Najbolji način da smanjite izglede za obolijevanje srca jeste da jedete ribu, naročito masnu ribu, prepunu masnih kiselina tipa omega 3. Postoje ubjedljivi dokazi da riba ima sposobnost da spriječi i liječi kardiovaskularne bolesti. U hrani iz mora, glavni lijek za srce je vjerovatno njena jedinstvena vrsta masti.U cijelom svijetu, ljudi koji jedu morsku hranu manje obolijevaju. Čak i male količine ribe mogu da imaju ogroman značaj. Jedna značajna holandska studija otkriva da uzimanje samo 30 grama ribe dnevno, ili nekoliko porcija nedeljno, smanjuje za jednu polovinu izglede da dobijete srčani napad. Kad biste mogli ljudima da zavirite u unutrašnjost arterija, vidjeli biste da su najzdravije kod onih koji jedu ribu. Međutim, arterije se mogu ispitati i na obdukcijama. To su učinili danski istraživači i dobili izvanredan dokaz o moći ribljeg ulja u sprečavanju arteroskleroze.

Mnoge studije su pokazale da su sporiji unos i temeljito žvakanje hrane najjednostavnije metode mršavljenja. i da smanjuju sveukupni unos kalorija. Našem orgnizmu je potrebno oko dvadeset minuta da bi nam poslao poruku da smo siti. Ako jedete prebrzo, vaš mozak neće stići primiti podatak, odnosno osjećaj sitosti onako brzo kako bi trebao, te ćete nastaviti sa jelom sve dok se ne prejedete. Veoma je važno i da jedete u miru i ugodnom okruženju. Na taj način ćete bolje moći primijetiti kada ste se najeli, nego ako jedete "s nogu" ili uz televizor. Oni koji brzo jedu, ne samo da ne uživaju u jelu, nego i u spomenutom razdoblju nakupe mnogo više kalorija nego oni koji jedu sporo i s uživanjem. Jedite ukusnu hranu i za svaki obrok odvojite dovoljno vremena.

Jedno od osnovnih sredstava u borbi protiv celulita je voda. Ona pospješuje izmjenu štetnih tvari, uklanja toksine iz organizma i pruža koži... neophodnu vlagu iznutra, čineći je pritom glatkom i elastičnom. Dokazano je i da nedovoljan unos tekućine usporava metabolizam za 2 - 3% i omogućava bujanje masnih stanica. Zato se preporučuje svaki dan popiti najmanje 2 litre vode. Jednom u sedmici posegnite za kurom tople vode, te u tu svrhu svakih pola sata popijte dva do tri gutljaja tople vode, koju ste prethodno obavezno kuhali 15 minuta (topla vodi čisti probavni sustav i potpomaže mršavljenje). Pozitivno djelovanje vode otkrit ćete i kroz aquajogging, tj. trčanje kroz vodu. Trčanje u vodi koja mora dopirati do ramena, dva do tri puta sedmično u trajanju od trideset minuta, topi masnoće, potiče cirkulaciju, učvršćuje mišićno i vezivno tkivo, te izglađuje kožu.

Postmenopauzalna osteoporoza je najčešći uzrok gubitka koštane mase koji prati normalan proces starenja. Ranije su studije pokazale kako obilje voća i povrća ima zaštitan učinak na kosti ... i to najvjerovatnije zbog svojih fitokemikalija. Borovnica sadrži fitokemikalije koje štite od bolesti srca, a skupina autora koja se već neko vrijeme bavi utjecajem komponenti voća na kosti ranijim je istraživanjem pokazala kako suhe šljive imaju povoljan utjecaj. U svom najnovijem istraživanju su proučavali učinak borovnica i dobili slične rezultate. Važno je napomenuti kako su oba istraživanja provedena na životinjskom modelu i definitivne zaključke vezano za utjecaj na ljudsko zdravlje treba pričekati.

Paradajz obiluje likopenom, moćnim antioksidansom koji štiti kožu od štetnog zračenja sunca i usporava znakove starenja. Ispitanici koji su svakodnevno jeli paradajz nakon 12 sedmica imali su 33 posto bolju zaštitu od UV zraka. U službi ljepote kože nezaobilazno voće su banane, koje reguliraju otpuštanje tekućine u tijelu. Kalij sprečava natečenost lica pa se preporučuje onima koji imaju problema s jastučićima ispod očiju. Borovnice obnavljaju kožu i daju zdrav sjaj licu zahvaljujući vitaminima C i E.

