U Velikoj Britaniji bi uskoro trebao biti pripremljen "savršen sendvič". Projekt savršenog hljeba za sendvič pokrenuli su School of Chemical Engineering i Analytical Science at Manchester University iz Velike Britanije.

Voditelj ovog projekta je univerzitetski profesor Grant Campbell. Istraživanje obuhvaća kreiranje mjehurića u hljebu koji bi služili za poboljšanje okusa. Hljeb bi trebao biti pripremljen od cjelovitih žitarica, što bi mu dalo visoku nutritivnu vrijednost. Smeđi hljeb i hljeb od cjelovitih žitarica nisu mekani poput bijelog zbog međudjelovanja mekinja i mjehurića.

Professor Campbell smatra da je ključ za poboljšanje okusa zaštititi mjehuriće koji se stvaraju prilikom mješanja tijesta. Oko 6-8% tijesta je zrak koji se širi putem mjehurića, služi za podizanje tijesta i rezultat je djelovanja kvasca.

Gazirani napitci su bezalkoholna pića od biljnih ekstrakata, a za sve napitke koji spadaju u tu kategoriju može se reći kako sadrže 90 posto vode i 10 posto šećera.

Dijetni gazirani napitci su također bezalkoholna pića koja u sebi ne sadrže šećer kao standardni gazirani napitci, već su za njihov sladak okus zadužena umjetna sladila. U želji za brzim skidanjem suvišnih kilograma, mnogi se okreću dijetnim verzijama omiljenih gaziranih sokova. No, je li taj odabir ujedno i bolji za zdravlje? Istraživanja pokazuju kako “light” verzije gaziranih sokova mogu pomoći u mršavljenju, ali sa sobom nose zdravstvene opasnosti, poput rizika od razvoja metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti. Zato, oprez!

Bečka šnicla je nastala od italijanskog specijaliteta „costoletta milanese“, od teletine umotane u brašno, jaja i mrvice hljeba. Kako kaže gastronomska istorija, šnicla je nastala iz raskoši i hvalisanja sjeverne Italije.

Kada je 1514. godine zabranjena pozlata jela (a zapravo nije ni poboljšala ukus), kuhari su se dosjetili vizantijskog običaja da meso zasija u zlatnom omotu od mrvica. U Austriju je recept donio feldmaršal Radecki. Ali tek usavršeni postupak da se od odreska telećeg buta sijeku debeli komadi, umotaju u brašno, mrvice i jaja i da se ispeku u masti učinio je jelo toliko tipičnim da je od 1900. godine dobilo svoje ime: Bečka šnicla.

Dvije carske dinastije, najprije istočnorimski carevi, su indirektno i direktno obilježili bečku kuhinju. Njima su u Vizantiji služili najfinije komade mesa presvučene zlatom u listovima. Zlato u listovima je tada već bilo relativno skupo i tako su dosjetljivi kuhari izmislili metodu pohovanja i pečenja u masti kao zamjenu.

Bečka šnicla tek 1900. godine ulazi u kuharsku literaturu pod tim nazivom. Najčuvenije Bečke šnicle mogu se probati u restoranu „Figlmiler“ u Beču. One su toliko velike da vise preko ivice tanjira i izuzetnog su ukusa.

Prvi čovjek koji je, jedući, upotrijebio neku vrstu viljuške živio je, vjerojatno, prije mnogo hiljada godina. Ali, svakodnevna upotreba viljuške za vrijeme jela je savremeni izum, nastao u novijoj historiji čovjeka.

U prahistorijsko doba divljaci su upotrebljavali malu račvastu grančicu u koju su zabadali komadiće mesa. Neki naučnici drže da je viljuška zapravo izmišljena kada i strijela, i da je u početku bila neka vrsta čačkalice kojom se uklanjala hrana između zubi. Viljuške slične današnjim u početku su upotrebljavane samo za pridržavanje mesa dok se ono siječe. Te su prve viljuške bile dugačke i dvozube, a čovjek ih je izrađivao od željeza, kosti ili tvrdog drveta.

