Grah je jedan od najstarijih uzgajanih biljaka-južno američki indijanci sadili su ga još prije 6000 godina. Talijanski književnik Umberto Eko grah je proglasio izumom važnijim od pencilina (Grah se pokazao veoma dobrim za zdravlje). Dolaskom graha u Evropu u 16 stoljeću bjelančevine su postale dostupne svima, zbog čega su ljudi postali zdraviji i snažniji. To je izvuklo Evropu iz mračnog srednjek vieka smatra Eko. Sve vrste Graha, od bijelog, crnog, crvenog, trešnjevca , sadrže vrlo malo masnoća i kalorija, a odličan su izvor vlakana koja snižavaju holesterol. Vlakna iz graha sprječavaju nagli porast šećera u krvi nakon obroka zbog čega se naročito preporučuje dijabetičarima, ali i svima koji žele smršaviti. Grah takođe smanjuje rizik od srčanih bolesti za 82%. Iznimno je bogat mineralima, naročito bakrom, željezom, fosforom i manganom. Dobar je izvor vitamina B grupe, a u kombinaciji sa kislim kupusom ili povrćem sjajno se nadopunjuje. Naime grah je siromašan vitaminom C dok ga kiseli kupus ima u izobolju. Kombinacije graha sa cjelovitim žitaricama tjelu daje gotovo sve potrebne bjelančevine pa su odlična hrana za vegetarijance. Jela od graha i žitarica jedu se po cijelome svijetu. Meksikanci grah često kombiniraju sa kukuruzom ili njime pune tortilje od kukurznog brašna. U Indiji se grah i riža peipremaju u kokosovom mlijeku a poznati kubanski prilog "Congri" priprema se od graha, riže, luka i zažina.

Žene koje sporije jedu unose manje kalorija od onih koje jedu brže, iako im objed traje duže. Istraživači sa sveučilišta Rhode Island u SAD-u procijenili su utjecaj konzumiranja hrane na unos kalorija. U tu je svrhu 30 zdravih žena, u dobi od 18 do 48 godina, tri puta posjetilo laboratorij. Tokom prvog posjeta ispunile su anketu o povijesti bolesti, učestalosti konzumiranja hrane te ponašanju vezanom uz dijete za mršavljenje i tjelesnu masu. U slijedeća dva posjeta od njih se tražilo da pripremljen obrok pojedu sporo ili brzo. Tokom posjeta kada su obrok morale brzo pojesti, dobile su velike kašike i trebale su jesti bez stanki između zalogaja. Kada su pak obrok trebale pojesti sporo, dobile su male kašike te su morale uzimati male zalogaje. Također, između zalogaja morale su spustiti žlicu te prožvakati svaki zalogaj 20 do 30 puta. Glad, sitost, želja za hranom i žeđ proučavani su u redovitim intervalima prije, tokom i nakon obroka. Analiza rezultata otkrila je da iako sporo objedovanje produljuje trajanje obroka za 20 minuta, ispitanice su pojele manje kalorija (579 prema 646 kcal) i manju količinu hrane (399 prema 445 g) u usporedbi s brzim objedovanjem. Također, razine sitosti kao i unos vode bili su znatno veći tijekom sporog konzumiranja obroka, čime se otvara pitanje dodatnog pomoćnog mehanizma. Kao zaključak, sporija konzumacija obroka može pridonijeti smanjenom unosu energije kod zdravih žena. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se provjerilo odnosi li se taj zaključak i na cijelu populaciju te različite tipove obroka uz dulje razdoblje proučavanja.

Teobromin koji se u većim količinama nalazi u čokoladi i kakau , uskoro bi mogao postati lijek protiv kašlja - tvrde Britanski naučnici. Procijenjuje se da skoro sedam i po miliona ljudi u Velikoj Britaniji pati od kašlja koji traje duže od dvije sedmice a ljekari se nadaju da bi se lijek mogao pojaviti u roku od dvije godine na tržištu. Većina trenutnih lijekova sadrži narkotike kodin, koji se razgradnjom u organizmu oslobađa morfina koji može dovesti do pospanosti, tegoba sa disanjem i nedostatka energije. Tebromin nema takve posljedice a djeluje na lutajući živac nervus vagus koji podstiče stalni kašalj. Budući da je teobromin bezukusan moći će ga konzumirati i oni koji nevole čokoladu .

