Umjesto da koru citrusnih plodova nakon ljuštenja bacite, osušite ju i kasnije koristite za kolače, jer se u njoj krije pravo blago. Naime, pored visoke koncentracije vitamina C u kombinaciji s bioflavonoidima, kora citrusa, prema najnovijim saznanjima, sadrži tvari koje snižavaju razinu holesterola gotovo kao najsuvremenija sredstva koja se koriste u tu svrhu (sitosteroli). Saznanja su objavljena u studiji američkih i kanadskih stručnjaka sredinom 2004. godine, a ljekovita tvar zove se polimetoksilirani flavon (PMF). Dok djeluje na snižavanje LDL frakcije, apsolutno nema djelovanja na HDL frakciju. A, za razliku od sitosterola, kora citrusa nema nikakvih sporednih djelovanja.

Mrkva, bogata beta-karotenom, nije jedino povrće dobro za vid, objavila je Silke Restmeyer, glasnogovornica njemačkog nutricionističkog društva, prenosi Plivazdravlje.hr. Špinat, paradaiz, brokula i mango također sadrže beta-karotene koje tijelo pretvara u vitamin A. Kako kaže Restemayer, vitamin A štiti očnu rožnicu od slobodnih radikala koji mogu oštetiti stanice. Beta karoten je karotenoid, životinjski i biljni pigment, koji se nalazi u zelenom povrću i žitaricama, smanjuje rizik od pojave smeđe katarakte i makularnih degeneracija (jednog tipa oštećenja rožnice), koja se obično pojavljuje u starijih osoba i može uzrokovati gubitak vida. Također, antioksidativna svojstva vitamina C i E štite stanice oka od oštećenja uzrokovanog izlaganju suncu. Agrumi su primarni izvor vitamina C, a vitamin E se može pronaći u biljnome ulju, lješnjaku i integralnome žitu. U jednom istraživanju provedenom na 1000 Nijemaca, njih 83% je znalo da je mrkva dobra za vid. No, da isti učinak imaju špinat i brokula znalo je samo 32, odnosno 27% ispitanih.

Današnja prehrana ima vrlo malo vlakana, složenih ugljikohidrata, voća i povrća, a bogata je mastima, šećerom, solju i proizvodima životinjskog porijekla, što povećava opasnost od degenerativnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka. Za razliku od toga, prehrana bogata vlaknima kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće postupno prolazi proces probave i daje stabilnu razinu šećera u krvi i na taj način poboljšava stabilnost i snagu tijela. Uravnotežena prehrana neophodna je za održavanje dobrog zdravlja, ali isto tako utječe na sposobnost nošenja sa stresom. Takva prehrana je raznovrsna i uključuje voće, povrće, proteine, složene ugljikohidrate i esencijalne masne kiseline, što sve doprinosi jačanju imunološkog sustava i otpornosti na stres. Hrana koja dovodi do degenerativnih bolesti prerađena je i neusklađena s godišnjim dobom te rafinirana. Zdrava promjena koja se preporučuje u knjizi Tarre Barat 'Jeste li jači od stres' jest da za početak nikako ne preskačete doručak. Svako jutro si pripremite doručak na bazi cjelovitih žitarica kao što je palenta s porilukom, tofu i integralno pecivo, muffini od cjelovitog brašna ili pak zobena kaša sa suhim šljivama. Osim doručka, tijekom cijeloga dana preporučljivo je povećati unos voća i povrća, ukloniti rafinirane ugljikohidrate iz prehrane i zamijeniti ih složenim ugljikohidratima te povećati unos vode. Svakako ne bi trebalo zanemariti vježbanje, opuštanje te vježbe dubokog disanja te smanjiti suvišnu konzumaciju alkohola. Ono što bi svakako trebalo izbaciti iz prehrane su prerađevine poput kobasice, raznih burgera i slanine, a u zamjenu je preporučljivo jesti nemasno meso i proteine biljnoga porijekla poput tofua, tempeha i seitana. Ne bi trebalo zanemariti ni unos mliječnih proizvoda koji bi trebalo smanjiti, a više koristiti ukiseljene mliječne proizvode kao što su jogurt, acidofil, kefir i kiselo mlijeko. Korisni dodaci u prehrani za smanjenje stresa su svakako antioksidansi, kompleks vitamina B, vitamin C, kalcij, magnezij, cink te L-taurin koji štiti mozak i srce i sadržava jako koristan koenzim Q10. Ako se stres akumulira, mnogi rješenje i olakšanje pronalaze u hladnjaku. Međutim, tada posebno treba pripaziti na vrstu hrane koju unosimo u organizam. Tako, na primjer, naranče ublažavaju efekte stresa, a istraživanja pokazuju da vitamin C vraća krvni tlak u normalu. Marelice su izvrsne za ublažavanje stresa jer su bogate magnezijem koji je dobro sredstvo protiv stresa i za opuštanje mišića. Osim pravilnog izbora hrane, vrlo je važno voditi računa o dovoljnoj količini unosa vode. Naime, i mala dehidracija može izazvati letargiju, glavobolje i promjene raspoloženja, a samim time dehidracija je stres za tijelo. Osim pravilne količine vode, nužno je odrediti odgovarajuću količinu soli koja sama po sebi nije loša i potrebna je tijelu, ali je problem u njezinoj pretjeranoj uporabi. Kako pokazuju istraživanja, veliki broj ljudi upotrebljavanja i do četiri puta više soli nego što im je zaista potrebno. Pretjerana količina soli stimulira nadbubrežne žlijezde koji otpuštaju hormone stresa, te je potrebno reducirati njezinu upotrebu.

