Sok od šipka ili nara, kako ga neki ljudi nazivaju, može usporiti širenje karcinoma, pokazuje najnovije istraživanje.

Šipak je već dugo godina na glasu kao vrlo zdravo voće, a sada je otkriveno i da njegov sok može spriječiti širenje karcinoma. Naučnici smatraju da to voće zaustavlja kretanje, a samim tim i širenje kancerogenih stanica. Također, šipak sprečava spajanje kancerogenih ćelija s hemijskim spojevima koji ubrzavaju širenje bolesti. Otkriveni su sastojci šipka, poput masnih kiselina, koji sprečavaju širenje različitih vrsta karcinoma, a naučnici se nadaju da bi sok od šipka mogao imati sličan učinak i kod težih vrsta karcinoma.

Čaša vina poznata je kao neizostavan dio mediteranske dijete preporučljive srčanim bolesnicima, a nedavno je dokazano kako je svježe voće zapravo zdravije. Naime, ekstrakt crnog grožđa je čudotvorni lijek protiv infarkta. U kori i sjemenkama grožđa nalaze se vlakna koja se prilikom pravljenja vina iz voća odstranjuju. No upravo ova vlakna sadrže mnogo antioksidansa koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za razliku od drugih sjemenki i žitarica koje su bogat izvor ili antioksidansa ili vlakana, crno grožđe ima oboje. Ekstrakt crnog grožđa mogao bi reducirati visinu krvnog pritiska i kolesterola do 14 % a kao dodatak mediteranskoj dijeti, zasnovanoj na vinu, maslinovom ulju i rajčici, rizik od srčanih bolesti smanjio bi se za čak 50 %. Kardiovaskularne bolesti su svjetski 'ubojica' broj jedan, a srčani udar najviše pogađa stanovnike razvijenih zemalja s visokim životnim standardom. U Europi, najveći postotak ovih oboljenja ima Finska, a u ostatku svijeta to su Sjedinjene Američke Države.

Osobama koje u 40-im godinama života imaju široki struk prijeti znatno veći rizik za demenciju (stečeni, trajni gubitak intelektualnih sposobnosti) u starosti, tvrde američki znanstvenici. Pretilost je poznati faktor rizika za Alzheimerovu bolest, no nova studija sugerira kako je širina struka mnogo važniji čimbenik od ukupne tjelesne mase, objavio je stručni časopis Neurology. ImageIstraživači iz tvrtke Kaiser Permanente svoje rezultate temelje na analizi zdravlja 6583 ispitanika u dobi od 40 do 45 godina koji su praćeni više od 30 godina. Pokazalo se da 20% ispitanika kod kojih je izmjeren najširi struk u srednjoj životnoj dobi ima čak 270% veće izglede da će patiti od demencije nego skupina sudionika studije koji su imali najuži struk. Velika širina struka u kombinaciji s pretilošću izmjerenom uz pomoć indeksa tjelesne mase je bila povezana s 360% većim rizikom za razvoj Alzheimerove bolesti. Vjeruje se da su višak kilograma i povećani rizik za demenciju povezanih zbog povišenog krvnog tlaka, dijabetesa i povišene razine kolesterola u krvi.

Nova je studija pokazala da i druge vrste alkohola pružaju jednaki protektivni učinak kao i crno vino. Međutim, blagotvorni se učinak odnosi na jedno alkoholno piće dnevno. Više od toga briše povoljni učinak. U studiji je učestvovalo 13 zdravih nepušaća. Ispitanici su dobivali ili 1 dcl crnog vina ili 0,3 dcl etanola ili vodu u tri navrata tokom dvije sedmice. ImageRezultati su pokazali usporeni rad srca kod ispitanika koji su popili jedno piće crnog vina ili alkohola. No, nakon dva pića otkucaji srca kao i količina krvi koja se iz srca ispumpava su se povećali. Povećana frekvencija srca se smatra rizičnim faktorom za razvoj hipertenzije i otkazivanje rada srca. Treba uzeti u obzir da se promatrao utjecaj samo povremenog unosa alkohola te da se odgovor na unos alkohola razlikuje od osobe do osobe, ističu autori studije.

 Namirnice koje stimulišu imunitet: jogurt, šitake gljive, namirnice bogate beta karotinom i cinkom, vegetarijanska ishrana, hrana s malo masti. Image Namirnice koje smanjuju imunitet: masna hrana, naročito višestruko zasićena biljna ulja: kukuruzno, sojino. Cink oživljava imuni sistem Obezbjedite svom organizmu dovoljnu količinu cinka, jer bez njega vaš imuni sistem ne može raditi punom snagom. Cink ima važnu ulogu u mnogim imunim funkcijama, uključujući i stvaranje antitijela i T-ćelija, kao i aktivnost ostalih bijelih krvnih zrnaca. Životinje kojima nedostaje cink nisu u stanju da se odbrane od bakterija, virusa i parazita. Kod odraslih i djece sa nedostatkom cinka češće se javljaju infekcije disajnih organa. Cink može da podmladi imuni sistem starijih osoba. On može da povrati oslabljene imunološke funkcije koje naglo slabe poslije šezdesete godine života. Najveći izvor cinka su ostrige. Sto grama sirovih ostriga sadrži 65 miligrama cinka. Najbolji način da se stvori odbrana od infekcija, kao i od raka, jeste uzimanje mnogo povrća, posebno bijelog luka, i voća, naročito onog koje sadrži puno beta karotina i vitamina C.

Savjeti: - Smanjite uzimanje mesa, naročito crvenog. - Smanjite unošenje masnih kiselina omega-6, kojih ima u kukuruznom i suncokretovom ulju. - Jedite hranu iz mora, naročito masnu ribu i ljuskare, kao i ostale namirnice bogate cinkom. - Redovno pijte jogurt. - Smanjite šećer. Postoje dokazi da on snižava imunitet.