Poznato je od davnina da glina ima isceljujuće i smirujuće dejstvo. Spektar njenog liječenja je ogroman i koristi se kod opekotina, artritisa, sinusitisa, cista na jajniku, upale uha, zanoktica, čira, liječenju preloma, tuberkuloze, ublažavanju temperature i stresa. Primenjuje se u liječenju od tuberkuloze, a upotrebljava se i kao sredstvo za dezinfekciju i opekotine prvog i trećeg stepena. Protiv upale grla Stavite dvije kašičice gline u čašu slane vode, u koju ste kanuli kap-dve ulja ruzmarina ili lavande. Grgoljite nekoliko puta na dan sve dok upala grla ne popusti. Prehladu, polensku groznicu i upalu sinusa lečite ispiranjem nosa glinenom vodom (razmutite kašičicu gline u prahu u šoljici vode). Jednom, dva ili tri puta dišite u glinenoj vodi: uronite nos u vodu, zatvorite jednu nozdrvu prstom. Dišite lagano da biste ušmrkali što više vode; malo može otići i u grlo. Ponovite pet do šest puta sa svakom nozdrvom, a na kraju ukapajte nekoliko kapi limunovog soka u svaku nozdrvu. Kura čišćenja Glina se proizvodi u granulama ili finom prahu. Iz nje mora da bude odstranjen pesak. Za terapiju se uzima rastvor, i to jedna kašičica gline u prahu u pola litra vode, bez mješanja, koji odstoji tokom noći. Pije se sledećim redosledom: - Prva nedelja - ujutro, na prazan stomak, pijte glinu ne mješajući je (ostavite talog na dnu čaše). - Druga nedelja - ujutro na prazan stomak pijte glinenu vodu koju ste prethodno promešali drvenom kašikom i ostavili da malo odstoji. - Treća nedelja - pošto ste promješali rastvor gline u vodi drvenom kašikom, popijte ga odmah, na prazan stomak. Prva kura glinom trebalo bi da traje tri nedelje. Pauzirajte nedelju dana, pa započnite drugu kuru glinom, a potom ih primenjujte u vreme smene godišnjih doba. Ljekovita dejstva gline - Poboljšava varenje i rad crijeva. - Rješava probleme sa konstipacijom i prolivom. - Uklanja čireve. - Povećava fizičku energiju. - Smanjuje bolove. - Čisti kožu pa se upotrebljava i kao maska za lice. - Poboljšava vid. - Pomaže rast i obnavljanje tkiva. - Čisti od toksina koje smo uneli hranom ili iz okoline.

U hladnim, zimskim danima, kada vrebaju prehlada i grip, neophodno je da vaš jelovnik bude bogat vitaminima i hranljivim materijama. Kada je reč o vitaminima, idealan izbor je kivi jer sadrži vitamine B grupe, kao i vitamine A i C, belančevine i gvožđe. Odlično je voće i za buduće majke, jer vitamini B grupe pomažu pravilnom razvoju fetusa. Značajan je izvor kalijuma, koji reguliše krvni pritisak, a bogat je i folnom kiselinom, koja potpomaže sintezu proteina. Kivi snižava holesterol, neutrališe slobodne radikale, povećava odbrambene sposobnosti organizma i potpomaže eliminaciju toksina iz organizma. Bez stresa i glavobolje Zahvaljujući visokovrednim sastojcima, efikasan je u borbi protiv respiratornih infekcija, a osim toga, jača imunitet, štiti od prehlade, reguliše krvni pritisak, smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, moždanog udara, tumora, a pomaže i protiv glavobolje i stresa. Redovnim konzumiranjem svežeg kivija smanjuje se količina triglicerida u krvi za 15 odsto, a ovo blagotvorno voće pomaže i u zaceljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, zuba i desni, te apsorpciji gvožđa, a pozitivno deluje i na sistem za varenje jer održava ravnotežu između korisnih i štetnih bakterija u crevima. Za baršunastu kožu Zbog bogatog sadržaja vitamina C i voćnih kiselina, kivi je čest sastojak proizvoda za negu lica i tela. Štiti kožu od isušivanja i čini je baršunastom i nežnom, reguliše lučenje masnoće, sužava proširene pore i usporava starenje. Viljuškom zgnječiti jedan kivi i dodati mu supenu kašiku meda i malo jogurta. Naneti masku na lice i ostaviti dvadesetak minuta, a nakon toga isprati toplom vodom. Protiv prehlade Oljuštiti i iseckati kivi, dodati kašiku ili dve meda i mikserom ili u blenderu samleti voće. Po želji se može dodati voda. Ovaj napitak izuzetno je bogat vitaminima i odličan je protiv prehlade.