Loša krvna slika i anemija mogu biti posljedica pomanjkanja željeza u organizmu. Pomanjkanje željeza znači da u organizmu nemate dovoljne količine željeza. Željezo je bitan sastojak hemoglobina – krvni pigment koji prenosi kisik u krvi. Osobe koje pate od pomanjkanja željeza se brzo umaraju jer im u organizmu nedostaje kisika. Bez dovoljno željeza, tjelesno gorivo se ne može pravilno sintetizirati. Nedostatak željeza je najčešći uzrok malog broja crvenih krvnih stanica ili anemije. Žene su podložnije pomanjkanju željeza. Općenito ovo zahvaća oko 10% žena u premenopauzi, 6% žena u postmenopauzi i manje od 2% muškaraca. Simptomi pomanjkanja željeza: Ako je osoba općenito zdrava, simptomi se samo javljaju nakon što razina hemoglobina padne ispod 10g/dl. - inicijalni simptomi su umor, vrtoglavica i lupanje srca (tahikardija). - nedostatak kisika čak i kod najmanjeg napora - bljedilo - nesvjestica - kod težeg oblika nedostatka željeza: angina (bolest u prsima), glavobolja i bol u nogama (poteškoće sa hodanjem). U navedenim slučajevima pomanjkanja željeza, javljaju se simptomi na jeziku i u grlu, a uključuju: - osjećaj peckanja na jeziku - suho grlo i usta - ranice na rubovima ustiju - nokti postaju lomljivi - neodoljiva želja za određenom hranom (često ne bogatom željezom) - lomljive vlasi kose - poteškoće sa gutanjem Koji su uzroci pomanjkanja željeza? Koštana srž treba željezo, zajedno sa vitaminima kako bi proizvodila hemoglobin i crvene krvne stanice. Naše tijelo dobiva vitamine i željezo iz hrane koju jedemo, te reciklira željeze iz starih crvenih krvnih stanica. Pomanjkanje željeza može dovesti do anemije – kad tijelu nedostaje dovoljno željeza za proizvodnju hemoglobina. Uzroci pomanjkanja željeza mogu biti i : - Trudnoća – pomanjkanje željeza može se javiti kod trudnica jer njihove rezerve željeza trebaju poslužiti njihovom povećanom obujmu krvi, te trebaju biti izvor hemoglobina za rastući fetus. - Gubitak krvi – žene sa obilnim menstruacijama spadaju u rizičnu skupinu ljudi izloženih pomanjkanju željeza jer gube velike količine krvi za vrijeme menstruacije. Drugi uzroci mogu biti peptički ulkus, hernija, tumor na bubregu ili mjehuru, polip ili fibroidi na maternici. Gastrointestinalna krvarenja koja su rezultat redovite upotrebe aspirina ili nesteroidnih protuupalnih lijekova mogu biti uzrok pomanjkanja željeza. - Nedostatak željeza u prehrani - hrana bogata željezom uključuje meso, jaja, zeleno lisnato povrće poput špinata, klice i dr. - Nemogućnost apsorpcije željeza – može se pojaviti zbog nekog crijevnog poremećaja poput Crohnove bolesti ili celijakije, koja utječe na sposobnost crijeva da apsorbiraju nutrijente iz hrane. - Bolesti poput leukemije, hemeroida, rak želuca Tko je u rizičnoj skupini? - Stariji ljudi – možda zbog kroničnihi unutrašnjih krvarenja obično uzrokovanih čirom, polipima ili tumorima - Žene, osobito one sa jačim menstruacijama - Trudnice – one moraju svakodnevno uzimati dodatke prehrani sa željezom kako bi opskrbile organizam sa dodatnim željezom, potrebnim za rast i razvoj fetusa Kako se pomanjkanje željeza liječi? Liječenje svakako ovisi o uzroku pomanjkanja željeza. Ako se pomanjkanje željeza ne liječi, simptomi će se postepeno pogoršavati. Osoba će se početi osjećati vrlo umorno i slabo, te će se s vremenom javiti angina ili bol u nogama. Uzrok pomanjkanja željeza treba rano identificirati, osobito kod starijih pacijenata koji su najpodložniji pojavi raka crijeva. Neke dodatke prehrani možete dobiti u ljekarni bez recepta. Željezo se najbolje apsorbira na prazan želudac, no mnogi to ne mogu podnijeti i trebaju ga uzeti sa hranom. Bitno je znati da mlijeko (osobito ono bogato kalcijem) i antacidi ometaju apsorpciju željeza i ne bi se trebali istovremeno uzimati. Vitamin C pomaže u povećanju apsorpcije željeza i bitan je za proizvodnju hemoglobina. Dodatak željeza je također potreban za vrijeme trudnoće i dojenja, jer normalan unos željeza redovnom prehranom ne može zadovoljiti potrebe organizma. Osobama koje ne podnose uzimanje željeza oralnim putem, može se dati intravenozno ili intramuskularno.

