Sposobnost sojinih proteina da snižavaju ukupni i LDL (“loši”) holesterol intenzivno se istraživala. Nova studija objavljena u Journal of Clinical Lipidology pokazala je da, kod pacijanata sa umjereno povišenom razinom kolesterola, sojini proteini snizuju ukupni kolesterol i non – HDL kolesterol značajno više nego mliječni protein. Ova, randomizirana, kontrolirana studija procjenivala je utjecaj netopive frakcije sojinog proteina, u usporedbi sa ukupnim mliječnim proteinima sa visokim sadržajem kalcija, na profil lipida tijekom gladovanja. Također se utvrđivao potencijalni doprinos pojačanog lučenja žučnih kiselina i neutralnih sterola na njihovo svojstvo mijenjanja lipidnog profila. U studiji su sudjelovali muškarci i žene dobi između 18 i 79 godina sa povišenim kolesterolom, definiranim kao razine LDL-kolesterola tijekom gladovanja od barem 100 mg/dl ili manje od 200 mg/dl dok ne uzimaju terapiju koja utječe na lipidni profil. Rezultati studije pokazali su da sojin protein snižava razinu non-HDL kolesterola, i to mehanizmom koji ne uključuje pojačano lučenje žučne kiseline.

Žgaravica je osjećaj pečenja koji se javlja u srednjem ili donjem dijelu prsišta, i koji se širi iz želuca prema vratu te može nalikovati na srčani infarkt. Ako se javlja više od dva puta sedmično, simptom je gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), odnosno posljedica vraćanja želučanog sadržaja u jednjak gdje želučana kiselina oštećuje sluznicu i uzrokuje bolove. Na putu od usta do želuca hrana prolazi jednjakom, koji je od želuca odvojen prstenastim mišićem - donjim ezofagealnim (ili gastroezofagealnim) sfinkterom. Ako je fukcija tog mišića neadekvatna (mišić ili nedovoljno dobro zatvara ulaz u želudac, ili je prečesto otvoren), dio sadržaja želuca, uključujući želučanu kiselinu, vraća se u donji dio jednjaka, i pri dodiru sa sluznicom stvara osjećaj pečenja. Žgaravica može biti uzrokovana mnogobrojnim čimbenicima uključujući životne i prehrambene navike, uzimanje određenih lijekova i trudnoću. Poznati čimbenici rizika za pojavu žgaravice su: * pušenje (nikotin opušta gastroezofagealni sfinkter) * (prekomjerna) konzumacija alkohola, kave, gaziranih pića i pića od citrusnog voća (limun, mandarina, naranča, grejp) * preveliki obroci i uzimanje hrane koja potiče žgaravicu * hranjenje (neposredno) prije lijeganja u krevet * prekomjerna tjelesna masa * trudnoća * nošenje pretijesne odjeće * stres * neki lijekovi (npr. antibiotici tetraciklini; citostatici i kemoterapeutici; narkotici; nitrati i nitroglicerin; kalij; nadomjestci željeza; nesteroidni antireumatici; vitamin C) Poznato je da određena vrsta hrane oslabljuje gastroezofagealni sfinkter, uzrokujući i pojačavajući žgaravicu te bi je u svakom slučaju trebalo izbjegavati ili barem ograničiti. To su: * citrusno voće (limun, mandarina, naranča, grejp) i citrusni sokovi * luk i češnjak * paprika, feferoni * krastavci * čokolada * kava, jaki čajevi i proizvodi s kofeinom * pepermint i proizvodi koji ga sadrže * pržena hrana * hrana bogata uljima i mastima * začini (pogotovo chilli, papar) * ocat Izbjegavanjem "rizične" hrane i povećanim unošenjem nekih drugih namirnica/proizvoda (fermentirani mliječni proizvodi, žitarice, banane, integralna tjestenina i krekeri, proizvodi s vrlo niskim udjelom masti) može se postići odličan rezultat, a u lakšim slučajevima gotovo i izlječenje. Potrebno se pridržavati i ostalih uputa i savjeta o promjeni navika,a to su slijedeće: * smanjiti prekomjernu tjelesnu masu * dnevni unos hrane raspodijeliti u više manjih obroka, nikako ne uzimati obilne obroke * piti adekvatne količine vode * jesti najmanje 2-3 sata prije odlaska na spavanje * povisiti uzglavlje u krevetu * pri uzimanju lijekova, popiti ih s velikom količinom tekućine * prestati pušiti * prestati konzumirati alkohol i kavu * smanjiti stres * izbjegavati veće tjelesne napore * nositi udobnu i dovoljno široku odjeću. Organizam je razvio neke vlastite mehanizme kojima se nastoji zaštititi od neželjenih posljedica refluksa kiseline. Ti prirodni mehanizmi uključuju gravitaciju, gutanje i slinu koja sadrži bikarbonate koji neutraliziraju želučanu kiselinu. Nažalost, ovi su mehanizmi djelotvorni samo danju, pa refluks koji se javlja noću može uzrokovati veću štetu od onoga koji se javlja danju. Terapija refluksne bolesti provodi se kao kombinacija promjene životnih navika i primjene lijekova, pa je potrebno na vrijeme se javiti liječniku, kako bi on pravovremeno mogao postaviti pravu dijagnozu i odrediti liječenje.

