Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Public Health Nursing, majčine prehrambene navike kao i činjenica smatra li ona svoje dijete izbirljivim u odnosu na hranu ili ne, imaju veliki utjecaj na to konzumira li njeno dijete dovoljno voća i povrća. U studiji je sudjelovalo 400 žena (crnkinja i bjelkinja) niskih primanja sa djecom dobi između 1 i 3 godine. Uočeno je da djeca rjeđe jedu voće i povrće ukoliko i njihove majke rjeđe jedu iste namirnice. Također je primjećeno da djeca, koju majke smatraju izbirljivima s obzirom na hranu, konzumiraju manje voća i povrća. Razlika između unesene količine voća i povrća uočena je i s obzirom na rase, naime, crne majke i njihova djeca konzumirale su manje količine spomenutih namirnica nego bjelkinje i njihova djeca, iako je većina sudionika studije konzumirala preporučene količine.

Naime, kako je otkrila nova studija, kada su trudne ženke majmuna konzumirale hranu bogatu mastima, njihovo potomstvo patilo je od anksioznosti i stresa, u odnosu na potomstvo ženki koje su se hranile zdravije tokom trudnoće. I dok su ranije studije otkrile dugotrajne posljedice na fizičko zdravlje mladunčadi, novo istraživanje donosi slične rezultate o psihičkom zdravlju. S obzirom na sličnosti psihologije čovjeka i ostalih primata, utjecaj majčine prehrane na mentalo zdravlje djeteta je doista zastrašujuće, navodi istraživač Kevin Grove. "Čak i ako mladunčad ženki vratimo natrag na normalnu, zdravu prehranu, njihova podložnost stresu i ostalim psihičkim problemima i dalje ostaje. Čini se kako je ovo problem koji počinje još u maternici." Nakon što je mladunčad malo porasla, istraživači su je izložili stresnim situacijama. Potomstvo ženki koje su bile na nezdravoj prehrani pokazivalo je puno više negativnih reakcija na takve podražaje. Posebno je bila osjetljiva ženska mladunčad. Muška se ponašala agresivno, prijeteći uljezu tokom specifičnog testa. Ukupno je 78 posto mladunčadi pokazivalo znakove agresivnog i anksioznog ponašanja, u usporedbi s tek 11 posto onih čije su majke bile na zdravoj prehrani. Bez obzira na to jesu li se ženke udebljale ili ostale na normalnoj tjelesnoj težini, mladunčad je pokazivala simptome. Grove smatra kako problem leži u serotoninu, neurotransmiteru koji potencira osjećaj zadovoljstva. Naime, mozgovi mladunčadi majki koje su bile na prehrani bogatoj mastima, pokazivali su poremećaj u funkcioniranju serotonina. Ono što se dešava, jest da takva prehrana stvara upalu posteljice, što dalje izlaže fetus proteinima upale poznatim kao citokini. Citokini osim toga narušavaju razvoj sustava serotonina. Naučnici sada istražuju kako ublažiti ove posljedice. I dok se čini kako se šteta stvara pri rođenju, promjena prehrane tokom trudnoće može reducirati simptome. To je lekcija koju bi buduće majke trebale ozbiljno shvatiti. "Trudnoća je osjetljiv period vremena za razvoj fetusa. No, ona je također vrijeme kada se zdravlje potomstva može dugoročno poboljšati", zaključuje Grove.