Potrebe za folnom kiselinom za vrijeme trudnoće povećavaju se za 100 posto i postoji mogućnost da vaše dnevne potrebe neće biti zadovoljene samo s hranom Saznali ste prelijepu vijest da ćete postati majka, pa je vrijeme da počnete osima na sebe, misliti na malo biće koje raste u vama poput male gljivice poslije kiše. To se posebno odnosi na zdravu prehranu, koja sadrži sve potrebne hranjive tvari za bebu i za vas. Jedan od najvažnijih sastojaka je folna kiselina, odnosno jedan od oblika vitamina B9. Nalazi se u zelenom povrću, citrusnom voću, grahoricama i cjelovitim žitaricama. Vjerujemo da je većina žena čula za folnu kiselinu i zna njezinu općenitu važnost, posebno ranim mjesecima trudnoće, no malo tko zna detalje čemu ona točno služi. Prvo tromjesečje Folna kiselina pomaže u sprečavanju razvoja malformacija u živčanom sustavu djeteta, mozga, te sprečava oštećenja neutralne cijevi, odnosno deformacije spina bifida. Zbog toga su prva tri mjeseca trudnoće najvažnija, jer u to vrijeme se razvija mozak i živčani sustav, što znači da u to vrijeme nije na odmet pobrinuti se da uzimate povećane količine folne kiseline, bilo u obliku hrane i kao dodatak prehrani. Nakon 13 tjedna, folna kiselina nije više toliko ključna u razvoju djeteta, ali je vrlo važna za vas jer njezin nedostatak može dovesti do anemije, što pak može biti vrlo opasno za vas i da dijete. Potrebe za folnom kiselinom za vrijeme trudnoće povećavaju se za 100 posto i postoji mogućnost da vaše dnevne potrebe neće biti zadovoljene samo s hranom, a potrebna dnevna količina je 400 mikrograma. Ako ste već rodili dijete s određenim malformacijama, posebno što se tiče neutralne cijevi i ponovno očekujete dijete, velike su šanse da će vam ginekolog prepisati još veće količine folne kiseline. Također, ukoliko uzimate lijekove protiv epilepsije, definitivno trebate uzimati veće količine folne kiseline, jer lijekovi protiv epilepsije sprečavaju apsorpciju folne kiseline. Hrana i folna kislina Uz dodatke prehrani, nije na odmet da pojačate prehranu s hranom koja u sebi sadrži veće količine folne kiseline. Osim toga, hrana sadrži i brojne druge važne sastojke, minerale i vitamine koji su vrlo važni za vaše zdravlje i zdravlje vaše bebe. Prokulica – 90 grama prokulice sadržava 99 mikrograma folne kiseline Black-eyed beans – je vrlo rijeka vrsta graha koje je u principu bijeli grah s jednom crnom točkom okolo područja peteljke. Naime, dvije žlice tog graha sadržava čak 126 mikrograma folne kiseline. Šparoge – pet peteljki šparoga kuhanih na pari sadrže 92 mikrograma folne kiseline Brokula – dva veća cvijeta brokule kuhanih na pari sadrže 58 mikrograma folne kiseline Krompir – jedan krumpir pečen u komadu s koricom sadrži 80 mikrograma folne kiseline Mekinje – 30 grama mekinja u obliku pahuljica sadrži 100 mikrograma folne kiseline Jaja – jedno veće tvrdo kuhano jaje sadrži 22 mikrograma folne kiseline Losos – 100 grama lososa sadrži 14 mikrograma folne kiseline Kvasac –jedan gram kvasca sadrži 26 mikrograma folne kiseline Naranče – jedna naranče srednje veličine sadrži 54 mikrograma folne kiseline