Bili ste vegetarijanka prije trudnoće i želite i dalje nastaviti s istim režimom prehrane i tokom trudnoće, a pitate se da li će ovaj tip prehrane povoljno utjecati na razvoj vaše bebe? Odgovor je da! Budite sigurne da se vegetarijanstvo i trudnoća slažu. Istraživanja pokazuju da žena koja se hrani dobro isplaniranom vegetarijanskom prehranom tokom trudnoće može roditi potpuno zdravo dijete. Sve što treba je da se hranite raznovrsno i birate one namirnice koje će vam u dovoljnim dnevnim količinama osigurati sve neophodne hranljive materije u ovom posebnom periodu.

Špinat (Spinacia oleracea) je član porodice Chenopodiaceae. Nastao je na Bliskom Istoku, točnije u Afganistanu i Turkistanu. Mauri su donijeli špinat u Španjolsku u 11. stoljeću i uskoro je postao popularan širom svijeta. Špinat igra mnogo važnih uloga u održavanju zdravog tijela i razne zdravstvene koristi špinata uključuju: Bori se protiv raka Vitamin A i vitamin C u špinatu plus vlakna, folna kiselina, magnezij i 13 različitih flavonoida pomažu kontrolirati rak, posebno debelog crijeva, pluća i rak dojke. Smanjuje rizik od raka za 34%, donose istraživanja. Smanjuje rizik od bolesti srca Vitamini A i C, prisutni u špinatu, rade kao antioksidansi i sprječavaju oksidaciju kolesterola (oksidirani kolesterol se lijepi na stjenke krvnih žila). Špinat također sadrži kolin i inozitol, tvari koje sprječavaju aterosklerozu ili zadebljanje i otvrdnuće arterija. Špinat je odličan izvor folne kiseline za koju se vjeruje da smanjuje homocistein (aminokiselinu u krvi) u krvi. Povišene razine homocisteina povezane su s kardiovaskularnim bolestima. Faktor C0-Q10, antioksidans prisutan u špinatu, igra važnu ulogu u jačanju mišića, posebno srčanog mišića koji kontinuirano pumpa krv u sve dijelove tijela. Smanjuje krvni tlak Špinat je bogat kalijem, a siromašan natrijem. Uravnotežene količine navedenih minerala su vrlo korisne za visoki krvni tlak jer kalij snižava, a natrij povisuje krvni tlak. Špinat također sadrži i folnu kiselinu koja pomaže u smanjenju hipertenzije i opušta krvne žile, čime se održava pravilan protok krvi. Jača kosti Možete dobiti skoro 200% vrijednosti dnevnog unosa vitamina K u jednoj šalici svježeg špinata. Vitamin K1 pomaže u sprječavanju prekomjerne aktivacije osteoblasti, stanica koje razgrađuju kosti. Također, kao bogat izvor kalcija, preporuča se ljudima koji su zabrinuti zbog osteoporoze. Drugi minerali kao što mangan, bakar, magnezij, cink i fosfor prisutni u špinatu također mogu pomoći u izgradnji jakih kostiju. Dijabetes Magnezij sadržan u špinatu pomaže u prevenciji komplikacija koje se javljaju nakon dijabetesa. Redovita konzumacija špinata stabilizira šećer u krvi i sprječava njegove fluktuacije. Smanjuje opasnost od anemije Kuhani špinat je izvanredan izvor željeza, minerala čije su smanjene razine povezane s anemijom. Željezo koje se nalazi u špinatu je također dobro za malu djecu, žene i adolescenate koji imaju povećanu potrebu za željezom. Jači vid Lutein koji se nalazi u špinatu štiti od katarakte i drugih problema vezanih uz makularnu degeneraciju. Špinat je također vrlo bogat vitaminom, što ga čini korisnim za slabe oči. Zeksantin, još jedan karotenoid pronađen u špinatu, povećava razine makularnog pigmenta u oku koji degenerira s godinama. Pijenje soka od špinata, dva puta dnevno može pomoći u poboljšanju vida. Promiče gastrointestinalno zdravlje Beta-karoten i vitamin C štite stanice debelog crijeva