Povećana koncentracija tzv. dobrog (HDL) kolesterola u krvi je povezana s manjim šansama za razvoj Alzheimerove bolesti, kažu američki naučnici s Columbia University. Rezultati koje je objavio časopis Archives of Neurology su novi dokaz za vezu između bolesti srca i demencije, dodaju istraživači. U četverogodišnjoj studiji je sudjelovalo 1130 osoba starije životne dobi koje na početku nisu imale teškoća s pamćenjem. Na kraju istraživanja se pokazalo kako je visoka koncentracija HDL-a u krvi (iznad 55 mg/dl) bila povezana sa 60% manjim rizikom za Alzheimerovu bolest, u odnosu na koncentraciju HDL-a ispod 39 mg/dl. Naučnici vjeruju kako se pozitivan učinak HDL-a temelji na njegovoj ulozi u prevenciji moždanog udara, važnog faktora rizika za Alzheimerovu bolest.

Prema novom istraživanju, pacijenti koji boluju od dijabetesa bi, smanjenim unosom soli u svakodnevnoj prehrani, mogli ukloniti ozbiljne prijetnje svom zdravlju. Autori revizije objavljene u Cochrane reviews evaluirali su 13 studija koje su ukupno uključile 254 odrasle osobe sa dijagnosticiranim dijabetesom tipa 1 i 2. Pacijentima je, u trajanju od sedam dana (prosječno) značajno smanjen dnevni unos soli u prehrani kako bi se zabilježilo kako će ovakva promjena prehrambenih navika utjecati na krvni pritisak. Dnevni unos soli smanjen je prosječno za 11,9 g kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 te za 7,3 g na dan kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2. Rezultati su pokazali da smanjenje unosa soli, za 8,5 g dnevno, može smanjiti krvni pritisak pacijenata za 7/3 mmHG i kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 i kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2. Prema autorima, slično smanjenje krvnog pritiska postiže se uzimanjem lijekova za sniženje krvnog pritiska.

Glavobolja je jedna od najčešćih tegoba s kojom se borimo gotovo svakodnevno. Kako bi smanjili, odnosno uklonili takvu vrstu bolova, većina ljudi poseže za tabletama. Međutim, glavobolju je moguće 'pobijediti' i nekim 'prirodnim lijekovima' koji se koriste iz prastarih vremena. U nastavku donosimo tri najučinkovitija!

Topla kupka + lavanda
Ukoliko osjetite da vas boli glava, koristit će vam topla kupka. Ako nemate toliko vremena da se zavalite u kadu, namočite noge u toplu vodu na petnaestak minuta. U toplu kupku ulijte malo ulja od lavande jer je ova biljka nezamjenjiva u takvim situacijama. Ona uklanja napetost koja se javlja iznutra, opušta mišiće, krv brže odlazi u mozak i glavobolja prestaje.

Hladni oblozi
Kada osjetite glavobolju, odmah popijte veliku čašu vode i tako svakih sat vremena dok ne osjetite da bol prestaje. Tamo gdje je intenzitet boli najjači, stavite hladne obloge. Sezam i đumbir Za glavobolju uzrokovanu napetošću napravite smjesu od eteričnog ulja sezama i đumbira, utrljajte u potiljak i na sljepoočnice. Ako osjećate bolove oko sinusa, istu smjesu utrljajte na tom predjelu. Pomažu i oblozi od zagrijane morske soli. Ginko biloba poboljšava cirkulaciju u mozgu i može pomoći kod nekih glavobolja.

Vježbe disanja
Vježbanjem također možete spriječiti bolove u glavi , a istovremeno poboljšati i disanje. Opustite ruke, dišite kroz nos. Kad udišete ruke podignite iznad glave, a pri izdisaju, ruke vratite u početni položaj.

Vježba vizualizacije hrane pomoći će vam da manje jedete, pokazalo je istraživanje provedeno na fakultetu Carnegie Mellon u Pittsburghu i objavljeno u časopisu Science. Eksperimentalni psiholog Carey Morewedge proveo je sa svojim kolegama niz eksperimenata s bombonima M&M i kockicama sira. U njima je sudjelovalo 50 osoba koje su mislile da sudjeluju u istraživanju o percepciji veličine. Prvo su im pokazivane slike jednog bombona na tri sekunde - nekima tri puta, a ostalima 30 puta. Svima je rečeno da zamisle kako jedu bombone kad ih vide. Nakon toga im je pokazan niz bombona M&M koji su bili različite veličine, a trebali su odabrati onaj originalne veličine. Na kraju im je ponuđena zdjela bombona - prividno kao test probanja. No, naučnici su potajno izvagali zdjele s bombonima kako bi vidjeli koliko je ko pojeo. Rezultati su pokazali da je konzumacija bombona uveliko ovisila o tome koliko su ispitanici zamislili da su pojeli. Oni koji su vizualizirali konzumiranje 30 bombona na kraju su pojeli tek između dva i pet bombona - pola manje od onih koji su zamislili da jedu samo tri bombona. Isti rezultati potvrđeni su i u eksperimentu s kockicama sira. Studija je pokazala da upravo zamišljanje specifične hrane koju biste htjeli izbjeći pomaže da je na kraju pojedete manje. Još jedan podatak koji to potvrđuje je da nivo gladi ispitanika nije imao nikakav utjecaj na količinu koju su na kraju pojeli. Dakle, prije nego stignete na neki božićni party, zamislite se kako uživate u pršutu, kolačima i ostalim poslasticama.

