Čak i ako setokom praznika, ili na skijanju, niste prejedali, detoksikacija će vam pomoći da u boljem rasploženju provedete mjesece koji su pred nama. Stoga ne bi bilo loše preduhitriti depresiju i pozabaviti se planom zdravije ishrane. Agrumi- Svi, osim grejpfruta koji sadrži spoj narginin te inhibira djelovanje jetrenih enzima za detoksikaciju. Povrće – za idealnu detoksikaciju nabolje je jesti povrće kao što je: brokula, cvjetača, izdanci brokule, luk, češnjak i artičoka. Riža – važno da je integralna, a na vama je hoćete li odabrati rižine pahuljice, rižine krekere ili rižinu tjesteninu. Orašasti plodovi– zdrave su za mozak, koriste se neprerađene, a svakako ih treba jesti neprerađene. Tu spadaju sjemenke lana, bundeve, sezama, suncokreta, zatim badem i orah. Riba – spremljena na lešo sjajno "čisti" organizam Djevičansko maslinovo ulje -uvijek je bolji izbor od suncokretovog Med -dakako, u malim količinama Biljni čajevi - Bez kofeina, osim zelenog čaja. I nikako ne mojte zaboraviti piti puno vode!

Ne morate biti ni na kakvoj strogoj dijeti da biste u katkom roku uspjeli skinuti višak kilograma koji ste nagomilali tijekom blagdana. Dovoljno će biti samo da samo da malo promijenite životne navike i način razmišljanja o hrani. Drugim riječima, ne morate se izgladnjivati, ali potrebno je malo pripaziti kako biste ponovno došli u fomu. Za početak, ukoliko se već ne možete odreći hljeba, tada bijeli zamijenite integralnim. Nemojte se zavaravati da ćete preskakanjem obroka smršatii, to naprosto nije točno. Doručak je najvažniji obrok u danu i ne smijete ga preskakati. Nastojte, barem u početku, prehranu temeljiti na svježem voću i povrću. Kako biste očistili organizam popijte 2-3 litre vode dnevno U restoranu uvijek zamolite konobara da vam ne donosi grickalice prije jela jer će vas one kratkoročno zasititi, ali i debljati. Ne morate pojesti baš sve što vam bude na tanjuru, ostavite makar jednu četvrtinu i već za desetak dana vidjet ćete da niste gladovali, a istovremeno ste uspjeli skinuti suvišne kilograme.

Osobe koje boluju od dijabetesa imaju manjak inzulina ili je njihovo tijelo manje osjetljivo na njega, pa se nedovoljne količine glukoze apsorbiraju u stanice i pretvaraju u energiju. Ukoliko se bolest ne drži pod kontrolom glukoza i masnoće ostaju u krvotoku te s vremenom oštećuju vitalne organe poput bubrega i očiju. Pripravci inzulina primjenjuju se uz pomoć štrcaljki u obliku olovkePripravci inzulina primjenjuju se uz pomoć štrcaljki u obliku olovkeIstraživači Medicinskog i stomatološkog fakulteta Sveučilišta u New Jerseyju su analizirali učinak konzumacije badema na 65 odraslih osoba s predijabetesom. Predijabetes je stanje povišene razine glukoze u krvi, što znači da iako trenutno niste dijabetičar, postoji veliki rizik da to u budućnosti postanete. Obično se javlja kada inzulin, hormon koji pretvara šećer iz hrane u energiju, ne radi učinkovito. Istraživanje je pokazalo da se osjetljivost na inzulin značajno povećala kod grupe koja je svoju svakodnevnu prehranu obogatili bademima, a ujedno su i snizili svoju razinu lošeg kolesterola, u odnosu na skupinu koja nije jela bademe u većim količinama. "Činjenica da prehrambene promjene mogu pomoći poboljšati faktore koji igraju moguću ulogu u razvoju bolesti je obećavajuća za osobe s faktorima rizika za kronične bolesti, poput dijabetesa tipa 2 i krvožilnih bolesti", zaključila je dr. Michelle Wien, voditeljica studije. Inzulin je hormon koji luči žlijezda gušterača (pankreas), a služi za regulaciju šećera u krvi. On pokreće stanice da iz krvi uzimaju potrebni šećer (glukozu) ili jetru da ga pohranjuje. Ranije se inzulin za dijabetičare morao izolirati ekstrakcijom iz goveđe ili svinjske gušterače. No, takav inzulin nije bio najučinkovitiji iako se od ljudskog tek neznatno razlikovao. Problem je bio i u tome što je takav inzulin sadržavao i primjese ostalih struktura gušterače pri čemu je moglo doći do jakih i po život opasnih alergijskih reakcija. Svakodnevnom konzumacijom badema naročito je dobro za osobe s predijabetesomSvakodnevnom konzumacijom badema naročito je dobro za osobe s predijabetesomDanas se pak inzulin proizvodi kao čist ljudski inzulin tehnologijom rekombinantne DNK (proizvodnja uz pomoć genetski modificirane bakterije Escherichije coli). Nekoć je primjena inzulina zahtijevala upotrebu šprica i igala, međutim danas se skoro svi pripravci inzulina primjenjuju uz pomoć štrcaljki u obliku olovke - "Pen systems". Takva primjena je praktična za svakodnevna injektiranja, vrlo jednostavna i sterilna. U čistom obliku inzulin počinje djelovati već nakon pola sata. Statistički podaci ukazuju da je u svijetu danas više od 240 milijuna osoba koje boluju od šećerne bolesti, a tokom sljedećih 20-tak godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 miliona. Dijabetes postaje globalna epidemija, sa svim teškim zdravstvenim posljedicama. U Evropi se broj oboljelih procjenjuje na 55 miliona ljudi dok je u Hrvatskoj registrirano 300.000 oboljelih osoba.

