Revizija objavljena u časopisu Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety, istražila je upotrebu bambusa kao potencijalno zdrave namirnice, bazirajući se na zdravstvenim prednostima unosa bambusovih izdanaka i nihovom potencijalu korištenja kao zdrave hrane.
 
Prema rezultatima studije, izdanci bambusa, uz snažnu antioksidativnu aktivnost imaju i antibakterijsku, te antiviralnu aktivnost. Također sadrže neke antikarcinogene tvari koje imaju sposobnost smanjenja razine slobodnih radikala.
 
Dokazana im je i antimikrobna te antifugalna aktivnost kao i sposobnost zaštite nervnih ćelija od oksidativnog stresa.

Istraživači navode da su izdanci bambusa siromašni kalorijama, a bogati prehrambenim vlaknima, proteinima, ugljikohidratima, aminokiselinama (čak njih 17 od kojih je 8 esencijalnih), mineralima te sadrže šećere, masti i anorganske soli.
 
Također su dobar izvor tiamina, vitamina A, niacina, vitamina B6 i vitamina E.

Najnovija istraživanja su potvrdila da kofein učvršćuje i štiti kožu od pretjeranog isušivanja i starenja. Šoljica kafe ispijene na „eks“ popravlja ten. Kofein potiče enzime na djelovanje usljed čega nastaju masnoće koje popravljaju uništeni zaštitni sloj kože tako da se dehidracija kože smanjuje. Suha koža je osjetljivija i podložna je starenju. Kozmetička industrija je primjenila kofein u hidratantnim kremama za suhu kožu, koje pomažu epidermi da se sama zaštiti stimuliranjem unutrašnje proizvdnje lipida. Kofein se koristi u preparatima za područje oko očiju, jer stimulira mikrocirkulaciju u slojevima kože, eliminira višak tekućine i čini kožu čvršćom. Kofein je jedan od glavnih sastojaka krema protiv celulita i krema za mršavljenje. Svojim lipolitičkim svojstvima kofein pokreće raščlanjivanje masti u nadebljanim stanicama zbog čega se one smanjuju. Bogatstvo aroma sadržanih u zrnu kafe potaklo je i kreatore parfema da ih ugrade u ženske i muške mirise. Kod ženskih parfema preovladava topla i nježna aroma kafe, dok kod muških dolazi do izražaja gorkasta aroma kafe.

Oko deset miliona pora tjera nam tokom ljetnjih vrućina znoj na čelo. Šta se može učiniti protiv neprijatnih „ispravanja“, savetuje bečki stručnjak profesor Hademar Bankhofer. Važno je prije svega istaći pozitivne strane znojenja: ono podstiče razmjenu materija, rashlađuje kožu kao tjelesna klima i transportuje otrove iz organizma. Neprijatno postaje kada znojne žlijezde postanu previše aktivne. Međutim, prije nego što se uhvatite hemijskih dezodoransa koji kod mnogih od nas izazivaju nadražaj kože, treba pokušati primjeniti prirodna sredstva. Mali broj ljudi zna da se pretjerana aktivnost znojnih žlijezda može usporiti ishranom. Ko se previše znoji, bilo zbog vrućine ili prilikom bavljenja sportom, ne bi trebalo da konzumira: suviše nikotina, alkohola, kafe i mineralne vode sa visokim procentom ugljen-dioksida. Što češće treba koristiti obroke od tikava ili procijediti sok od svježe, zrele tikve, na primer 1/8 litra dnevno i polako popiti u gutljajima. Također je protiv znojenja veoma korisno dnevno popiti ¼ litra soka od paradajza.

Rođenjem stičemo 50 odsto, 10 odsto zavisi od spoljašnjih okolnosti. Preostalih, čak 40 odsto sreće zavisi od svakoga ponaosob i njihovog pridržavanja uputstava za dostizanje sreće. Pitanje da li je sreća urođena, ili veština koja se uči, predstavlja stalnu nedoumicu istraživača koji se ovim fenomenom bave. Pet glavnih recepata predstavlja put do sreće: Prvo se počinje vođenjem dnevnika zahvalnosti, koji sadrži najvažnije stvari koje određenu osobu usrećuju. Podsećanje na sadržaj ovakvog dnevnika u potištenom stanju ili stanju tjeskobe, čini da se raspoloženje podigne. Drugi recept je opuštanje a treći recept vežbanje, bavljenje sportom jednako delotvorno na depresiju kao da se unose antidepresivi. Četvrti recept - više srećni pomažu manje srećnim osobama. Na ovaj način tuđe nevolje pomažu da se makar malo srećnija osoba lakše prisjeti pozitivnih stvari iz sopstvenog života. Peti recept - održavati što više kontakata sa poznatim i dragim osobama, jer se tako najlakše izlazi iz začaranog kruga potištenosti i depresije.