Mediteranska ishrana je jedan od modela zdrave ishrane, a obuhvata namirnice koje se tradicionalno koriste na mediteranskom području. U te namirnice spadaju: maslinovo ulje, morska riba, limun, crno vino, bijeli luk, blitva, paradajz, narandže, kivi, papaja... Svježa salata skoro je uvek prisutna u glavnom obroku. Mediteransku ishranu karakteriše obilna potrošnja žitarica, svježeg i suhog voća. Umjerena je potrošnja proizvoda životinjskog porijekla. Meso je zamijenjeno ribom, a umjereno se troše mlijeko i mliječni proizvodi.

Papaja
Papaja se smatra vrhunskim čistačem organizma jer sadrži enzim papain, koji omogućava razgradnju bjelančevina koje se unose putem hrane kao što su: mleko, riba, jaja, meso. Upotrebom papaje u ishrani mogu se sprečiti tegobe poput nadutosti stomaka, zatvora, kao i problema vezanih za kosti. Papaja se koristi u voćnim salatama, a ukusna je i sa jogurtom.

Dobro pečenje zahtijeva strpljenje. Ako pokušavate požuriti, nastat će nered. Dobar kolač, pita, keksi, lista se nastavlja i nastavlja, ne može se požuriti. Sve bi moglo biti polu-pečeno (da, doslovno) ili toliko loše da nije jestivo. Ljudi su skloni mrštenju kada im poslužite izgorene kekse. (Hey, ma barem sam pokušala.) 2. Ne morate uvijek pratiti recept. Počela sam učiti kuhati i peći po osjećaju i okusu više nego po praćenju recepta. Ako ne volite nešto što je navedeno u receptu, ali volite sve ostalo što postoji u receptu, odbacite ono što ne volite. Sklona sam dodavanju veće količine u recept onoga što volim (čokolada), a smanjivanju stvari koje ne volim (sve što nije čokolada). Poznata sam po dodavanju dvostruke količine čokoladnih komadića u recept za kekse, a tada posve smanjim količinu oraha. (Zaista, kome trebaju svi oni orasi koji ometaju okus dobrog čokoladnog keksa!) 3. Sitnice kao što je dodavanje sastojaka pravim redom mogu učiniti veliku razliku. Naučila sam iz vrlo bolnog iskustva da stavljanje sastojaka pogrešnim redom može vrlo lako uništiti recept za kolač. Prašak za pecivo mora u tijesto ići prije nego ga stavite u pećnicu. (Ko bi rekao?) 4. Ne mora biti komplicirano da bi imalo dobar okus. Neki od najboljih recepata za kolače koje mi je mama predala imaju samo 5 sastojaka ili manje. Ako ste kao ja i nemate strpljenja kapati tisuće malih točkica na kolač da bi vaša glazura izgledala savršeno, lijepo je znati da se može kreirati nešto jednostavno što će imati još bolji okus. (Ima li tko recept za kapavu (da, to sam izmislila) glazuru? Preskočimo sve to, pa glazuru lijepo namažimo u jednom potezu preko cijelog kolača.) 5. Uvijek umiješajte malo ljubavi. Uvjerena sam da je to razlog što u trgovini kupljeni slatkiši nikada nemaju okus dobarkao oni pripremljeni kod kuće. Mašine ne znaju kako ubaciti taj poseban sastojak. Svi recepti za pečenje u samom minimumu trebaju barem jednu šoljicu ljubavi da bi uopće ispali dobro. Želim vam sretno pečenje sa puno ispečene ljubavi!