Za sve one koji vole jesti, ali im je važna svaka kalorija, konačno dobre vijesti. Naime,poljska znanstvenica Harasym patentirala je izum namijenjen dijabetičarima i pretilim osobama. Riječ je o posebnim vaflima koje su spravljene od heljdinih posija koji ne sadrže nijednu kaloriju. Vafli su bez glutena i bogati antioksidansima. "Kako naš organizam ne apsorbira celulozu iz heljde, vafli spravljeni od heljdinih posija zapravo ne sadrže kalorije, a ipak su bogati antoksidansima", koji čuvaju naše zdravlje, rekla je Harasym. Jedući heljdine vafle, ljudi mogu regulirati tjelesnu težinu, a u njima će uživati i dijabetičari kao i sve osobe koje ne podnose gluten jer ti vaflići čokoladne boje i okusa lješnjaka ", objasnila je znanstvenica s Ekonomskog sveučilišta u Wroclawu. Inače, heljda se katkad na francuskom naziva "crno žito" ili "saracensko žito", jer su je u Europu donijeli Saraceni (srednjovjekovni naziv za Arape), no zapravo nije žitarica poput pšenice ili ječma, već pripada obitelji dvornjače (Familiae polygonacea). Bogata je proteinima, aminokiselinama i topivim vlaknima. U Poljskoj se često služi kao prilog umjesto krumpira, riže ili tjestenine.

Premda se stalno "lome koplja" oko toga je li zdravo hranu zaslađivati prirodnim zaslađivačima ili je ipak bolje koristiti bijeli šećer, nedavno su objavljena čak dva istraživanja koja potvrđuju štetnost umjetnih sladila. Riječ je o onima koji na deklaracijama imaju označeno E951. U danskom istraživanju, obavljenom na 59.334 trudnica, pokazalo je da prevelika upotreba umjetnih sladila povećava opasnost od prijevremenog rođenja bebe za 29 posto. Konzumiranje po jednog gaziranog napitka dnevno moglo bi povećati opasnost od prijevremenog porođaja za 27 posto, a po dva ili tri za 35 posto, rezultati su ispitivanja objavljenog u American Journal of Clinical Nutrition. Drugo istraživanje, rađenou Italiji, odnosilo se samo na aspartam. Ono je pokazalo da kod miševa koji su izloženi toj kemikaliji dolazi do razvoja raka jetre i pluća. Ispitivanje je organizirao Centar za istraživanje raka u Bolonji. Aspartam je čak 200 puta slađi od saharoze, odnosno šećera koji koristimo u svakodnevnoj upotrebi u domaćinstvima.