Ako ste trudni ili razmišljate o osnivanju porodice, vjerojatno se pitate što možete učiniti da si osigurate najzdraviju moguću trudnoću. Kao odgovorna mama u očekivanju, želite to i za bebu i za sebe. Ovdje, samo tako, su deset vrhunskih savjeta za zdravu trudnoću.
1) Morate dobiti samo prikladnu količinu težine prema svome tipu tijela (i broju djece koje nosite). Nemojte jesti za dvoje! Treba vam samo 300 dodatnih kalorija dnevno dok ste u trudnoći.
2) Izbjegavajte tzv. junk food koja je bogata masnoćom, soli, šećerom i sadrži nezdrave aditive, jer konzumiranje prevelikih količina ovoga može vas dovesti do dijabetesa, drugih zdravstvenih problema, te preteške bebe ili komplikacija pri porođaju.
3) Potrudite se da dobivate najmanje 400 mcg (mikrograma) folne kiseline (također poznate pod nazivom folat ili vitamin B9) svakog dana. Folna kiselina igra veliku ulogu u razvoju stanica i formaciji tkiva, pa manjak iste može rezultirati problemima sa kralježnicom ili oštećenjima živčanog sustava.
4) Klonite se svih oblika alkohola (uključujući povremenu čašu vina), jer alkohol prolazi kroz krvotok prema posteljici, a vaša beba ispija jednake količine snage kao i vi sami. Ali beba je puno, puno manja i još se razvija, pa alkohol može uzrokovati da se beba rodi sa mentalnim i fizičkim oštećenjima.
5) Dajte svom tijelu san za kojim žudi. Hormonalne promjene u vama i rast bebe uzrokuju da vam je potrebno puno više sna, posebno u prvom tromjesečju.
6) Odbijte zabrinjavati se. Visok nivo stresa i straha može uzrokovati prerani porođaj ili malu težinu djeteta pri porodu. Za borbu protiv brige i straha, upotpunite se znanjem o porođaju, meditirajte, te zamolite prijateljice da svoje "horor priče" zadrže za sebe.
7) Svakodnevno odvojite barem 30 minuta za vježbanje. Šetnja, plivanje, joga, sve su odlični izbori. Vježbanje smanjuje stres i pridonosi boljem zdravlju i lakšem porođaju.
8) Morate imati najmanje 25 mg DHA (docosahexaenoic acid) svakog dana u prehrani tokom trudnoće. (Neki čak stručnjaci preporučuju i do 240 mg dnevno.) DHA je omega-3 masna kiselina odgovorna za razvoj mozga i retine. Ta esencijalna masnoća pokazala se i odgovornom za povećanje rezultata na dječjim testovima inteligencije.
9) Pijte najmanje 8-12 čaša vode dnevno. Voda čini 75 % tkiva mišića, a ako dehidrirate samo 1 do 2 % vaše tjelesne težine može doći do pogoršanja u mentalnoj i tjelesnoj funkciji.
10) Budite odani odlascima na preglede u ranom stadiju trudnoće i redovno nakon nje. Pratite savjete doktora vama, jer svaka žena je drugačija. Nemojte se stiditi postavljati pitanja, jer što više saznate i shvatite o trudnoći i porodu, to ćete biti i opušteniji i pouzdaniji.

Potomci majki koje u trudnoći nisu unosile dovoljne količine kalorija imaju slabije rezultate na testovima mentalnih sposobnosti nakon 60. godine života. Časopis Proceedings of the National Academy of Sciences je objavio podatke za gotovo 300 osoba rođenih u vrijeme nestašica hrane tokom Drugog svjetskog rata u Holandiji. Tokom tog razdoblja su mnoge trudnice unosile tek 400 do 800 kalorija dnevno, procjenjuju istraživači sa fakulteta u Amsterdamu. Prvi krug testiranja mentalnih sposobnosti osoba rođenih nakon perioda gladovanja je proveden tokom 70-ih godina prošlog stoljeća te nije ukazao na slabije mentalne sposobnosti kod ispitanika. Međutim, poslije drugog kruga testova provedenih nakon što su ispitanici navršili 60. godinu života je utvrđeno da osobe rođene nakon promatranog razdoblja u Holandiji imaju slabije rezultate nego osobe iste dobi čije su majke u trudnoći imale normalnu prehranu.

Procjenjuje se da se u SAD-u svako treće dijete rađa carskim rezom, operacijom koja može uzrokovati komplikacije i djetetu i majci. Od 1990. godine broj poroda obavljenih carskim rezom porastao je za 50 %, a rezultati nove studije ukazuju kako je jedno od mogućih objašnjenja za taj rast pretilost majki.

Analizirajući podatke o porodima, prikupljenih od oko 125 000 žena, naučnici su zabilježili kako se ukupno 14 % djece rađa carskim rezom. Dodatno, utvrđeno je kako za svaku jedinicu povećanja BMI-a majke, rizik od poroda carskim rezom raste za 4 %, odnosno što trudnica ima više kilograma, ima i veće šanse da će morati roditi carskim rezom.

Naučnici su također ustanovili kako taj rizik raste u ovisnosti o tome ako je majka prvorotkinja te ako je rodila prirodnim putem ili carskim rezom. Primjerice, povećanje BMI-a za jednu jedinicu kod prvorotkinja povećava rizik od poroda carskim rezom za 5 %, dok kod majki koje su već rodile dijete carskim rezom, rizik raste za 2 %. S druge strane, žene koje već imaju djecu, ali nisu bile podvrgnute carskom rezu, rizik im raste kao i prvorotkinjama za 5 %.

Nove smjernice izdane od strane udruženja američkih ginekologa (American College of Obstetricians and Gynecologists) kaže kako trudnice smiju popiti jednu šoljicu kafe ili gazirano piće koje sadrži kofein dnevno i to im neće povećati rizik od spontanog pobačaja ili prijevremenog poroda.

