitarica, slobodno ubacite i svježe voće u njih, pomješajte sa nemasnim mlijekom ili jogurtom i imate zdrav doručak. Pazite kod gotovih mješavina, koje u sebi često imaju malo biljnih vlakana i dosta nepotrebnog šećera, posebno kod varijanti sa čokoladom. Ukoliko više volite da doručkujete kruh ili pecivo, koristite integralne varijante. Šta ćete mazati na njih, ostaje vaš izbor. Ako više volite slatku varijantu sa marmeladom ili medom, pazite da u nastavku dana ne jedete previše slatkiša. Kuhana šunka ili pureća prsa su manje masni od salama ili kobasica, a mladi sir je bolji od masnog tvrdog. Na krišku stavite i paradajz, mrkvu ili krastavac: tako uljepšate doručak i unesete važne vitamine u tijelo. Šolja čaja ili kafe uz doručak su u redu. S vremena na vrijeme popijte i čašu soka koju najbolje razblažite sa istom količinom vode. Tako smanjujete broj unešenih kalorija i povećavate količinu unesene vode. Bez obzira da li doručkujete kod kuće ili na poslu, najvažnije je da jedete zdravu hranu i da za doručak odvojite vrijeme, znači da sjedeći i u miru pojedete najvažniji obrok.

So je život. U normalnom slučaju se u soli nalaze 84 različita hemijska elementa, tačno onoliko koliko ih imamo u organizmu. Kristalna struktura soli je kubična, kao kocka. Atomarna struktura soli je elektronska, a ne molekularna i sol se može mijenjati. Tako se na primjer sol topi u vodi, a ako se voda ispari, ponovo se vraća kristalna struktura. Sve zato što je sol promjenjiva i nije molekularna. So se u tijelu ne mora metabolizirati, preraditi, nego se može odmah iskoristiti. Aluminium hidroksi oksid je supstanca koja se dodaje kuhinjskoj soli da bi se sol mogla lakše održati suhom (jer sol privlači vlagu i tako postaje i sama vlažna). Ovaj proces prerade soli se zove rafiniranje. Ali upravo ova supstanca (aluminium hidroksi oksid) se unesena u tijelo, taloži na sinapsama (spojevima nervnih ćelija) u mozgu i time blokira normalan prijenos nervnih informacija. Posljedica su bolesti senilnosti, kao što su alchajmer, parkinson... Rafinirana sol je čisti natrij hlorid (NaCl) bez ostalih elemenata koji se nalaze u prirodnoj soli. Natrij je visoko eksplozivni metal, a hlorid je otrovni gas. U prirodi se ne može naći izolovani natrij hlorid, nego je uvijek povezan na svoje antagoniste. Da bi se preradio, jedan gram natrija troši 23 grama citoplazme, ćelijske tekućine, najvrjednije tečnosti organizma. Nakon prerade, dolazi do kristalizacije ovog jedinjenja sa natrijumom, koji se taloži i tako dovodi do začepljenja organizma. Javljaju se naslage, krv postaje gušća, pritisak se povećava, koža postaje suha sve zato što su ćelije dehidrirale, tj. izgubile vrijednu tečnost. Proteini se vežu za natrij hlorid, dolazi do stvaranja kristala koje tijelo ne može da izbaci, kristali se talože na hrskavici, kostima, dolazi do upale nerava i bolova. Posljedica su bolesti kao giht, artroza, artritis, reumatske bolesti. Koristite neprerađenu, neizbjeljenu sol, bez ikakvih dodataka. Primjeri za “dobru” sol su Himalaya sol ili prirodna, neprerađena sol iz rudnika, kao i neprerađena morska sol, koje nisu rafinirane ili “obogaćene” dodatcima kao što su jod ili flor. Prirodna sol se ne prerađuje mehanički, nego se skuplja ručno, na stari način.

Naučnici Univerziteta Stockholm su svojim istraživanjem dokazali da vitamin B6 djeluje preventivno protiv raka crijeva. Za pozitivno djelovanje je najverovatnije odgovoran ko- enzim piridoxalfosfat (PLP) koji je dio vitamina B6. Naučnici su preradili detalje 13 istraživanja rađenih u periodu između 2002. i 2009. godine. Što je u krvi pacijenata bilo više PLP-a, to je bio manji rizik dobijanja raka crijeva. Generalno oko 20% muškaraca i 40% žena starijih od 50 godina unosi premale količine vitamina B6, koji je jako važan za metabolizam proteina u tijelu. Posebno su ove osobe i zbog drugih faktora rizika ugrožene, te bi morale preventivno uzimati veće količine vitamina B6. Vitamin B6 se između ostalog nalazi u kvascu, žitaricama, bananama, povrću, ribi, peradi, jajima i mlijeku.