Jedan od svakako najjeftinijih izvora antocijanidina je purpurni kupus koji se odlikuje vrlo čvrstim okruglim glavicama što znači da se lako i brzo reže ili riba u salate. Kad se doda sol i vinski ocat dio antocijana se otopi i saft se oboji tamno plavo. Taj sok od salate svakako treba konzumirati isto kao što treba konzumirati sok od cikle. Upravo ta purpurna boja iz kupusa štiti od nekih oblika raka prvenstveno raka dojke. Radi se o antioksidacijskim čimbenicima poznatim kao indoli i sulforafan koji pomažu detoksikaciju manje količine estrogena u tijelu žene, što svakako slabi potencijal za razvoj raka dojke. Kad insistiram na salatama od purpurnog kupusa, onda upozoravam da bilo kakva toplinska obrada u znatnoj mjeri uništava antocijanidine.

Kada djeci poplavi jezik od borovnica ili brusnica, bake su znale govoriti kako“je to vrlo zdravo“. No dok u to vrijeme nije bilo nikakvih dokaza za takvu konstataciju, danas raspolažemo cijelom paletom dokaza. Ove voćke sadrže veliku većinu antioksidacijskih čimbenika koji imaju preventivno djelovanje a mnogi bolesnici koji su mijenjali antibiotike i pokušavajući riješiti svoju uro infekciju, riješili su ih čajem od borovnice uz veće količine svježeg voća. Među ostalim, postoje dokazi da ovi zaštitni čimbenici sprečavaju kronične upale i usporavaju razvitak karcinogeneze. Kada se govori o antioksidansima svi jednostavno zaboravljaju na šljivu koja je svakako jedan od naših najbogatijih izvora o čemu govori i naš zemljak Mateljan. Nažalost, nitko šljive previše ne ljubi (osim u osušenom obliku) i malo tko ih koristi u sirovom stanju zbog oporog okusa. Ali kad se od njih pripreme svježe okruglice (knedle) onda se nakon kuhanja na presjeku vidi tamno crvena boja flavonoida. Mjereno ORAC metodom antioksidacijski potencijal šljive je vrlo visoko i nalazi se na petom mjestu. Što je šljiva kod kupovine tamnije modra i što više ta boja opalescira, utoliko je veća količina zaštitnih čimbenika – flavonoida. Zimi kada gotovo nema obojenog voća, suhe šljive u obliku kompota mogu biti dobra kompenzacija.

1. Zeleni su kašasti sokovi veoma hranjivi. Moja je preporuka da se započne sa 60% zrelog, organski uzgojenog voća pomiješanog sa 40% organski uzgojenog zelenja, te da se udio zelenja postupno povećava dok se ne postigne omjer 60% prema 40% u korist zelenja. 2. Zeleni su kašasti sokovi lako probavljivi. Usitnjavanjem zelenja i voća u mikseru razbijaju se opne biljnih stanica, što našem organizmu olakšava apsorpciju vrijednih hranjivih sastojaka. Probava zelenih kašastih sokova doslovce počinje već u ustima. 3. Zeleni su kašasti sokovi, za razliku od bistrih, kompletna hrana, budući da još uvijek sadrže celulozna vlakna. Celulozna vlakna potiču probavu u probavnom traktu. 4. Zeleni su kašasti sokovi neobično ukusna hrana, primjerena svakoj životnoj dobi. Premda u njima voćni okus prevladava, zelenje daje ravnotežu slatkom okusu voća i dodaje mu pikantnu notu. Čak i ljudi koji su na standardnoj američkoj prehrani uživaju u okusu zelenih kašastih sokova. Obično su jako iznenađeni što nešto tako zeleno može biti toliko ukusno. 5. Zeleni su kašasti sokovi bogati klorofilom. Molekula klorofila veoma je slična molekuli ljudske krvi. Prema učenju dr. Ann VVigmore, uzimanje klorofila putem zelenih kašastih sokova ravno je primanju transfuzije zdrave krvi: Mnogi ljudi ne jedu dovoljno zelenja, čak ni oni koji su na režimu sirove prehrane. Ako dnevno popijete dvije do tri šalice zelenog kašastog soka vaš će organizam dobiti dovoljno zelenja da se prehrani, a svi će vrijedni hranjivi sastojci biti dobro apsorbirani i asimilirani. 6. Priprema zelenih kašastih sokova jednostavna je i nakon nje nema puno čišćenja. Po tome se ona razlikuje od pripreme rijetkog soka od zelenja koja zahtijeva puno vremena i nakon koje ostaje mnogo otpada, što cijelu stvar dodatno poskupljuje. Mnogi ljudi prestanu redovno piti rijetki sok od zelenja upravo iz tih razloga. Za pripremu jedne šalice zelenog kašastog soka treba manje od pet minuta, uključivši i čišćenje. 7. Zelene kašaste sokove vole djeca svih uzrasta, čak i ona najmanja, od šest mjeseci naviše. Naravno, treba paziti i postupno povećavati udio kašastih sokova u dječjoj prehrani kako bi se organizam dojenčeta ili djeteta naviknuo na visok postotak hranjivih tvari u tekućem obliku. 8. Uzimanjem zelenja u obliku zelenih kašastih sokova uvelike ćete smanjiti dnevni unos masnoća i soli u organizam. 9. Redovitim pijenjem zelenih kašastih sokova razvit ćete naviku da jedete zelenje. Nakon što se nekoliko sedmica hrani zelenim kašastim sokovima, većina ljudi počinje osjećati potrebu za zelenjem i u njemu sve više uživa. Mnogim ljudima, a djeci osobito, pojesti dovoljno zelenja u hrani predstavlja velik problem. 10. Premda su uvijek najbolji svježi, zeleni se kašasti sokovi na niskoj temperaturi mogu držati i do tri dana, što vam može dobro doći ako ste na poslu ili na putu.