Želite da jedete baš čokoladu! Ako niste znali, žudnja za određenom hranom u stvari ukazuje na vaše trenutno raspoloženje.

Često niste uvijek svjesni svojih osjećanja, pa vaše tijelo pronalazi način kako da vam pomogne da se suočite s tim osjećanjima podstičući žudnju za nekom vrstom hrane.

Evo i zbog čega vam se jede određena hrana:

Pečeno meso - osjećate se: ljutito. Bolje uzmite: piletinu, mrkvu, celer

Kad ste ljuti i želite da se na neki način ispraznite, često posežete za hranom koju možete da žvaćete duže vrijeme. Često je to nešto što možete da grickate oko kostiju, tako se u tom slučaju često javlja želja za rebarcima ili nečim sličnim. Odličan i mnogo zdraviji izbor jeste piletina koja nije toliko masna ili odrezak. Možete da grickate i sirovu mrkvu, celer ili neko drugo sirovo povrće.

Tjestenina sa sirom, sutlijaš ili palačinke - osećate se: usamljeno. Bolje uzmite: tjesteninu sa sosom od paradajza, jabukama, kornfleks sa mlijekom ili jogurtom

Moguće je da se ponekad protiv usamljenosti borite tako što imate potrebu da stomak napunite nečim malo težim. Ovo su često jela koja su bogata ugljenim hidratima kombinovana s malim procentom proteina, koja pomažu stvaranje serotonina, hemikalije u mozgu koja utiče na raspoloženje. Da biste izabrali zdraviju opciju, ta neka teža jela zamijenite laganijim. Posegnite za jabukama, a tjesteninu umjesto s teškim i kaloričnim sosom od sira pojedite sa laganijim sosom od paradajza.

Slatko i kafa - osjećate se: umorno, depresivno. Bolje uzmite: orašasto voće, špinat, grašak, blitvu

Zašećeren čaj ili kafu, keks ili čokoladu želite kada vam je potrebna doza energije, kad ste umorni ili depresivni. Zdravija varijanta je hrana bogata vitaminom B1 – neočišćena zrna žitarica, kvasac, orašasto voće… i folnom kiselinom – špinat, grašak, šparoge, lišće repe, lišće gorčice, blitva, peršun, brokile...

Slana hrana - osjećate da ste: pod stresom. Bolje uzmite: prženo orašasto voće ili sjemenke

Kad ste pod stresom, često tražite neke grickalice koje možete da grickate dok se ne smirite. Grickalice imaju mnogo soli, što nije zdravo, pa radije grickajte orašasto voće ili sjemenke suncokreta, tikvine sjemenke. Orasi i sjemenke su bogate magnezijumom koji je neophodan u borbi protiv stresa. Žudnja za određenom vrstom hrane jeste prirodni dio života. Ali bitno je da ne dozvolite da to upravlja vama. Otkrijte zašto ponekad žudite za određenom hranom i nemojte je sebi uskraćivati, ali pokušajte da je zamijenite zdravom varijantom. Ovo je dobar put do zdravijeg života.

Želite: puding, kremaste kolače - osjećate se: tužno, plačljivo. Bolje uzmite: kompot od voća, frape, supu od povrća

Osobe koje se osjećaju tužno i plačljivo, iz bilo kog razloga, često žude za mekanom ili gustom tečnom hranom. Umjesto kaloričnog pudinga ili kolača, pokušajte da se utješite nemasnom gustom supom od povrća, a ako baš želite slatko, neka to bude kompot od voća ili voćni frape.

Sladoled apsolutno može naći svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani i uopće ne bi smio predstavljati „nutricionističku katastrofu”.

Naprotiv, on ima vrlo dobre strane, posebno zbog bogatstva kalcija i fosfora. Prema istraživanjima vodeće svjetske kompanije za istraživanje tržišta, KRC Research, koje je vodilo oko 600 dijetetičara i europskih nutricionista, neki „prehrambeni proizvodi za užitak”, kao što je sladoled, trebaju ući u uravnoteženu prehranu.