So je hemisjski spoj natrija i klora. Natrij je vazan kod izmjene tvari u organizmu., a hlor stvara u želucu solnu kiselinu, koja pospješuje rastvaranje hrane. Prema tome, sol ne služi samo kao začin, već i kao nadopuna mineralnim tvarima. Računa se da je dnevna potreba soli 10g. Preveliko uživanje soli izaziva žeđ, a preveliko uživanje vode razređuje sokove i slabi probavu te opterećuje krvotok. Soli ima gorske i morske. Gorska sol dolazi u trgovinu samljevena, a morska u kristalima. Morska sol sadrži osim natrija i klora još i druge mineralne tvari, pa se zato smatra za vrijedniju u prehrani. Voda sadrži dosta mineralnih tvari, a najvise vapna. To je takozvana tvrda voda za razliku od mekane, u kojoj nema mineralnih tvari (kišnica). Tvrda voda je zdrava, jer čini čovjeka otpornijim prema bolestima. Organizam prima mnogo vode s hranom, pa se zato kaže da i vodu jedemo. Čovjek mora primiti dnevno 35g vode na svaki kilogram težine. Prema tome, žovjek od 70 kg treba primiti dnevno oko 2 i pol litre vode s jelom i pićem. Zdrav čovječji organizam sadrzi oko 45 litara vode. Kod normalnog života vodu izlučuje čovjek u obliku mokraće i znoja 2 do 3 litre na dan, pa taj gubitak treba nadoknaditi. Čovjekovom organiznu voda je potrebana za obavljanje njegovih funkcija. Voda održava tlak u stanicama, a kako je ima u krvi ona raznosi hranjive čestice u stanice i organe, a nepotrebne tvari izlučuje znojem i urinom. Bez uživanja vode čovjek bi mogao izdržati samo 5 dana, a bez hrane može živjeti 20 do 40 dana. Organizam prima s hranom vodu, jer je poznato koliko vode sadrže neke namirnice: mlijeko 87%, salata 94%, meso 65%, kruh 37%, maslac 15%, rajčica 94%, kelj 92%, krumpir 75%, sir 30 do 50%, med 20%. Vodu nije dobro piti za vrijeme jela. Žvakanjem treba potaknuti žlijezde da izluče što više sline, koja pomoću fermenta rastvara hranu. Razrjeđuje li se slina vodom, nema ona vise ono pravo djelovanje. Piti treba poslije jela ako čovjek osjeća žeđ. Treba se čuvati prehladne vode da ne dode do katara želuca. Uživanje hladne vode za vrijeme velike vrućine pospješuje znojenje, pa se u tome slučaju preporučuje piti topli čaj. Potrebu za tekućinom čovjek može namiriti i voćnim sokovima (limunadom, oranžadom, jabukovcem), mlijekom, kakaom, jer svi ovi napitci osvježuju svakog.

