Zbog jabuka u Happy Mealu taj će obrok imati 20 posto kalorija manje, prenosi portal Yahoo.com.

Da je dječja debljina postala pravi problem, te da je potreba za zdravom prehranom sve jača, potvrđuje i činjenica da McDonald’s u SAD-u od jeseni u ponudu uvodi kriške jabuke u svaki dječji jelovnik (Happy Meal). Iako se jabuke, kao i salata te jogurt, već nalaze u McDonald’s-ovoj ponudi, nove promjene bit će rigoroznije. Iz McDonald’sa su rekli da će od početka jeseni uvesti kriške jabuke i smanjivati porcije prženih krompirića u dječjim kutijama pri tome uzimajući kupcu dosadašnje pravo izbora između jabuka i krompira u Happy Mealu, prenosi portal Yahoo.com.

Jabuke umjesto krompira malo kojem će se djetetu svidjeti, ali briga o zdravlju dolazi na prvo mjesto. Iz McDonald’sa kažu da je taj potez odgovor na traženje kupaca za zdravijim izborom. No, u praksi je situacija potpuno drukčija, na što upućuju i brojke. Tek 11 posto klijenata naručuje jabuke s Happy Mealom, iako njih 88 posto zna za mogućnost izbora. Dobra je vijest za sve što će ta promjena smanjiti broj kalorija u Happy Mealu za 20 posto. 'McDonald’s se slaže s vodećim stručnjacima za hranu da male životne promjene u prehrani mogu voditi poboljšanju i dobrobiti', istaknula je Cindy Goody iz McDonald’sa te dodala kako nisu potpuno eliminirali krompir iz Happy Meala jer je sva hrana dobra dok se konzumira umjereno.

Ako ste već isprobali sve moguće dijete i niste izgubili ni kilograma, možda je vrijeme da pokušate nešto novo, iako nimalo kreativno. Naime, naučnici tvrde da unosimo manje kalorija ako svaki dan jedemo istu hranu, prenosi Daily Mail.

Žene koje su sedam dana jele tjesteninu sa sirom unosile su 100 kalorija manje svaki dan, pokazala je studija Univerziteta Buffalo i Vermont. Konzumiranje svakodnevno iste hrane toliko dosadi da na kraju jedete manje. Bili pretili ili ne, oni koji imaju raznoliku prehranu, unose više kalorija, objavljeno je u The American Journal of Clinical Nutrition. Naučnici su ovo otkriće usporedili s ovisnicima kojima je potrebno sve više i više droge da bi postigli efekt, pa tako i konzumiranje iste hrane može dovesti do 'navikavanja'. No, nije poznato dovodi li ovakav način prehrane do smanjenja energije te koliko je dugo potrebno da se čovjek navikne.

Sehur ili sufur je obrok koji se jede prije sabaha/zore. Ovo je daleko najvažniji obrok tokom mjeseca posta, i zato je odabiru hrane za sehur važno pokloniti veliku pažnju. Organizam tada dobija nutrijente i energiju koja mu omogućava da funcionira bez hrane i tečnosti i do sljedećih 18 sati, tokom najdužih dana ljetnog posta u nekim dijelovima svijeta. Zato ga nemojte preskakati, pogotovo tokom ljetnog ramazana.
Sehur tokom mjeseca posta igra ulogu doručka, a doručak je najvažniji obrok u danu. On će ublažiti umor, glavobolje i slabost tokom dana. Iako se ovaj obrok ne smatra obaveznim (farzom), on je preporučen. Musliman postač bi trebao ustajati na sehur jer je u njemu berićet (sreća i blagoslov), kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu, a pored hadisa i govora Allahovog Poslanika Muhammeda a.s. ne treba ništa dodavati jer je u njemu ono što poji dušu i srca. On je rekao: “Sehurite, jer je u sehuru berićet!”