Mnogo je vremena prošlo dok viljuške nisu ušle u opću upotrebu prilikom jela. Još prije 300 godina viljuške su bile velika rijetkost u Europi. U Francuskoj su, recimo, sve do 17. vijeka svi jeli prstima. U 11. vijeku neka bogatašica u Veneciji naručila je da joj se napravi mala zlatna viljuška. O tome se pisalo ovako: Umjesto da jede kao sav ostali svijet, ona je sjekla hranu u sitne komadiće i jela ih pomoću viljuške s dva zupca". Pet stotina godina kasnije, u 16. vijeku ljudi koji su u Veneciji upotrebljavali viljušku još uvijek su opisivani kao nešto nebično. ,,U Veneciji se pred svakoga na stol stavlja, pored noža i kašike, i viljuška, kojom se meso pridržava dok se siječe, jer ti ljudi smatraju da je nepristojno dodirivati meso rukama'.

“Fast food” je još jedan od značajnijih fenomena 20 vijeka. Njihova popularnost ne opada i vjerujemo da se to neće dogoditi još jako dugo, zato barem jedite u najboljim:  

McDonalds - osnovali su ga Dik i Mek Mek Donald tokom Drugog svjetskog rata. McDonalds je danas korporacija koja ima godišnji profit veći od 21 milijarde dolara, a ima više od 31. 000 restorana širom svijeta.

Pizza Hut - ovaj lanac picerija osnovali su braća Den i Frenk Karni davne 1958. godine. Sjedište kompanije je u Dalasu, a restoran se tokom decenija specijalizovao u ponudi pice na američki način, uz pileća krilca i razne grickalice. Pizza Hut je najveća svjetska picerija sa više od 12. 500 ispostava u 100 zemalja.

Burger King - Džejms MekLamore i Dejvid Edgerton 1954. godine otvorili su prvi Burger King u Majamiju na Floridi. Po ugledu na Mek Donalds restorane, Burger King danas ima više od 11. 000 restorana u 65 zemalja. Lanac zapošljava 340. 000 ljudi i oposlužuje 11 miliona mušterija dnevno.

KFC (Kentucky – Fried Chicken) - Harland Sandlers je otvorio prvi KFC restoran još tokom velike svjetske krize 1930-tih u Kentakiju. U to vrijeme Sandlers je razvio svoj tajni recept od 11 mirođija i začina, koji i danas važi za jednu od najčuvanijih tajni na svijetu, koja se čuva u sefu u Luizvilu. Kompanija zapošljava 750. 000 ljudi koji godišnje pripreme milijardu pilećih obroka.

Taco Bell - prvi Taco Bell otvorio je Glen Bel u Kaliforniji 1962. Godine 1964. osnovana je prva franšiza, a 1969. Tako Bel postaje internacionalna kompanija. Godišnja zarada Tako Bela danas iznosi 1. 8 milijardi dolara, a u 6. 000 restorana širom svijeta zaposleno je 143. 000 radnika.

Meso uzrokuje rak. Kuhanje uništava vitamine. Određene vrste hrane tope masti. Ovo su samo neki od mitova o hrani koji su se iz ko zna kojih razloga raširili među ljudima.

Neki od njih su besmisleni, ali i opasni, pa krenimo u njihovo razobličavanje.

Određena hrana topi masti - teorija "jedi i mršaj" zasnovana je na pretpostavci da tijelo za žvakanje i probavu određene hrane (jabuka, celer, grejp) troši više nego što ta hrana sadrži kalorija! Iako se neki zaklinju u tzv. dijetu negativnih kalorija, sve su to besmislice: žvakanjem potrošimo desetak kalorija, a ni probava nije nalik radu u teretani.

Kuhanje uništava vitamine - nisu svi vitamini jednako osjetljivi na temperaturu. Neki vitamini, poput vitamina C, termički su osjetljivi, pa je npr. naranču i papriku svakako najbolje jesti sirovu. Međutim, nisu svi vitamini jednako osjetljivi, kuhanjem se čak i povećava apsorpcija nekih tvari: kuhani paradajz sjajan je izvor likopena.