od štetnih učinaka slobodnih radikala. Folna kiselina prisutna u špinatu također sprečava mutacije i oštećenja DNA u stanicama debelog crijeva. Štiti od starenja Špinat štiti od starenja i daje mladenački izgled. S godinama naše pamćenje nije tako oštro kao što je nekad bilo. Špinat pomaže da očuvamo memoriju. Zaštita kože Vitamin B prisutan u špinatu pomaže u održavanju čvrstoće kože. Špinat također štiti kožu od štetnih zraka sunca uključujući i UV zrake. To smanjuje rizik od raka kože i brine se da imate zdravu kožu. Dobar je za trudnice Folna kiselina koja se nalazi u špinatu je potrebna za rast fetusa i pravilan razvoj novog živčanog sustava. Špinat također pruža vitamin koji je potreban za razvoj pluća fetusa i tijekom dojenja. Jedna od najboljih stvari o špinatu je da je lako dostupan bilo gdje u svijetu, u svim sezonama. Tako možete postići unutrašnje zdravlje i vitalnost.

Prehrambene potrebe ljudskog tijela mijenjaju se u različitim životnim fazama. Kako bi zadovoljili potrebe trebali bi konzumirati: * razne hranjive tvari * dovoljno vode * dovoljno ugljikohidrata kao izvor energije * proteine za održavanje i popravak stanica * vitamine * osnovne minerale kao što su željezo, kalcij i cink * hranu koja sadrži biljne fitokemikalije, koje mogu zaštititi od bolesti srca, dijabetesa, nekih vrsta raka, artritisa i osteoporoze. Raznolika prehrana koncentrirana na voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, mliječne proizvode i nemasno meso može ispunjavati ove osnovne uvjete.

Smještena iznad dušnika, ta mala žlijezda utječe na gotovo svaki sustav u tijelu. To uključuje mozak, srce, crijeva i izgled kože. Štitnjača i hormoni koje proizvodi su izvor energije koja pokreće tijelo. Kada je rad štitnjače ugrožen, metabolizam se usporava, umorni ste i hladno vam je, koncentracija je loša, kosa se stanjuje, možete se udebljati, a vaša koža postaje suha. To možda je mala žlijezda, ali kada ne radi kako treba, posljedice mogu biti velike. Medicinska istraživanja potvrdila su da je jod odgovoran za stvaranje hormona štitnjače T1, T2, T3 i T4. Bez dovoljno joda, štitnjača može proizvesti samo ograničene količine tih hormona. Najbolji način da osigurate pravilan rad štitnjače je jesti uravnoteženu prehranu koja sadrži jod. Višak joda u prehrani može biti štetan kao i nedovoljno joda. Vaša štitnjača također zahtijeva aminokiselinu tirozin, koja se nalazi u: * mesu * mliječnim proizvodima * bademima * avokadu * jajima * bananama Tirozin potiče moždanu aktivnost. Važan je za pravilan rad štitnjače, potiče oslobađanje hormona rasta, sprječava umor i razdražljivost. Ostale hranjive tvari potrebne za rad štitnjače uključuju: * Selen: cjelovite žitarice, tuna, haringa, pšenične klice, sjemenke sezama * Cink: sjemenke bundeve, sjemenke suncokreta, plodovi mora, iznutrice, jaja, grah, cjelovite žitarice, gljive, soja, pšenične klice * Bakar: repa, melasa, grah, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, morski plodovi, grožđice * Mangan: orasi, sjemenke, cjelovite žitarice, alge, lisnato povrće, mahunarke, žumanjak, ananas * B vitamini: školjke, meso, riba, perad, jaja, sir * Vitamini: mrkva, slatki krumpir, brokula, tamno lisnato povrće, jaja, jogurt, kefir, riblje ulje * Vitamin C: bobice, voće, zeleno povrće, brokula, rajčica, naranče, limun * Vitamin D: losos, masna riba, jaja, sunce, riblje ulje * Vitamin E: orasi, sjemenke, jaja, iznutrice, žitarice, pšenične klice, melasa, slatki