Slatkiš, a ne goji? Da, moguće je!

"Beauty candy" revolucionarni proizvod predstavljen kao "nula kalorija" povećava nivo energije, poboljšava zdravlje, usporava proces starenja i poboljšava ten, nema masnoća, konzervansa, šećera, ima malo kalorija, upakovana je sa kolagenom i vitaminima da se brine "za ljepotu iznutra prema spolja''.

Čarobna bombona je već u prodaji u Brazilu, a uskoro će biti u prodaji i na tržištu Velike Britanije. "Beauty candy" je dio brenda "Beauty in" koji je prošlog ljeta pokrenuo brazilski privrednik Cristiana Arcangeli.

- Ova linija proizvoda podići će ljepotu na novi nivo. Kako god, bombona je trenutno dostupna u četiri okusa, a na britanskom tržištu će koštati 7,50 funti - rekao je Arcangeli. S druge strane, Angus Kennedy, glavni degustator čokolada i otac četvoro dece kaže da nije oduševljen proizvodom.

- Kao roditelj, ja ne želim da moje kćerke jedu ovo i da imaju predstavu o tome da će ih proljepšati. Poslastice i čokolade su za to da se uživa u njima, a nisu potencijalna pomagala zdravlju i ljepoti - rekao je za "Daily Mail".

Osobe koje jedu i piju kao Grci mogu da se nadaju da će u starijim godinama jasnije razmišljati. Tim američkih stručnjaka iz Medicinskog centra Univerziteta Rush u Chicagu poručio je da će, osim mozga, i drugi organi ljudi koji se hrane mediteranskim stilom biti vitalni. Mediteranski stil ishrane podrazumeva vino, dosta voća, povrća, mahunarke, maslinovo ulja i riba, uz vrlo malo mesa. Preventivno djeluje protiv srčanih bolesti, raka i dijabetesa, ali i na starenej mozga. Naime, istraživači su promijenili prehrambene navike 4.000 stanovnika starijih od 65 godina u Americi.Procijenjeno je koliko je ishrana učesnika istraživanja približna ishrani Grka, a s druge strane, u kolikoj mjeri se pridržavaju prehrambenih smjernica američke vlade, objavljenih 2005. Opadanje kognitivnih sposobnosti ispitanika je mjereno svake tri godine, kroz testiranje pamćenja riječi i osnovnih matematičkih sposobnosti. Na skali mediteranske ishrane od 55 poena, ispitanici su, u proseku, ostvarili skor od 28 poena. Pri tom je utvrđeno da, što su se više pridržavali mediteranskog načina ishrane, to je njihovo mentalno starenje bilo sporije. S druge strane, bolji rezultat u pridržavanju prehrambenih smjernica američke vlade (u kojima se pridaje manji značaj konzumiranju ribe, leguminoza i umerenom konzumiranju alkohola) nije rezultirao većom "umnom svježinom" ispitanika. Čikaški tim je kao moguće objašnjenje dobrog djelovanja mediteranske ishrane na mozak iznio to što vino štiti od oštećenja i što tradicionalna mediteranska hrana možda smanjuje "oksidativni stres" i zapaljenske procese za koje se vjeruje da su od uticaja na nastanak Alchajmerove bolesti.

Ljudi rođeni u proljeće imaju veće šanse da tokom života obole od anoreksije, rezultati su istraživanja oksfordskih naučnika. Veliko istraživanje sprovedeno na pacijentima oboljelim od anoreksije, a otkrilo je da vreme rođenja i vreme začeća utiče na poremećaj ishrane. Faktori koji vjerojatno utiču na to su izloženost virusima i određenim infekcijama, pa čak i uticaju sunca na razvoj djeteta u materici i posle rođenja. Naučnici su uporedili vrijeme začeća i rođenja ljudi oboljelih od anoreksije s ostalom populacijom i ustanovili da je veća verovatnoća da ćete imati poremećaj ishrane ako ste rođeni u periodu od marta do juna, a najmanja ako između septembra i novembra. - Sezonske promene u temperaturi, izloženost suncu, vitaminu D i nutrijentima mogući su faktori rizika - rekao je dr Lahiru Handunnetthi. Inače, ovu tezu potvrdila su i neka prethodna istraživanja. Zanimljivo je i da su brojne druge studije otkrile da upravo osobe rođene u proljeće podložnije depresiji, bipolarnom poremećaju i šizofreniji.