Margarin je zdraviji od maslaca - maslac sadrži zasićene masnoće životinjskog porijekla i, ako ga se jede puno, može povećati LDL holesterol. Međutim, klasični margarin može biti još gori, jer sadrži tzv. transmasnoće koje ne samo da podižu 'zločesti' holesterol (LDL), nego i snižavaju onaj dobri (HDL). 

S godinama se debljamo zbog sporijeg metabolizma - ovo je djelomično tačno, jer se metabolizam nakon četrdesete zaista usporava, ali tek 2-3% po desetljeću života. Poštujući razlike među individuama, naučnici tvrde da ni u najdrastičnijim slučajevima usporenje nikako ne može biti brže od 5% po desetljeću. No, to nije razlog za debljanje, jer debljamo se samo kad više jedemo nego trošimo. Dakle, treba jesti prema stvarnim potrebama, a ako vam je to problem, više se krećite, vježbajte, fizički radite.

Meso uzrokuje rak - neki naučni krugovi pokušali su povezati kulture u kojima se često jede hrana s roštilja s povećanim rizikom od raka. Prepečeno meso treba izbjegavati iz puno razloga, ali ne postoji nijedno istraživanje koje je dokazalo da bi čak velike količine zagorenog mesa pojedene tokom života imale ikakve veze s rakom. Umjerene količine mesa nužne su i zdrave.

Za bolji i brži metabolizam zamijenite hranu bogatu mastima sa hranom bogatom proteinima i složenim ugljikohidratima.

Vaša prehrana ne smije imati više od 25 posto udjela masti, a ako se radi o zasićenim mastima, taj postotak pada na 10. Najviše kalorija potroši se kada probavljate proteine, što znači da će vam cijeli dan metabolizam raditi u optimalnim parametrima.

Voda je izvrsna za vaš metabolizam i trebali biste popiti barem dvije litre dnevno. Što više to bolje. Ona će ubrzati vaš metabolizam, te otopiti masti i ukloniti toksine. Od jednostavnih ugljikohidrata ili šećera smije se sastojati do 10 posto vaše cjelokupne prehrane.

Želite da jedete baš čokoladu! Ako niste znali, žudnja za određenom hranom u stvari ukazuje na vaše trenutno raspoloženje.

Često niste uvijek svjesni svojih osjećanja, pa vaše tijelo pronalazi način kako da vam pomogne da se suočite s tim osjećanjima podstičući žudnju za nekom vrstom hrane.

Evo i zbog čega vam se jede određena hrana:

Pečeno meso - osjećate se: ljutito. Bolje uzmite: piletinu, mrkvu, celer

Kad ste ljuti i želite da se na neki način ispraznite, često posežete za hranom koju možete da žvaćete duže vrijeme. Često je to nešto što možete da grickate oko kostiju, tako se u tom slučaju često javlja želja za rebarcima ili nečim sličnim. Odličan i mnogo zdraviji izbor jeste piletina koja nije toliko masna ili odrezak. Možete da grickate i sirovu mrkvu, celer ili neko drugo sirovo povrće.

Tjestenina sa sirom, sutlijaš ili palačinke - osećate se: usamljeno. Bolje uzmite: tjesteninu sa sosom od paradajza, jabukama, kornfleks sa mlijekom ili jogurtom

Moguće je da se ponekad protiv usamljenosti borite tako što imate potrebu da stomak napunite nečim malo težim. Ovo su često jela koja su bogata ugljenim hidratima kombinovana s malim procentom proteina, koja pomažu stvaranje serotonina, hemikalije u mozgu koja utiče na raspoloženje. Da biste izabrali zdraviju opciju, ta neka teža jela zamijenite laganijim. Posegnite za jabukama, a tjesteninu umjesto s teškim i kaloričnim sosom od sira pojedite sa laganijim sosom od paradajza.