Predsjednik odbora udruženja je izjavio kako je konačno prikupljeno dovoljno naučnih dokaza koji ukazuju kako umjereni unos kafe ne predstavlja prijetnju za fetus.

Pregledom naučne literature odbor je zaključio kako se unos kofeina do 200 mg na dan smatra sigurnim, a za unose veće od toga naučnici za sada nisu sigurni predstavljaju li opasnost.

Poređenja radi šoljica od 250 ml filter kafe sadrži oko 140 mg dok šoljica instant kafe sadrži oko 80 mg kofeina.

Poruke poput “hranite se zdravo” često izazivaju odbojnost kod većine ljudi naviknutih na brzu, masnu, ili jednoličnu ishranu. Ukoliko ste trudnica i pripadate ovoj grupi, sada je idealno vrijeme da upoznate pravo značenje riječi “zdrava ishrana”.

U trudnoći je veoma važno da se hranite zdravo. To ne znači da treba da prestanete da jedete pečenje ili omiljene kolače, već da takve obroke prorijedite, a da na trpezarijski sto sve češće stavljate povrće, voće, mliječne proizvode, kvalitetne žitarice. Kada jednom steknete naviku da se hranite pravilno, otkrit ćete sasvim novi gastronomski svijet. Međutim, kao što smo rekli, nemojte sebi uskraćivati hranu koju volite da jedete – ukoliko uživate u okusima pite sa mesom, možete je s vremena na vrijeme jesti, ali u normalnim količinama – najvažnija stvar je umjerenost!

Ukoliko ste prije trudnoće imali loše navike vezane za ishranu, konzumiranjem drugačijih obroka dobit ćete na izgledu, bićete bolje raspoložene, a imat ćete i osjećaj da na poseban način vodite računa o sebi.

Šta bi najviše trebalo jesti?
Tokom trudnoće potrebno vam je više energije, više hranljivih sastojaka i za vas, ali i za malo biće koje raste u vama. Na trpezi bi tokom ovih devet mjeseci trebalo da imate razne vrste voća, povrća, morske plodove, legume, cerealije, rižu i pastu – jer oni sadrže malo masnoća ali imaju puno energije, vitamina i minerala. Sve gore navedeno, osim voća i povrća, predstavlja važne izvore proteina. Hljeb, cerealije, riža, pasta, legumi, povrće i voće su takođe i važni izvori karbohidrata.

Jedite umjereno
Piletina, puretina, kvalitetno crveno meso, kvalitetne džigerice, plodovi mora, jaja, mlijeko, sir, jogurt, lješnici, bademi i sjemenje – veoma su korisni zbog proteina, minerala i vitamina. Svi ovi proizvodi, osim mliječnih, su dobri snabdjevači željezom i cinkom, dok se, kao što je to već poznato, u mlijeku, jogurtu, siru itd. nalaze velike količine kalcijuma. Svaka navedena hrana sadrži i određene količine masti koje su takođe potrebne organizmu trudnice.

Šta bi trebalo najmanje jesti?
Za razliku od recimo, maslinovog ulja, većina masnoća, šećer, so i alkohol imaju malu nutricitivnu vrijednost. Mnoga gotova ili polupripremljena jela imaju visok koncentrat masti i šećera, pa bi trebalo da ih izbjegavate. U malim količinama ovakva hrana nije opasna. ali u većim može da izazove zdravstvene probleme.

10 koraka do dobre ishrane

•  Uživajte u raznolikoj hrani.

•  Jedite puno hljeba (bolji je crni hleb) i cerealija, povrće, voće i legume.

•  Jedite hranu siromašnu mastima.

•  Zadržite dobru tjelesnu težinu regulisanjem količine hrane koju unosite.

•  Nemojte piti alkohol tokom trudnoće.

•  Jedite samo umjerene količine šećera i hranu koja sadrži šećerne dodatke.

•  Izaberite normalno slanu hranu.

•  Na vrijeme se brinite o mogućnosti dojenja (pijte voćne sokove i puno svežeg mlijeka).

•  Jedite hranu koja sadrži kalcijum.

•  Jedite hranu koja sadrži željezo.

I na kraju, uživajte u svakom obroku koji jedete, jer on predstavlja pokretačku snagu za razvoj vaše bebe. Ukoliko se budete hranili ispravno, velike su šanse da će vam trudnoća proteći lakše, nego kod žena koje pretjeruju u ishrani vjerujući da bi trebalo da “jedu za dvoje”. Nepotrebni kilogrami stečeni u trudnoći mogu vam biti samo prepreka za lakši porođaj i brži oporavak nakon rođenja bebe.