Prema istraživanjima, svatko ima 'kritičnu dozu' glutena koju ne može podnijeti Povodom Međunarodnog dana celijakije, 27. svibnja, donosimo nove znanstvene spoznaje o bezglutenskoj prehrani koja je postala trend i među osobama koje ne boluju od celijakije. Nova istraživanja otkrila su da u određenim dozama gluten kod svakoga može prouzročiti probavne tegobe kao što su bol, napuhavanje, zatvor ili proljev te umor. Osobe oboljele od celijakije ne podnose gluten koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi i kad konzumiraju hranu koja ga sadrži njihov imunološki sustav reagira, što posljedično dovodi do oštećenja tankog crijeva. Jedina sigurna terapija kod celijakije je stroga doživotna bezglutenska prehrana. Međutim, nedavno je bezglutenska prehrana postala trend i proširila se i među osobama koje ne boluju od celijakije. Jedan od razloga iznenadne popularnosti takve dijete su istraživanja koja ukazuju na mogućnost da gluten uzrokuje probavne tegobe i kod osoba koje ne boluju od celijakije. Probavne smetnje zbog preosjetljivosti na gluten Uzrokuje li gluten probavne tegobe i kod osoba koje nemaju dijagnosticiranu celijakiju pokušali su saznati znanstvenici iz Australije. Znanstvenici su sakupili dosadašnja istraživanjakoja su se bavila tom problematikom i obavili njihov pregled. Studija objavljena u stručnom časopisu Journal of Gastroenterology and Hepatology dovela je znanstvenike do zaključka da preosjetljivost na gluten zaista postoji i da se razlikuje od celijakije. Najčvršći dokaz tome pružilo je istraživanje u kojem su sudjelovale osobe kod kojih je, na temelju niza pretraga, isključeno postojanje celijakije. Ti su ispitanici tijekom šest tjedana dobivali ili 16 grama glutena kojem su uklonjeni ugljikohidrati ili placebo. Prije početka istraživanja, svi su se ispitanici pridržavali prehrane bez glutena tijekom najmanje šest tjedana. Ispitanici koji su dobivali gluten osjetili su veće probavne tegobe u usporedbi sa skupinom koja nije dobivala gluten. Smetnje koje je kod ispitanika uzrokovalo unošenje glutena su bol, napuhavanje, problemi sa zatvorom ili proljevom te umor. Bezglutenska dijeta je zdrava Zbog nedovoljnog broja istraživanja za sada se može tvrditi samo kako postoje snažne indicije da određene osobe mogu biti preosjetljive na gluten iako ne boluju od celijakije. Potrebna su dodatna istraživanja koja bi utvrdila zbog čega gluten izaziva smetnje u probavnom sustavu određenih ljudi i koju količinu glutena te osobe mogu tolerirati. Potrebno je naglasiti da bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam, a gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga sačinjavaju su zamjenjive brojnim drugim prehrambenim izvorima.

Dijeta s jagodama svoju je popularnost stekla tijekom zadnjeg desetljeća kada su se uz nju povezivala poznata imena poput Victorie Beckham i Britney Spears. Ova voćna dijeta temelji se na povećanoj konzumaciji jagoda, a ovisno o kombinaciji s drugom hranom može rezultirati brzim gubitkom kilograma Jagode se ubrajaju u porodicu ruža i jedino su jestivo voće sa brojnim sjemenkama (oko 200) na vanjskoj strani ploda. Poznato je desetak različitih vrsta, a osim ugodnog okusa i cvijet jagode krasi svaki vrt. Jagoda kakvu poznajemo danas razvili su Francuzi u 18. stoljeću kao hibrid sjevernoameričke i čileanske divlje jagode. Sočnom sezonskom voću pripisuje se povoljno djelovanje na imuni sustav, metabolizam, srce i krvožilje pa čak i pojedina anti age svojstva. Jagode su bogate kalijem, folnom kiselinom i vitaminom C, a u njihovom sastavu nalazimo i magnezij, kalcij, bakar te pojedine vitamine B skupine. Blagotvorni učinak crvenih mirisnih plodova na organizam prepoznali su stari Rimljani pa su ih konzumirali kod pojave upalnih procesa, temperatura, infekcija grla, bubrežnih kamenaca, bolesti srca, jetre i slezene, pa čak i kod psihičkih stanja poput melankolije. Raznolika prehrana ili post? Prehrana temeljena na jagodama prvenstveno je usmjerena prema postizanju boljeg zdravstvenog stanja, a zatim i za smanjenje tjelesne mase. Ovakav model prehrane fokusiran je na pogodnosti koje pruža povećana konzumacija jagoda, ali u okviru načela pravilne prehrane, koji zagovaraju unos raznolikih namirnica iz svih skupina. Povećan unos jagoda potiče detoksikaciju organizma i gubitak 2-3 kg u tjedan dana, što je za očekivati ako se dio hrane tijekom dana zamijeni niskokaloričnim voćem, poput jagoda. Prehrambena vlakna poboljšat će probavu, a mnoštvo fitokemikalija osigurat će antioksidativni učinak koji će povoljno djelovati na imunitet i svjež izgled kože. 100 grama jagoda daje tek 30-ak kalorija, stoga se preporučuje jagode uključiti u svaki obrok da bi se osigurao željeni učinak, ali i dovoljno energije tijekom dana. Preporuka je započeti dan sa 300 g jagoda za doručak, a ista količina se konzumira i za desert nakon ručka. Međuobrok također uključuje porciju jagoda, a za večeru se preporučuje 500 g jagoda i jogurt sa smanjenim udjelom mliječne masti prije spavanja. Osim jagoda, od voća se tijekom dana može pojesti i pola banane.