Kada govorimo o špinatu, prvenstveno mislimo na njega kao sredstvo za čišćenje. Špinat je važna živežna namirnica za probavni kanal, želudac, dvanaesterac, te tanko i debelo crijevo. Priroda je kroz špinat pružila ljudima izvrsno sredstvo za čišćenje. Ispijanjem po, otprilike pola litre soka od sirovog špinata na dan, moguće je za kratko vrijeme odstraniti i najgora začepljenja. Jedan savjet, nemojte prokuhavati špinat. Ovo se kosi sa onime što smo dosada učili, ali time se u vašim bubrezima gomilaju kristali oksalne kiseline koji za sobom nose bolove i bubrežne probleme.

Večerat ćete manje
Kad sjednete da jedete pomislite na obilno jelo koje ste pojeli za ručak i tako ćete unijeti manje hrane za večeru. Procesi pamćenja utiču na odabir hrane i osećaj sitosti. Istraživanja na pacijentima sa amnezijom pokazuju da prisjećanje na prethodni obrok utiče na odluku koliko ćete pojesti tokom sljedećeg obroka.

Maštanje smiruje
Dokazano je da su sretniji oni ljudi koji umiju da maštaju. Maštanje opušta pa osoba koja mu je sklona u stanju je da se lakše nosi sa problemima, zato što je već smislila situacije u kojima bi mogla da se nađe od najopovoljnijih do najgorih rešenja. Ljudi koji sanjare su tolerantniji, ali ima i onih koji su neralni i žive u svetu mašte.

I djeca mogu da budu depresivna
Dokazano je da i djeca mogu da boluju od depresije. Depresiju mogu da izazovu osjećaj odbačenosti i zapostavljenosti, stres i nesigurnost zbog primjedaba na račun izgleda. Ova bolest se kod djece manifestuje kao i kod odraslih, uz neku specifičnost vezanu za uzrast, a prate je glavobolje, povraćanje, bolovi u stomaku... Razlozi za uzbunu su gubitak težine i socijalna izolacija. Depresivno dijete je usporeno, bezvoljno, nepažljivo, nesigurno, ponekad agresivno ili čak sklono da maksimalno zadovoljava očekivanja odraslih. Takvo dijete mora da ima nekog kome vjeruje, nije važno da li je to član porodice, učitelj ili pedagog već da je ta osoba spremna da ga sasluša. U protivnom ovo stanje može imati loše posljedice.

Protiv viška kilograma
Dokazano je da mahunarke kao što su: pasulj, sočivo, soja i leblebija suzbijaju glad jer sadrže kolecistokinin, hormon koji smanjuje apetit, i samim tim je jedan od najefikasnijih boraca protiv viška kilograma.