Namirnice bogate vlaknima za ljetni post i dužu sitost
“Stvarnu korist posta mogu osjetiti samo oni koji zaista paze na ishranu tokom ovog mjeseca, izbjegavajući visokokaloričnu i procesuiranu hranu”, kaže Priya Rao, nutricionista klinike Al Rafa Poly iz Dubaija, dodavši da je najbolje jesti namirnice bogate vlaknima koje se duže zadržavaju u organizmu i koje polako otpuštaju energiju. “Ova hrana može se variti i do 8 sati, dok hrana koja se brzo sagorijeva drži sitost 3-4 sata.” Namirnice koje se sporo vare su cjelovite žitarice, npr. raž, ječam, zob, pšenica, proso, te sjemenke, među kojima su grah, grašak, leća i slanutak. “Sehur je od ključne važnosti, jer on smanjuje period u kojem je organizam u potpunosti bez hrane, te sprečava ketozu - stanje metabolizma do kojeg dolazi kada u jetri padne nivo glikogena i kada se organizam prebaci u stanje hroničnog posta, tj. izgladnjavanja”, dodaje Rao. Ovo, međutim, ne znači da sehur treba biti obilan obrok, naprotiv. Važno je napraviti pametnu selekciju namirnica koje konzumirati, a sama količina ne treba biti velika, kako bi se izbjeglo opterećivanje želuca. Među hranom koja se dugo zadržava u organizmu su: složeni ugljikohidrati, proteini i nezasićene masnoće. Masnoće se najduže vare, te stoga nemojte bježati od dodavanja maslinovog ulja u salatu, konzumiranja sjemenki i orašastih plodova. Oni će vas držati sitima duže vremena. Uz navedeno, treba jesti i voće i povrće, koje će organizmu dati potrebne vitamine i minerale. I naravno - puno vode! Sehur pojedite u propisano vrijeme, prije same zore, a ne u ponoć. Tako ćete pravilnije rasporediti unos nutrijenata i energije, što će izbalansirati nivo glukoze u krvi tokom posta.

Struktura sehura
Svaki sehur trebao bi sadržavati sljedeće:

1. Složene ugljikohidrate: to može biti integralni hljeb, kaša ili žitne pahuljice, riža, krompir ili tjestenina.
2. Proteine: tu spadaju jaja, meso, sirevi, mlijeko, jogurt, riba i mahunarke.
3. Nezasićene masnoće: njima su bogati riba, hladno prešana ulja, nezasoljeni orašasti plodovi (orah, badem, kikiriki, lješnik…) te sjemenke (tikva, suncokret…). Masnoće se najsporije vare.. 4.Vitamine i minerale: obavezno pojedite salatu ili neko voće. To može biti jedna narandža ili zdjela borovnica. Odaberite svaki dan drugo voće i povrće kako biste unijeli sve potrebne nutrijente.
5. Tečnost: najbolje je piti vodu. Za sehur popijte 2 čaše vode kako biste spriječili umor i glavobolju do kojih vodi dehidracija. Nekada to nije lako, pogotovo u to doba dana, ali morate se natjerati. Post će biti puno kvalitetniji, moći ćete se posvetiti duhovnom razvoju, a ne samo misliti “kada će iftar”. Možete kombinirati i sa svježim, razblaženim sokom od narandže, limuna ili grejpfruta.

Zdrava sehur hrana i suplementi
Evo 16 top namirnica koje možete kombinovati za brz i hranjiv sehur, koji će zasigurno poboljšati kvalitet vašeg posta: integralni hljeb, žitne pahuljice, mladi sir- kravlji, ovčiji ili koziji, banana, datule, bademi, voda, jogurt, bjelance (smijete pojesti više bjelanaca, ali samo jedno žumance), pileća/pureća prsa, proteinski šejk, domaći med, mahunarke (grah, grašak, leća), ulje iz sjemenki lana, maslinovo ulje, voće. Ako ste u toku proteklih godina posta osjećali slabost i teško ste postili, ove godine možete razmisliti o uvođenju multivitaminskih i multimineralskih suplemenata, koji će osigurati da organizam dobija sve neophodne nutrijente. Tabletu treba uzeti nakon sehura, na sit stomak, s mnogo tekućine.

Hrana koju trebate izbjegavati
Izbjegavajte piti previše kafe ili crnog čaja u ovo vrijeme jer će dovesti do dehidracije. Također, izbjegavajte previše posoljenu hranu jer ćete od nje biti žedni, kao i pržene, masne i začinjene namirnice koje mogu izazvati žgaravicu i otežati vam post.

Japanski astronaut Satoshi Furukawa uzgajat će u svemiru krastavce i to na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), prenosi Guardian.