Mast stvara dvostruko više topline u organizmu nego što se stvara kod izgaranja bjelančevina. Za naše tijelo je važno da ono zadrži svoju toplinu do 37 supnjeva Celzijusa, a to je tijelu omogućeno primanjem masti, koja pomoću kisika izgara i razvija toplinu. Toplina se smanjuje otvaranjem i zatvaranjem pora na koži, ali i izlučivanjem znoja. Kad nam je hladno, osjećamo potrebu da se što više krećemo, zbog čega dublje dišemo, a time pospješujemo izgaranje i povisujemo toplinu. Mast služi tijelu i kao građa, jer se u malim količinama nalazi u svim stanicama organizma, pa i ispod kože i to na mjestima gdje je potrebna zaobljenost. Prekomjerno slaganje masti na pojedinim organima nastaje zbog smetnji kod izmjene tvari u tijelu ili zbog bolesnog stanja. Masti se sastoje od tri elementa: ugljika, vodika i kisika. U molekuli masti ima više ugljikovih i vodikovih atoma, a manje kisikovih, pa se ovi prvi atomi lako spajaju s kisikom; zato mast rado izgara i izgaranjem daje obilno topline. Masti su spojevi glicerina i masnih kiselina i to palmitinske, stearinske i oleinske kiseline. Jedna molekula glicerina spaja se sa po tri molekule masnih kiselina u mast. Masti ima gotovo u svim namirnicama. Od životinja dobivamo slaninu, salo, loj i riblje ulje. Od proizvoda životinjskog porijekla koji sadže mast u većim količinama su mlijeko, vrhnje, maslac i masni sirevi, a od biljaka dobivamo ulje od ploda masline, od sjemena suncokreta, buće (bundeve) i lana. Masti ima i u orasima, maku i bademima itd. U prehrani ćemo dati prednost biljnim mastima, jer su one lakše probavljiva, a i njihova proizvodnja je jeftinija. Mastima su vrlo slični lipoidi, jer su oni spojevi masnih kiselina i alkohola. Lipoidi u kojima ima fosfora zovu se lecitini, a ostali holesterini. Holesterina ima u hrani biljnog i životinjskog porijekla, a i u stanicama i tekućini čevječjeg organizma. Dobije li organizam hranom u krv previše holesterina, dolazi do ovapnjenja žila, preugojenosti, šećerne bolesti, visokog tlaka, reumatizma i bolova od žučnih kamenaca. Takva oboljenja nastaju ako se uživa previše svinjske masti. Holesterina ima u žumancu jajeta, u jetrima, bubrezima, plućima, srcu i prsnoj žlijezdi, zatim u maslacu, mlijeku i svinjskom mesu.

Želite li pravi okus bijelog luka - češnjaka, kupite čitave glavice češnjaka. Sol od češnjaka, zrnca češnjaka ili pasta od češnjaka, koje se prodaju u većini trgovina mješovitom robom i samoposlugama, prikladna su zamjena, ali im manjka posebna jačina okusa. Odaberite čvrste i punašne glavice, bez ikakvih mrlja. Kupujte samo onoliko koliko će vam biti dovoljno za sedmicu ili dvije – okus slabi nakon dvij do tri sedmice. Čuvajte glavice češnjaka na tamnu, suhu mjestu ili u zračnim zemljanim posudama na sobnoj temperaturi. Glavice se sastoje od malih, zaobljenih režnjeva koji se nazivaju česnima. U većini recepata upotrebljava se jedan ili dva česna, ali u kinskim jelima, na primjer, često se upotrebljava više. Otrgnite česan s glavice i oljuštite ga. Ljuska će se lako dati skiniti ako česan stavite na dasku za rezanje, udubljenom stranom prema dolje i pritisnete ga palcem. Češnjak može biti različite jačine, ovisno o tome na koji je način pripremljen. Sirovi češnjak ima jači okus od kuhanoga – što se duže kuha, to je češnjak sve blaži. Iskosani ili zgnječeni češnjak jači je od čitavog česna. Za najistančanije okuse, oljuštenim česnom natrljajte stijenke posude u kojoj ćete pripremati hranu, ili propirjajte čitav česan na ulju te ga izvadite prije no što dodate ostale sastojke koji će se kuhati. Pirjajte česan češnjaka dok ne poprimi zlatnu boju – vrlo lako zagore u vrućem ulju i puste neugodan, gorak okus. Možete kupiti posebne drobilice za češnjak. Uhvatite sok dobiven drobljenjem i dodajte ga u sol kako biste napravili svoju vlastitu sol s okusom češnjaka.