krumpir, lisnato zeleno povrće Vrlo je važno u prehranu uključiti omega 3 esencijalne masne kiseline u obliku lana i / ili ribljih ulja. Konzumacija dovoljno proteina uz svaki obrok pomoći će u poboljšanju i normaliziranju metabolizma, a to može pomoći u normaliziranju funkcije štitnjače. Važno je napomenuti da su proteini potrebni za dostavljanje hormona štitnjače kroz krvotok do svih tkiva. Namirnice koje mogu blokirati rad štitnjače: * prekomjerna konzumacija polinezasićenih ulja * nezasićena ulja * fluor * teški metali. Ova mala žlijezda može imati učinak na cijelo tijelo stoga ju je važno čuvati. Ali, ako se stalno osjećate umorno, ne možete se koncentrirati i dobivate na težini naizgled bez razloga, počnite se bolje brinuti za vašu štitnjaču. Možda ćete biti iznenađeni rezultatima.

Zdravstveni stručnjaci redovito stavljaju naglasak na važnost dovoljne razine vitamina i minerala u prehrani. Naša tijela ih trebaju za sve aspekte života i glatko funkcioniranje. Mnogi ljudi su informirani o glavnim vitaminima i mineralima (kao što su željezo i kalcij) koji su najkorisniji za njihovo zdravlje. Međutim, zaboravljaju da postoji mnogo drugih hranjivih tvari koje mogu biti potrebne u malim količinama, ali su još uvijek bitne za dobro zdravlje. Jedan takav mineral je magnezij. Većina nas ne zna što magnezij čini za tijelo. Magnezij je četvrti najbogatiji mineral u tijelu i potreban je za više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu. Istraživači procjenjuju da prosječna osoba u tijelu ima oko 24 grama magnezija, oko 50 posto je u kostima, a druga polovica unutar stanica tjelesnih tkiva i organa. Samo jedan posto magnezija nalazi se u krvi. Magnezij je neophodan za mnoge biološke procese koji se odvijaju u tijelu. Neki od tih procesa su: Zdravlje srca Magnezij pomaže u kontroli neuromuskularne refleksne aktivnosti srca, tako da srce kuca u redovnim ritmičkim udarcima. On također pomaže u sprečavanju abnormalnog zgrušavanja krvi u srcu. To može smanjiti šanse za srčani ili moždani udar, a čak može pomoći u oporavku, ako ste ih pretrpjeli. S druge strane, nedostatak magnezija može rezultirati u promijenjenim kardiovaskularnim funkcijama. Zdravlje kostiju Magnezij je važan za apsorpciju kalcija. Oni oboje rade zajedno kako bi vaše kosti ostale jake i sprječavaju poremećaje povezane s kostima. Bez toga, možete razviti bolesti kao što je osteoporoza, artritis i lomljive kosti zbog nedostatka mase i gustoće. Uloga u metabolizmu On igra ulogu u proizvodnji i transportu energije. Uključen je u metabolizam proteina, ugljikohidrata i masti. To omogućava tijelu da ostane aktivno i zdravo. Dijabetes Važan je u funkciji i lučenju inzulina, a također je nosač za inzulin. On igra ključnu ulogu u kontroli razine šećera u krvi. Dakle, igra važnu ulogu u prevenciji dijabetesa. Prema nedavnim istraživanjima tijekom nekoliko godina, magnezijem bogate namirnice u prehrani mogu značajno (do 34 posto) sniziti rizik od razvijanja dijabetesa tipa 2. Rizik je smanjen čak za pretile osobe koje imaju veći rizik. Zdravi bubrezi Magnezij je koristan u sprečavanju neželjenih kalcifikacija u bubrezima i mjehuru. Također djeluje kao detoksikant jer uklanjanja toksine i višak metala iz organa i tkiva. Uloga u trudnoći Nedostatak magnezija može dovesti do grčeva u placenti i prijevremenog poroda i povećanog rizika od urođenih mana. On također može dovesti do preeklampsije, hipertenzije ili visokog krvnog pritiska.