Japanac je zajedno sa Rusom Sergeijem Volkovom i Amerikancem Michaelom Fossumom odletio u šestomjesečnu misiju u svemir gdje će zasaditi krastavce kako bi pomogli budućim posjetiocima svemira da uzgajaju vlastitu hranu. "Htjeli bi i jesti te krastavce, ali nam nije dopušteno", kazao je Satoshi Furukawa koji je sa svoje dvoje kolega već danima u izolaciji kako bi izbjegli bilo kakve infekcije. Michael Fossum (53) koji je ujedno i najstariji član posade bio je uključen i u dizajn i montažu ISS-a u ranijoj historiji. "Pomogao sam dizajnirati svemirsku stanicu, pomogao sam u izgradnji, a sada imam priliku i živjeti ondje", oduševljen je Fossum. Inače, Japanci su već radili na podizanju kuharskih standarda u svemiru. Njihov astronaut Soichi Noguchi prošle je godine u svemirskoj stanici čak napravio vlastiti sushi. Fossum, Furukawa i Volkov na sa svoje će se svemirske misije na Zemlju vratiti sredinom novembra.

Pileće, pureće, svinjske, riblje... paštete su vrlo često, a prema mišljenju nutricionista i prečesto, na našim jelovnicima. Mnoge od njih mogu trajati i četiri ili čak pet godina, a za tako dugi ‘opstanak’ kuhanog mesa, masti i začina ‘zaslužni’ su konzervansi i antioksidansi skriveni iza E brojeva.

Paštetu nutricionisti ne preporučuju kao obrok koji bi trebalo često i obilno konzumirati, a razlog tome su neprecizno i nepotpuno navedene deklaracije te kvasci koji kod mnogih ljudi izazivaju netoleranciju.

Pet sastojaka paštete:

1.Mliječni proteini - svi mliječni proteini mogu biti uzročnici dijabetesa, konstipacije, začepljenja sinusa, problema s kožom, osipa, dermatitisa, ekcema, pa čak i astme, raka, artritisa, debljine.

2. Otkošteno pileće meso - piletina pripremljena za kuhanje i mljevenje. Meso se skida strojno pa u masu ulaze pileće kožice, hrskavice i iznutrice.

3. Svinjsko masno tkivo - osim kada je riječ o proizvodima s halal certifikatima, svinjsko masno tkivo u paštetama je potkožno masno tkivo tovljene svinje, loj, svinjsko salo te sve ostale naslage masnog tkiva iz trbušne šupljine. Prije termičke obrade vrlo se sitno melju, a nakon nje i dodatno usitnjavaju po potrebi.

4. Antioksidans E 300 i E 330 - u antioksidans E 330 i 300 idu i kiseline koje su zadužene za dugotrajnost namirnica (i do nekoliko godina). Prema nekim tumačenjima, odgovorni su za nastanak raka usne šupljine.

5. Pojačivači okusa (E 621) - natrijeva sol, glutaminske kiseline, biljnog ili životinjskog porijekla. Proizvodi se od glutaminske kiseline.

Svakome od vas je sigurno više puta na pamet palo kako će izgledati svijet u budućnosti. Hoće li biti ratova, ekoloških katastrofa, letjelica ili možda pak potpuni mir i saradnja na zemlji.

Ništa od ovoga se vjerovatno neće saznati dok se ne dogodi, no u međuvremenu možete uživati u sitnicama stručnjaka koji vam tu i tamo omoguće pogled u budućnost. Prikazana slika pokazuje kako IKEA zamišlja kuhinje za 30 godina. Stručnjaci iz IKEA-e su napravili 3d dizajn jedne obične kuhinje u domaćinstvu 2040. godine.

Uvrstili su brojne dodatke, tehnološke inovacije i druge stvari kako bi automatizirali svakodnevne kulinarske aktivnosti. U verziji IKEA-ine kuhinje cijela kuhinja ima sistem samočišćenja, što bi vas u principu i trebalo najviše veseliti. Za one kojima je kuhinja nekad bila najdosadnija prostorija u domu, sigurno će hologramski prikazi frižidera i ostalih ekrana biti bitna promjena, te možda će samim tim navesti i ljude nesklone kuhanju da isprobaju "nove igračke". Od nevjerojatnih stvari tu su 3D pisač hrane koji može svakodnevno skidati nove recepte sa interneta i ubacivanjem određenih sastojaka proizvoditi sve po vašoj želji.

Već je kasno, ali vi maštate o sočnoj pici. Da vas ne bi pekla savjest zbog toga što jedete u sitne sate, predlažemo vam nekoliko načina kako da pojedete picu, a izbjegnete suvišne kalorije. 