Ananas - djeluje antibakterijski i protiv upala, pomaže varenje, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka, smanjuje pojavu osteoporoze i lomova kostiju. Banana - smiruje želudac, smanjuje pojavu čira u želucu smanjenjem lučenja kiseline. Bijeli luk - smatraju ga čudom od lijeka. Djeluje kako antibiotik (smatra se da pomaže u sprečavanju i liječenju raka), snižava krvni pritisak i holesterol, smanjuje pojavu srčanih napada, prehlada i upala. Borovnica - liječi proliv, djeluje kao antibiotik kod upale mokraćnih puteva. Brokula - vrlo bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i koristi se protiv čira. Reguliše holesterol i šećer u krvi. Kuhanjem se neki antioksidansi uništavaju. Bundeva - vrlo bogata beta karotinom, antioksidansom koji sprečava srčane napade i kataraktu. Celer - vrlo bogat antioksidansima koji neutrališu kancerogene u duhanskom dimu. Djeluje diuretično i protiv visokog pritiska. Crni luk - najbogatiji najsnažnijim antioksidansom kvercetinom zahvaljujući kome smanjuje pojavu raka želuca. Povećava korisni holesterol (HDL-high density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), a smanjuje štetni (LDL-low-densitiy lipoprotein - lipoprotein niske gustoće). Djeluje protiv krvnih ugrušaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, arterioskleroze, dijabetesa i infekcija. Djeluje antibiotski. Dinja - sadrži antioksidans beta karotin i ima antikoabulantno dejstvo. Gljiva šiitake - odavno se u Aziji koristi kao lijek za srce, protiv raka dojke i leukemije. Liječi i gripu, dječiju paralizu, visoki holesterol i krvni pritisak. Sastojak lentinan pokazao je antivirusno djelovanje širokog spektra. Sastojak B glukan je navodno efikasan i protiv side. Grah - snižava holesterol i šećer u krvi. Odlična je hrana za dijabetičare. Grejpfrut - (cijela pulpa ili meso, ne samo sok) bogat vitaminom C. Snižava holesterol i smanjuje arteriosklerozu. Pripisuju mu se i antibiotska svojstva. Jabuka - smanjuje štetni holesterol. Ima blago antibiotičko i antiinflamatorno djelovanje. Jezgrasto voće - (orah, badem, lješnik) sadrži antioksidantnu oleinsku kiselinu i vitamin E koji smanjuju štetni holesterol i štite srce. Orah je bogat vrlo korisnim uljem omega-3. Jogurt - djeluje antibiotski. Stimulira stvaranje gama-interferona. Smanjuje proljev, prehladu i upalu grla. Zbog bogatstva kalcijem koristan je protiv osteoporoze. Kafa - podstiče mentalnu aktivnost. Ublažava astmu. Veća količina kafe može izazvati nesanicu, stanje straha, povećano lučenje kiseline u želucu i proliv. Izaziva ovisnost. Karfiol - kao i ostale kupusnjače (iz porodice krstašica) ima antivirusno dejstvo, navodno i protiv raka. Kelj - bogat karotinom i drugim antioksidansima. Djeluje antibiotički. Kivi - vrlo bogat vitaminom C, pa liječi ili sprečava razne bolesti. Krompir - bogat kalcijem, pa smanjuje krvni pritisak i pojavu moždanog udara. Kupus - sadrži mnoge antioksidanse i neke antikancerogene materije. Sok od kupusa liječi čir na želucu. Pošto se neki korisni sastojci kupusa uništavaju kuhanjem, bolji je svjež ili kiseli kupus. Lubenica - vrlo bogata antioksidansima likopinom i glutacionom. Djeluje blago antibakterijski i antikoagulantno. Malina - djeluje antivirusno. Ima u sebi prirodan aspirin. Maslinovo