Suprotno uvriježenom mišljenju, vitamin D nije tako snažan agens u borbi protiv nastanka karcinoma, pokazali su rezultati najnovije studije, uz izuzetak raka debelog crijeva kod kojeg visok nivo vitamina D smanjuje taj rizik. "Ovo je prva ovakva studija tokom koje smo pratili odnos između izmjerene količine vitamina D u krvi i postotka smrtnosti od bilo koje vrste raka među stanovništvom", objasnio je voditelj istraživanja Dr. Michal Freedman iz Državnog instituta za proučavanje kancerogenih promjena koji djeluje pri klinici Bethesda pokraj Washingtona. "Naše ključno otkriće bilo je nepostojanje bilo kakve povezanosti između razine vitamina D u krvi i rizika od obolijevanja od raka. U početku nismo znali kakvu ćemo vezu pronaći, djelimično zbog toga jer nije bilo prethodnih studija koje su pratile globalnu smrtnost od raka, nakon što je pacijentima izmjerena razina vitamina D u krvi", objasnio je. Rezultati istraživanja objavljeni su u Journal of the National Cancer institute, a temelje se na analizi podataka ustanovljenih kod 16.818 osoba koliko ih je učestvovalo u istraživanju. Svi su sudionici, u trenutku kad se istraživanje počelo provoditi, u razdoblju od 1988. do 1994. imali najmanje 17 godina. Kod svih smo standardnim testovima mjerili razinu vitamina D u krvi. Tokom spomenutog razdoblja naučnici su evidentirali 536 smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom, ističući pritom kako nisu pronašli nikakvu vezu između izmjerene razine vitamina D i uzroka smrti. Rezultati su se odnosili na različite etničke i dobne skupine. Suprotno spomenutim rezultatima, ustanovljeno je da vitamin D ipak pomaže u sprečavanju nastanka raka debelog crijeva. Studija je pokazala da osobe s visokom razinom vitamina D imaju 72 posto manje izgleda da obole od raka debelog crijeva u odnosu na ljude kojima je u krvi izmjerena niža razina ovog vitamina. "S obzirom da je dokazano da vitamin D ima višestruke dobrobiti za kosti, zdravstveni radnici i javnost ne bi smjeli vjerovati da je njegovo djelovanje čarobno i konzumirati ga u velikim količinama, jer to može biti dvosjekli mač", upozorila je Dr. Cindy Davis iz Instituta u Bethesdi.

Eterična ulja su prirodni ekstrakti aromatičnih biljaka. Ova ulja jakog aromatičnog mirisa i terapeutskih svojstava dobijena su iz cvjetova, plodova, listova, stabljika, korijenja, sjemena, voća, kore biljaka i drveća, te mahovine. Izreka: "Ex oriente lux" - sa istoka svijetlo, govori o Istoku kao koljevci civilizacije. Upravo na Istoku je započela povijest eteričnih ulja. Proces destilacije začet je u starim civilizacijama Orijenta: Egipta, Indije i Perzije, ali tek je na Zapadu taj proces doživio svoj potpuni razvoj. Esencijalna ili eterična ulja nazivaju se još i dušom, životnim sokom ili kvintesencijom biljaka u kojoj je skrivena snaga mirisa i ljekovita moć biljaka. Potrebna je velika količina biljnog materijala da bi se dobila samo jedna kap ove dragocjene tečnosti čije je delovanje na tjelesno, duševno i emotivno stanje čovjeka čudesno. Svojim mirisom eterična ulja imaju snažno djelovanje na psihu osobe koja ih koristi uravnotežujući emocije i procese mišljenja. Hemijski sustav eteričnih ulja ima snažno djelovanje na organizam u smislu poticanja, te balansiranja raznih fiziološk

Istraživanje naučnika sa Univerziteta u Milanu sugeriše da ishrana može imati važnu ulogu glede rizika za rak dojke i rak jajnika. International Journal of Cancer je objavio kako ishrana koja obiluje mesom i mliječnim proizvodima dovodi do smanjenja rizika obolijevanja od raka dojke za približno četvrtinu, dok žene koje često konzumiraju vlakna, voće i povrće imaju za 23% manje izglede da će oboljeti od raka jajnika. Već su ranija istraživanja pokazala da konzumacija alkohola povećava rizik za rak dojke, napominju naučnici. Rezultati nove studije su utemeljeni na analizi ishrane 3600 žena oboljelih od raka dojke ili raka jajnika te 3413 zdravih žena iste životne dobi. Utvrđeno je i da je ishrana s visokom razinom nezasićenih masti povezana s blagim smanjenjem rizika obolijevanja od raka dojke, dok je prehrana koja obiluje škrobom dovodila do povećanja izgleda za razvoj i raka jajnika i raka dojke. Ranija istraživanja o utjecaju ishrane na rizik obolijevanja od raka su često imala kontradiktorne rezultate. Stručnjaci najčešće preporučuju ograničenu konzumaciju mesa i zasićenih masti, te češći unos voća, povrća i izvora tzv. dobrih nezasićenih masti, poput ribe i maslinovog ulja.

Odavno je poznato da bademi imaju blagotvoran utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Međutim, bademi pomažu i kod drugih zdravstvenih problema. Naime, u nedavnoj studiji kanadski su naučnici otkrili i da se dodavanjem badema u svakodnevnu prehranu znatno snižava krvni pritisak. Bademi su bogati magnezijem, a dokazano je da on ublažava hipertenziju. Za učinak iz kanadske studije, dovoljno je dnevno pojesti 30-60 g badema.