Slatko i kafa - osjećate se: umorno, depresivno. Bolje uzmite: orašasto voće, špinat, grašak, blitvu

Zašećeren čaj ili kafu, keks ili čokoladu želite kada vam je potrebna doza energije, kad ste umorni ili depresivni. Zdravija varijanta je hrana bogata vitaminom B1 – neočišćena zrna žitarica, kvasac, orašasto voće… i folnom kiselinom – špinat, grašak, šparoge, lišće repe, lišće gorčice, blitva, peršun, brokile...

Slana hrana - osjećate da ste: pod stresom. Bolje uzmite: prženo orašasto voće ili sjemenke

Kad ste pod stresom, često tražite neke grickalice koje možete da grickate dok se ne smirite. Grickalice imaju mnogo soli, što nije zdravo, pa radije grickajte orašasto voće ili sjemenke suncokreta, tikvine sjemenke. Orasi i sjemenke su bogate magnezijumom koji je neophodan u borbi protiv stresa. Žudnja za određenom vrstom hrane jeste prirodni dio života. Ali bitno je da ne dozvolite da to upravlja vama. Otkrijte zašto ponekad žudite za određenom hranom i nemojte je sebi uskraćivati, ali pokušajte da je zamijenite zdravom varijantom. Ovo je dobar put do zdravijeg života.

Želite: puding, kremaste kolače - osjećate se: tužno, plačljivo. Bolje uzmite: kompot od voća, frape, supu od povrća

Osobe koje se osjećaju tužno i plačljivo, iz bilo kog razloga, često žude za mekanom ili gustom tečnom hranom. Umjesto kaloričnog pudinga ili kolača, pokušajte da se utješite nemasnom gustom supom od povrća, a ako baš želite slatko, neka to bude kompot od voća ili voćni frape.

Glavni problem onih koji žele da smršaju jeste - kako unijeti manje kalorija u organizam, a ne ostati gladan. Mnogi programi i dijete za mršavljenje savjetuju da jedu manje oni koji žele da smršaju. Kako se onda zasititi?

Nutricionisti kažu da je zasićenost veoma važna za skidanje kilograma, jer što se više zasitimo u jednom obroku, manje ćemo jesti u sljedećem.

Evo kako unijeti manje kalorija i ne ostati gladan:

- Doručkujte najkasnije sat vremena nakon buđenja. Ako niste navikli da jedete rano, počnite sa laganim doručkom.

- Povrće ima najmanje kalorija po kvadratnom centimetru. Jedite povrće uz svaki obrok.

- Salata prije obroka, supa, ili čorba koja nije masna savršen je početak obroka i sigurno ćete biti brže siti i manje hrane pojesti poslije.

- Namirnice i hrana sa dosta vode, povrće, salate, supe, čorbe i voće imaju manju gustinu. Takođe, integralne žitarice i kupus zauzimaju dosta „prostora“ u želucu dajući osjećaj sitosti.

- Grickajte povrće. Ponesite komadiće kupusa i mrkve i grickajte u toku dana umjesto slatkiša.

Chili farmer Gerald Fowler iz Engleske uzgojio je najljući feferon na svijetu: “Naga Viper”, koji nosi mjeru od 1.359.000 na Scoville skali za mjerenje ljutine. Naga Viper je nedavno certificiran od strane Guinnessove knjige svjetskih rekorda kao ljući od prethodnog rekordera, “bhut jolokia” ili “Ghost Pepper” (feferon duhova!). Fowler je chili farmer u regiji Cumbria, u Engleskoj, i vodi firmu Chilli Pepper Company. Evo šta on ima reći za svoj "izum": “Bolno je za jesti, utrne vam jezik, a zatim prži niz grlo. Osjećaj može trajati i do sat vremena, a vi jednostavno ne želite razgovarati ili bilo šta raditi. Ali, daje vam nevjerovatan nalet endorfina. To čini da se osjećate odlično.” Pa eto, ko voli nek izvoli!