ulje - smanjuje štetni holesterol i štiti arterije. Sprečava pretvaranje korisnog holesterola u štetni. Reguliše krvni pritisak i šećer. Med - ima antibiotske osobine. Koristan je protiv mnogih bolesti. Djeluje umirujuće. Mlijeko - sa malom količinom masti snižava holesterol i krvni pritisak. Mliječna masnoća može da uzrokuje razne zdravstvene smetnje. Mrkva - vrlo bogata beta karotinom, štiti arterije i oči, pojačava imunitet, smanjuje infekcije, pojavu angine pektoris, raka i moždanog udara. Smanjuje holesterol u krvi. Kuhanjem se beta karotin ne uništava, a organizam ga lakše apsorbuje. Narandža - sadrži vrlo značajne karotinoide, terpene i flavonide, zbog čega se smatra da pomaže u sprečavanju i liječenju raka pankreasa, želuca i dojke. Bogata je C vitaminom i beta karotinom. Smanjuje napade astme, pojavu bronhitisa i oboljenja desni. Paprika (babura) - vrlo bogata antioksidansom vitaminom C. Korisna je protiv prehlade, bronhitisa, astme, respiratornih infekcija, katarakte, arterioskleroze i angine pektoris. Paradajz - vrlo bogat antioksidansom likopinom, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva. Patlidžan - snižava holesterol u krvi i smanjuje negativne efekte masne hrane. Peršun - bogat antioksidansima monoterpenima, ftalidima i poliacetilenima. Neutrališe kancerogene u duhanskom dimu. Prokelj - sadrži antioksidanse koji ga čine antibiotskim. Ima slične efekte brokule i kupusa. Pšenica - Puno zrno pšenice (crno brašno) smanjuje opstipaciju (zatvor), sprečava rast polipa u debelom crijevu. Neki su ljudi alergični na pojedine sastojke pšenice. Raštika (raštan, lisnati kelj) - vrlo bogata antioksidansima, kao što su lutein, beta karotin i vitamin C. Smanjuje pojavu raka. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se ljudima sa kamenom u bubregu. Riba i riblje ulje - vrlo ljekoviti i sprečavaju pojavu više bolesti. Štite srce, smanjuju pojavu moždanog udara, reumatski artritis, artrozu, astmu, psorijazu, visoki pritisak, tip II dijabetesa, migrenu, ulcerozni kolitis. Djeluje kao antikoagulans i protiv upala. Povećavaju korisni holesterol, a smanjuju trigliceride. Neke ribe su bogate antioksidansima selenom, koenzimom Q-10, kao i masnim kiselinama omega-3, pa smanjuju pojavu raka debelog crijeva i dojke. Po ljekovitim svojstvima najbolje su sardina, skuša, haringa, losos i tunj. Riža - djeluje protiv proliva, dok su rižine mekinje dobre protiv zatvora. Senf - smanjuje otok sluzokože, nakupljanje sluzi u dišnim putevima, smanjuje „zapušenost“ izazvanu prehladom i upalom sinusa. Smokva - djeluje laksativno, antiulcerozno, antibakterijski i antiparazitski. Soja - bogata hormonima. Smanjuje pojavu raka dojke i prostate. Snižava krvni pritisak. Špinat - vrlo bogat antioksidansima, naročito beta karotinom, i luteinom. Snižava holesterol. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se bolesnicima sa kamenom u bubregu. Šećer - djeluje umirujuće i smanjuje bol. Veća količina šećera doprinosi dijabetesu. Šljiva - djeluje laksativno i antibakterijski. Špargla -vrlo bogata antioksidansom glutationom koji djeluje antikancerogeno. Zob - smanjuje holesterol. Korisna je protiv bronhitisa i nekih stomačnih tegoba. Djeluje antidepresivno i može pomoći u odvikavanju od pušenja.