Zaštiti kožu od UV zraka uz pomoć prirodnih ulja i maslaca Nauči koje su to posebno odabrane biljne supstance koje stvaraju prirodni filter i štite kožu od štetnog djelovanja UVA i UVB zraka, te sprječavaju crvenilo i pospješuju tamnjenje kože. Koža time postupno i ujednačeno dobiva lijep brončani ten Olea Europea (maslinovo ulje) Maslinovo ulje je snažan antioksidant koji pomaže kod sprečavanja upalnih procesa u koži te zacjeljuje tkivo i tako usporava proces starenja kože. Bogato je vitaminima A i E. Blagotvorno djeluje na suhu i nadraženu kožu te pomaže kod zacjeljivanja rana i ogrebotina. Maslinovo ulje bogato je vitaminom E koji štiti stanice od djelovanja slobodnih radikala i održava elastičnost kože. Cocos Nucifera (kokosovo ulje) Kokosovo ulje pospješuje tamnjenje kože kod sunčanja i omogućava da koža ravnomjerno potamni. Iako sadrži pretežno zasićene masne kiseline, dobro se upija u kožu i ne ostavlja masan trag. Dobro djeluje na sve tipove kože. Prvo što se uoči kada se nanese na kožu je izuzetna glatkoća kože. Theobroma Cacao (kakao maslac) Kakao maslac prirodni je sastojak dobiven tiještenjem sušenih sjemenki koje rastu u mahuni na kakao stablu. Bogat je vitaminima, osobito vitaminom E. Intenzivno hrani i štiti kožu. Za njegu kože prije sunčanja (kao priprema), za vrijeme sunčanja (štiti kožu i ubrzava tamnjenje) i nakon sunčanja (za elasticitet, umirenje, osvježenje i opuštanje kože), jedan je od najboljih prirodnih sastojaka. Koža ga trenutno apsorbira. Smanjuje presušenost kože, poboljšava njenu elastičnost. Butyrospermum Parkii (shea maslac, karite maslac) Shea maslac je zbog svojeg sastava nezamjenjiv u svakodnevnoj njezi kože. Sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina, vitamine A i E, te visok sadržaj proteina i minerala. Naročito je učinkovit kod regeneracije stanica kože i za njegu starije i naborane kože (antiaging efekt). Ističe se po tome što je jedan od rijetkih prirodnih tvari koje štiti od UV zračenja. Kao zaštita od sunca nanosi na cijelo tijelom prije sunčanja, ali i na kosu, pa istovremeno i štiti od isušivanja uzrokovanog suncem i soli. Nakon sunčanja može se koristiti kao redovita njega kože – pomoći će zacjeljivanju suncem oštećene kože, te će koža biti nahranjena i svilenkasto mekana. Shea maslac pruža dosta nižu zaštitu (SPF 6-8) Daucus Carota (mrkvino ulje) Mrkvino ulje obogaćeno beta karotinom, prikladno je za vrijeme sunčanja, a i za njegu nakon sunčanja jer kožu izdašno hrani, daje joj blistav izgled te povećava tamnjenje kože. Kod redovne upotrebe postići ćeš jaču i postojaniju preplanulost i nježnu kožu. Rubus Idaeus (ulje sjemenki maline) i Gevuina Avellana (ulje čileanskog lješnjaka) Ulja koja posjeduju uvjerljivo najviši zaštitni faktor su ulja sjemenki maline - SPF 25 do 50 i ulje čileanskog lješnjaka - SPF 10 do 30.