Tanka korica: ukusna je i hrskava i njenim izborom uštedit ćete  150 kalorija umjesto da naručite onu sa debljom podlogom. Zacrvenite je: pesto sos sadrži 275 kalorija po porciji, a umjesto njega "zalijte" komad pice kečapom koji ima svega 50 kalorija. Preskočite kobasice: umjesto kobasica i mesa odlučite se za šunku ili piletinu - tako ćete "skresati" kalorije i bespotrebne masnoće. Pojačajte začine: komad pospite bijelim lukom u prahu, mljevenim papričicama - jaki ukusi će vas usporiti da dokrajčite cijelu picu za sekund, a sva čula biće zadovoljena.

Prosječna odrasla osoba može dodirnuti oko 30 objekata za manje od minuta, uključujući i one na kojima ima mnogo klica poput prekidača, kvaka, telefona i daljinskih upravljača.

Evo na kojim mjestima su klice najrasprostranjenije: 

1. Jelovnik u restoranu - da li ste vidjeli da neko čisti jelovnike? Vjerovatno niste. Jedno medicinsko istraživanje pokazalo je da virusi koji uzrokuju prehladu i gripu na tvrdim površinama mogu da prežive čak 18 sati. Ako je restoran u koji odlazite popularan to znači da hiljade ljudi koriste iste jelovnike i prenose klice. Ne dopustite da jelovnik dotakne vaš tanjir ili escajg i perite ruke nakon naručivanja.

2. Kriške limuna - prema istraživanju iz 2007. godine skoro 70% kriški limuna koje služe sa pićem po kafićima i restoranima sadrže neke uzročnike bolesti. Kada su istraživači naručivali pića u 21 restoranu, otkrili su 25 različitih bacila uključujući i ešerihiju koli i ostale bakterije.

3. Sapuni na javnim mjestima - oko 25% sapuna po restoranima i kafićima puni su bacila. Bakterije u sapunima – možda zvuči pomalo ironično, ali je upravo to rezultat jednog nedavnog istraživanja. "Većina držača za sapune se nikada ne čiste, bakterije se šire po njima i prelaze na sapune," kaže dr Čarls Gerba. Perite ruke pod mlazom vruće vode oko 20 sekundi a ako imate pri sebi gel za pranje ruku koji sadrži alkohol – iskoristite ga.

4. Kolica u marketima - ručke na kolicima su savršen izvor klica. Njihov broj jednak je onom koji se nalazi u javnim toaletima. Obavijte ručke nekim vlažim antibakterijskim maramicama i izbjegavajte da uzmete besplatne uzorke hrane koje nude na takvim mjestima – tako ćete najlakše izbjeći da bakterije rukama unesete kroz usta.

 

Maštate o vikendu punom zabave, odmora i relaksacije? Velika kuhinja, prva bosanskohercegovačka socijalna kulinarska mreža, Vas poziva da odvojite vrijeme za sebe i uživate u ljepotama prirode.

Na web stranici www.velikakuhinja.com objavite svoj omiljeni ljetni recept i sudjelujte u nagradnoj igri. Nakon toga objavite recept na Facebook stranici Velike Kuhinje i skupljajte likeove. Očekuju Vas vrijedne nagrade, a prva je vikend za dvoje u Pahuljici na Vlašiću. Nagradna igra traje od 08.07. do 01.08. 2011. Sretno!

Jedno istraživanje koje su obavili britanski naučnici sa Univerziteta u Ridingu pokazalo je da je šampanjac dobar kako za srce tako i za mozak.

Šampanjac sadrži polifenole, organske molekule koji šire krvne sudove, ali koji djeluju i kao antioksidansi, odnosno supstance koje štite ćelije našeg organizma od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Istraživači istog Univerziteta potvrdili su i da konzumiranje dvije čaše crnog vina dnevno doprinosi smanjenju srčanih problema. Polifenola više ima u crnom nego u bijelom vinu. Šampanjac se najvećim dijelom proizvodi od crnih sorti grožđa („pino noar” i „pino menije”), zbog čega je dobar za zdravlje, navode britanski naučnici u svom istraživanju. Polifenoli nisu prisutni samo u alkoholu. Čaj, masline, luk, brokule, paprike i borovnice takođe su bogati ovim organskim molekulama.