Šipak je nedavno proglašen super junakom među voćkama i našao se u središtu pozornosti zbog svog utjecaja na zdravlje. Nar, mogranj ili šipak je tamno crvena voćka promjera 5-12 cm čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Podrijetlom je iz Azije (od Irana do Himalaje), no danas se uzgaja u čitavom sredozemlju, kao i sjevernoj americi. Sazrijeva početkom jeseni, a dostupan je od rujna do siječnja. Smatra se da je nar jedna od prvih kultiviranih voćaka zajedno sa maslinom, grožđem, smokvom i datuljom (4000 do 3000 g pr.K.). Tokom stoljeća predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja, imao je mistična iscjeliteljska svojstva, ali i praktičnu primjenu kao boja ili ukras. Svoje mjesto nalazi u brojnim mitovima i umjetničkim djelima, od Rafaela do Cézannea, od Homera do Shakespearea. Znanost se tek kratko vrijeme zabavlja razotkrivanjem njegovih tajni: istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i u ulja koje se dobiva iz sjemenki. Tako je šipak nedavno proglašen super junakom među voćkama i ponovno se našao u središtu pozornosti, a ne samo radi profinjenog kiselkasto slatkog okusa, već svog doprinosa u održavanju zdravlja. Studije pokazuju da sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je sa poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i sa povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimer-ovu bolest, plodnost i starenje. Sadrži obilje vitamina C, te veću količinu folne kiseline i vitamina A i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij. U soku se nalaze tri vrste polifenola - tanini, antocijani i elagična kiselina, vrlo moćni oblici antioksidanata koji štite stanice na molekularnoj razni od razornog djelovanja slobodnih radikala. Nar sadrži više antioksidanata od brusnice i naranče, a jedan plod ima tri puta veći antioksidativni potencijal od crnog vina i zelenog čaja. Ovi se sastojci brzo apsorbiraju iz probavnog sustava i nisu toksični. Gotovo da nema stanja gdje šipak, odnosno sok od šipka, nisu pokazali svoje ljekovito djelovanje: mogu pomoći u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuju raznu LDL (lošeg) kolesterola, povoljno djeluju kod dijabetesa i limfoma. Čini se da sok šipka zaustavlja prirodni proces otvrdnjavanja stjenki krvnih žila. Sok ima antibakterijska i antivirusna svojstva, što pomaže u očuvanju zubi. Također smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke. U ekstraktu nara pronađen je sastojak koji se dodatno istražuje radi mogućeg potencijala u zaštiti od raka kože.

Kako saznajemo stručnjaci ne preporučuju da se konzumira puno kafe ili jakog crnog čaja jer se smatra da ti napitci odvode tekućinu iz našeg organizma. Zimi u našim domovima radi centralno grijanje što može da dovede do dehidracije i važno je znati par osnovnih koraka šta i kako piti. Tokom hladnih dana dnevno naš organizam ima potrebu za dva litra tekućine minimalno s time da ćemo piti one toplije naputke jer će to da zgrije naš organizam od boravka na hladnom. Preporučuju se čajevi kao što su kamilica, anis ili komorača, te sivi crni čaj posebno ako u njega nacijedite malo limuna a najzdraviji je zeleni čaj. Ako konzumirate alkoholna pića tokom zime morate obratiti pažnju na ona koja će vas ugrijati - kuhano vino, punč ili grog. U početku će te da osjećate toplinu od kuhanog vina ali nakon toga će se krvne žile raširiti i početi će te da gubite toplinu , zbog čega će vam nakon izvjesnog vremena postati veoma hlano pa se savjetuje izbjegavanje tih pića ili konzumiranje u što manjim količinama.