Puni su omega 3 masnih kiselina i antioksidanata, koji pomažu u obrani od bolesti srca i slabljenja pamćenja, pojašnjavaju stručnjaci koji savjetuju konzumaciju oraha što češće je moguće. Idealno bi bilo pojesti šaku sirovih oraha svaki dan.

Mi predlažemo da ih probate na drugačiji način: dodajte ih u salatu ili kušajte ovaj desert: šoljicu čvrstog jogurta poškropite medom i pospite narezanim orasima. Za okrepljujući doručak dodajte u tu slasticu sitno crveno voće.

Orahe kupujte uvijek u ljusci i birajte one teže, bez pukotina i mrlja. Čuvajte ih u ljusci, u vakumiranoj posudi u frižideru, jer se brzo pokvare.

Da li znate kako jednostavno ubrzati metabolizam? Zašto neki ljudi mogu jesti skoro svašta, a opet se ne debljaju previše, a drugi iako paze na prehranu, nikako se ne mogu osloboditi suvišnog sala ili se još više debljaju ?
Odgovor se može najčešće potražiti u jednoj riječi: METABOLIZAM ili izmjena tvari u organizmu. Oni sa brzim metabolizmom si mogu dozvoliti više hrane, više masti, više ugljikohidrata i opet se neće udebljati. Ostali nesretnici će se udebljati čak i na samu pomisao ili pogled na neku hranu. Da, to je vrlo ozbiljan problem većine ljudi – spor metabolizam.
Koliko smo puta čuli da je netko potrošio novce na različite reklamirane čajeve, tablete ili skupe dijete, skinuo nekoliko kilograma i zatim po završetku terapije se ponovo počeo debljati. To je čest slučaj sa skoro svim dijetama, a naročito ako imate slab i spor metabolizam, taj efekat stručnjaci - nutricionisti zovu JO-JO efekt. Vrati nam se masno tkivo koje smo izgubili i možda čak i dobijemo koji kilogram gore. Jednostavno, naše se tijelo bori za zalihe i ne stigne upotrijebiti svu hranu koju unesemo za izgradnju mišićne mase ili energije. Smanjimo li unos hrane, nismo puno postigli jer sada mehanizam tijela "zna" da da će dobiti manje hrane ( i rjeđe) i sada pokušava stvoriti još veće zalihe i tako u krug bez nekog trajnog efekta; mršavimo i debljamo, pa opet ponovo u nedogled i godinama bez pravog i stalnog efekta. Sada bi tome trebao doći kraj, naučnici su dokazali da se metabolizam može ubrzati kod 95% ljudi, a ja ću vam pokazati kako to možete učiniti bez kupovine bilo kakovih artikala, pomagala, tableta, praškova itd. Dakle, potpuno besplatno. Sagorijevat ćete kalorije čak i kada spavate. Savjeti vrijede jednako za djevojke i žene koje žele smršaviti, kao i za sve bodybuildere koji žele izražajne mišiće bez viška sala. Naravno da to ne znači da ćete sada jesti brda hrane i svejedno mršaviti. Uvijek je potrebno hraniti se kvalitetno i uravnotežiti unos proteina-ugljikohidrata-masti, ali to je druga tema. Evo napokon nekoliko savjeta kako ubrzati metabolizam i sagorijeti nepotrebne masti, a tijelo prisiliti na prestanak skladištenja i nagomilavanja sala :

1. Velika greška većine ljudi je što nema vremena za jelo i jede jedanput ili dvaputa dnevno. Tada obično unesu više hrane nego je to potrebno. Tijelo je toga svijesno, ono zna da nikada nije sigurno kada će stići slijedeći obrok. Pošto tijelo podjednako troši energiju tijekom cijelog dana, mora uvijek na raspolaganju imati dovoljne zalihe, nema li redovitih unosa hrane, ono je prisiljeno praviti zalihe. Nema posebnih zaliha za proteine, ugljikohidrate, tijelo jednostavno sve pretvara u masti i slaže ih na tijelo. To je obrambeni mehanizam, inače bi se brzo razboljeli i naši mišići se ne bi mogli pokretati, bili bi stalno umorni i bezvoljni, tijelo bi izgubilo snagu i energiju. Kako bi to spriječili, moramo tijelu davati dovoljne količine balansirane hrane u redovitim obrocima.. Zato jedimo 5-6 manjih obroka dnevno. Uz tri glavna, ubacimo 2-3 manja, kao npr.neki proteinski napitak ili sendvič. Ubrzo će tijelo shvatiti da ne treba stvarati zalihe, jer uvijek ima dovoljno za izgradnju, energiju i ostalo.