Evo kako ćete pripremiti, poslužiti i sačuvati hranu na siguran način:

1. Često perite ruke, posuđe i površine za pripremanje hrane.
Na taj način spriječit ćete prijenos mikroorganizama između ruku, posuđa, površina za pripremu hrane ili pribora za jelo. Nakon rukovanja sirovim mesom, peradi, ribom, školjkama i jajima treba posebno pažljvio oprati ruke toplom vodom i sredstvima za pranje, isto kao i sav upotrijebljeni pribor.

2. Držite sirovu hranu dalje od već pripremljene, a posebno mesne namirnice.
Odvojite mesne proizvode od ostalih namirnica - Čvrsto upakujte meso u plastične vrećice kako bi spriječili curenje mesnog soka po ostalim namirnicama - Koristite različite daske za rezanje sirovog mesa i ostale hrane poput hljeba i povrća - Jedan tanjir korstite za sirovo meso, a drugi nakon što je pripremljeno

3. Pripremajte hranu na dovoljno visokim temperaturama. Treba upamtiti da pokvarena hrana često izgleda i miriše normalno (uobičajeno). Stoga hranu treba temeljito kuhati (naročito meso, perad i jaja). Da bismo bili sigurni da je u kuhanju dostignuta sigurna temperatura na kojoj se uništavaju bakterije, preporučljivo je koristiti termometar za kuhanje. „Sigurna temperatura“ kreće se između 60 i 80°C.

4. Kvarljivu hranu odmah stavite u frižider ili zamrzivač.
Štetne bakterije se brzo razmnožavaju ukoliko hrana nije dovoljno ohlađena. Kvarljive namirnice i jela bi trebalo staviti u frižider ili zamrzivač unutar dva sata od kada su kupljene ili pripremljene. Ako sobna temperatura iznosi više od 32°C , spremite hranu u frižider unutar jednog sata. Ukoliko ih ne namjeravate pojesti, smrznite: - meso, perad, ribu i školjke unutar dva dana - govedinu, teletinu, janjetinu i svinjetinu unutar tri dana.

5. Pravilno odmrzavajte hranu.
Za pravilno odmrzavanje, koje sprječava razmnožavanja bakterija, postoji nekoliko načina:
- u frižideru: čvrsto omotajte meso, perad i ribu kako njihov sok ne bi curio po ostalim namirnicama. Jednom odmrznuto, upotrijebite meso, perad i ribu unutar pet dana
- u mikrovalnoj pećnici: koristite opciju „Odmrzavanje“ ili „50% snage“ da biste izbjegli kuhanje rubnih dijelova dok unutrašnjost ostaje zaleđena. Nakon takvog odmrzavanja, hranu skuhajte odmah.
- u hladnoj vodi: stavite meso u čvrsto zatvorenu plastičnu vrećicu i stavite pod tekuću hladnu vodu, ili je uronite u vodu, koju promijenite svakih pola sata. Meso pripremite odmah nakon odmrzavanja.

6. Pazite pri posluživanju hrane.
Bacite ostatke koji su stajali na sobnoj temperaturi više od dva sata ili na toplom mjestu više od sat vremena. Hladna jela održavajte hladnima tako da mijenjate led čim se počne topiti. Led stavite ispod posude s hranom. Hranu koja mora ostati topla duže od dva sata podgrijavajte na grijaćim pladnjevima, sporima kuhalima i grijalicama za jelo.

7. Bacite svu hranu u čiju ispravnost sumnjate.
Hrana koja je predugo ostavljena na sobnoj temperaturi je idealna podloga za razvoj bakterija i toksina. Stoga ako imalo dvojite oko toga je li poslužena hrana ispravna bilo u kojem pogledu – radije je odmah bacite, prije nego je i probate.

8. Ponekad treba znati čega se treba kloniti.
Trovanju hranom su posebno podložne određene skupine poput male djece, trudnica i fetusa, starijih ljudi te ljudi s manjkavim imunološkim sistemom.

Hrana koja bi se trebala izbjegavati:
- sirovo meso i perad
- sirova ili nedovoljno kuhana riba i školjke
- sirova ili nedovoljno kuhana jaja i jela koja ih sadrže
- sirove klice, grah, djetelina i rotkvice
- nepasterizirani sokovi i jabukovača
- nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi
- meki sirevi poput fete i nepasterizirani sirevi
- ohlađene paštete i mesni namazi
- nekuhani hot-dog-ovi i jela koja sadrže meso