2. Želimo li uz to i ubrzati potrošnju nagomilanih zaliha (sala) jedimo hranu sa manje ugljikohidrata ili još bolje smanjimo unos na samo 10-15 % ukupnih kalorija. Evo zašto, tijelo za energiju uvijek troši prvo ugljikohidrate, ako ih nema dovoljno troši masti, ako i njih nema dosta poseže za zalihama na tijelu, a upravo to i želimo.

3. Radite aerobne vježbe rano u jutro, odite na trčanje, vozite bicikl i slično i radite to redovito tako će organizam naviknuti na aktivnosti te ubrzati izmjenu tvari.

4. Vježbajte sa težinama, napravite ssedmični plan treninga sa utezima, (možete ići u teretanu ili kod kuće u najgorem slučaju ako imate tegove) 2-3 puta sedmično treninga sa težinama i odabranim bazičnim vježbama napravit će veliki pomak u ubrzanju metabolizma, tijelo tj.organizam će znati da mora nadoknaditi izgubljenu tekućinu, ugljikohidrate i masti i time će ugradnja proteina u mišićno tkivo porasti, a skladištenje masti i ugljikohidrata kao energetske zalihe će se drastično smanjiti. Ovo su dokazani načini kako ubrzati metabolizam i izmjenu tvari, te ugradnju proteina u mišićno tkivo bez nepotrebnih masnih zaliha na tijelu. Možda će proći neko vrijeme dok se organizam privikne na takav režim i dok vam počne "vjerovati", kod nekog je to kraće, a kod nekog malo duže vrijeme, ali budite uporni i uskoro ćete imati brzi metabolizam a time i zdraviji život u puno ljepšem tijelu.

Unos prehrambenih vlakana može se povezati sa smanjenim rizikom od smrti uslijed kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i sa smanjenim rizikom od smrti usljed bilo kojeg drugog uzroka. Istraživači s National Cancer Institute u Rockvillee analizirali su podatke 219 123 muškarca te 168 999 žena, koji su ispunjali upitnik učestalosti konzumiranja namirnica tokom 1995. i 1996. godine. Unos vlakana varirao je između 13 i 29 g/dan kod muškaraca te između 11 i 26 g/dan kod žena. Tokom razdoblja od 9 godina umrlo je 20 126 muškaraca te 11 33 žena. Unos vlakana je i kod muškaraca i kod žena povezan s značajnim smanjenjem rizika od smrti usljed različitih uzroka. Petina žena i muškaraca koji su konzumirali najveće količine vlakana (29,4 g/dan za muškarce te 25,8 g/dan za žene) imali su za 22% manji rizik od smrti u odnosu na one koji su unosili najmanje vlakana (12,6 g/dan za žene i 10,8 g/dan za muškarce). Rizik od kardiovaskularnih, infektivnih i respiratornih bolesti smanjen je za 24-56% kod muškaraca, te za 34-59% kod žena, sa najvišim unosom prehrambenih vlakana.

Čini se da im to uspijeva u prvih šest mjeseci nakon udara, dok su još preplašeni i zabrinuti za svoje zdravlje, no prema istraživanju, nakon navedenog razdoblja više od polovine ih ne može izdržati da bar jedanput sedmično ne navrate u omiljeni fast food restoran, prenosi Hina. To su pokazali rezultati istraživanja obajvljenog u časopisu American Journal of Cardiology. Od gotovo 2.500 pacijentata sa srčanim udarom koji su obuhvaćeni istraživanjem što ga je proveo John Spertus sa fakulteta Missouri u Kansas Cityju - 884 ili 36 posto ih je odgovorilo kako su mjesec dana prije udara često konzumirali brzu hranu. Ustanovljeno je da često znači jedanput sedmično ili češće. No i pola godine nakon pretrpljenog srčanog udara, velik dio nije ih uspio odoljeti iskušenju. "Ponovno povremeno konzumiranje brze hrane, što se ne odnosi isključivo na hamburgere i pržene krompiriće, povećano je kod određenog broja pacijenata šest mjeseci nakon hospitalizacije. Uglavnom je riječ o mlađim pacijentima, muškarcima, zaposlenima i manje obrazovanim pacijentima. No istraživanje je pokazalo da su stariji pacijenti i oni kojima je ugrađena premosnica, pola godine nakon udara izbjegavali brzu hranu", rekao je Spertus, dodavši kako se neposredno prije napuštanja bolnice sa svim pacijentima obavlja razgovor i daju im se upute o režimu prehrane kojega bi se trebali pridržavati.

Prema novim podacima o nutritivnom sastavu jaja izdanima od strane Američkog odsijeka za poljoprivredu i poljoprivredna istraživanja (USDA-ARS), jaja su siromašnija kolesterolom, a bogatija vitaminom D nego se to prethodno smatralo. Novim mjerenjima nutritivnih tvari utvrđeno je da jedno veliko jaje sadrži prosječno 185 mg kolesterola, što je za 14% manje nego je prethodno izmjereno te 41 IJ vitamina D, što je za 64% više nego je prethodno izmjereno.

Jedno veliko jaje sadrži i 12 grama visokokvalitetnih proteina, značajne količine vitamina i minerala i drugih vrijednih nutrijenata, a sve to u samo 70 kcal. Neki istraživači smatraju da se nutritivna vrijednost jaja popravila usljed boljeg hranjenja koka nosilica.

Pretili muškarci imaju značajno veće izglede za smrt od srčanog udara, bez obzira na eventualnu prisutnost ostalih faktora rizika za zdravlje kardiovaskularnog sistema. U studiji škotskih naučnika s University of Glasgow je sudjelovalo oko 6000 muškaraca srednje životne dobi.

Kako je objavio naučni časopis Heart, pretilost je sama po sebi dovodila do 60%-tnog povećanja rizika za fatalni srčani udar, neovisno o tome jesu li kod ispitanika bili prisutni povišeni krvni pritisak, dijabetes, povećana koncentracije kolesterola u krvi ili bolesti krvnih žila.

Istraživači vjeruju kako je uzrok tome hronična prisutnost upalnih procesa povezanih sa suvišnom tjelesnom masom.

Stručnjaci upozoravaju da prekomjerno soljenje hrane vodi u bolest, u teškim slučajevima čak i smrt. Srce, mozak, krvne žile, bubrezi i kosti samo su neki od organa koje so uništava. Upravo zbog toga, Evropa već duže vrijeme vodi bitku protiv preslane hrane. Velika Britanija je dosad postigla najveći uspjeh u akciji smanjenja soli u hrani. Naime, u posljednje četiri godine Britanci su smanjili udjel soli u gotovoj hrani za 45 posto, a time i potrošnju lijekova za 15 posto. I Finci provode različite akcije 20-ak godina, čime su za 80 posto smanjili smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kod ljudi srednje životne dobi.

Prema rezultatima objavljenim u časopisu Medicine & Science in Sports & Exercise, sok od višanja mogao bi smanjiti oštećenje mišića nakon intenzivnog treninga.

Britanski istraživači su desetorici sportaša, dva puta dnevno tokom sedam dana prije intenzivnog treninga, te potom još dva dana poslije intenzivnog treninga, davali otprilike 2 dcl soka od višanja bogatog antioksidansima.
Oporavak mišića nakon konzumacije soka bogatog fitonutrijentima bio je znatno brži u odnosu na oporavak mišića nakon konzumacije napitaka sa nižim sadržajem fitonutrijenata. Nakon konzumacije soka od višanja, sportaši su se, u roku od 24 sata, oporavili na oko 90% od normalne mišićne sile, dok je oporavak kod sportaša koji sok nisu pili, iznosio 85% od normalne sile.
Istraživači smatraju da su za ovakvo djelovanje soka od višnje zaslužni snažni antioksidanski koji umanjuju oksidativna oštećenja mišića sportaša.