Naravno, sve je pitanje količine, ali također i vrste konzumiranog sladoleda. Idealno bi, jasno, bilo dati prednost laganim ili light receptima, ili, još bolje, hladnim voćnim pripravcima (kao što je sorbeto), koji su mnogo manje kalorični jer imaju u sebi samo šećer; dok su ledene kreme kombinacija kreme i šećera. Danas se nutricionisti i psiholozi slažu koliko je važno, zbog dugotrajnog pozitivnog učinka, ne zabranjivati, već naprotiv predlagati jednu široku lepezu mogućnosti (uvijek pri tom paziti na količinu) i uvrstiti taj užitak u rang uravnotežene prehrane.

Nutritivne vrijednosti sladoleda

Sladoled i sorbeto (hladni voćni pripravak), zapravo ne predstavljaju nutricionističku katastrofu, dapače, imaju čak i neke svoje dobre strane (kalcij i fosfor u sladoledu, vitamini u sorbetu). 100 g ledene kreme sadrži u prosjeku 180 kalorija, 3 do 4 % proteina, 7 do 8 % masti i 26 % ugljikohidrata. Sorbeto pripremljen od voćnog pirea sadrži veliku količinu vitamina C (ako je to voće njime bogato); a, kako nema kuhanja, C vitamin ostaje netaknut, jer ga zaleđivanje ne uništava. Sorbeto ne sadrži nimalo masti, jedino ugljikohidrate. Ali, još uvijek ima manje kalorija nego sladoled. Jedna kuglica sladoleda ili sorbeta teži u prosjeku 30 g: najvažnije je da ne dodajemo kuglice. I da izaberemo sladoled s najmanjom količinom kreme! Dopušta se i izvjestan broj aditiva u svim tim proizvodima: 22 razne vrste bojila, agar-agar (crvena alga), karagen (ekstrakti crvenih algi), brašno zrna rogača i tragakant guma (prirodni biljni zgušnjivač) te emulgatori.

Na šta treba paziti?

Međutim, sladoled i sorbeto predstavljaju veliki rizik što se tiče higijene, naročito sladoled koji je savršeno pogodno mjesto za razmnožavanje bakterija. I, nažalost, spadaju među česte uzroke trovanja hranom, posebno ljeti. S tim u vezi, evo i nekoliko upozorenja:

- ako je kutija sladoleda pokrivena injem, to znači da se proces hlađenja nije poštovao: i takvu kutiju ne treba kupiti                                                                                                                                                         - treba ostati „karakter” i ne kupovati, ni sladoled, ni sorbeto kod pokretnih prodavača na plažama i ostalim javnim mjestima - nikada ne stavljajte ponovno na led ostatak već omekšanog sladoleda, pa makar bio i jako ukusan.

Žuckasto ili narandžasto meso tikve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljenih hidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, C i vitamina B grupe - B1, B2, B3, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugih), kao i mineralnih sastojaka (kalijuma, fosfora, kalcijuma, željeza). A tu su i oligo i mikroelementi, pektini, celuloza i druga biljna vlakna.

Sjeme tikve, koje se takođe često koristi i u ishrani i u narodnoj medicini, ima oko dvadeset puta veću kalorijsku vrijednost od ploda, pošto sadrži više bjelančevina, ugljenih hidrata i masti. Ali, i tu se nalaze vitamini B1, B2 i niacin, zatim minerali (najviše ima fosfora i gvožda), kao i niz drugih zaštitnih i ljekovitih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog. U narodnoj medicini se plod tikve preporučuje kao diuretik, za izbacivanje suvišne vode iz organizma, naročito kod ljudi oboljelih od reume, gihta, zapaljenja bubrega ili bešike. Smatra se i da je odlična dijetalna hrana za gojazne osobe, dijabetičare (ako se tokom pripreme ne zaslađuje), kao i osobe sa oboljenjima želuca i tankog crijeva ili one koji pate od krvavih proliva. Svima se preporučuje kuhana i pečena tikva ili svježe ocijeđeni sok. U novije vrijeme otkriveno je da tikva dobro čini i oboljelima od psorijaze.

Sjeme tikve je, takođe, ljekovito i najčešće se preporučuje kao efikasno i neškodljivo sredstvo protiv dječijih glista i pantljičare. Mogu ga uzimati i djeca od dvije-tri godine, trudnice, dojilje i stariji, kao i oni sa bolesnom jetrom. Sjeme tikve olakšava tegobe oboljelih od prostate koji treba da ga jedu svakodnevno. Zbog toga što sadrži dosta ljekovitih materija, tikva povoljno djeluje na organizam kada su u pitanju: akne, alergija, arteroskleroza, astma, anksioznost, bolesti mokraćnih puteva, bolesti srca i krvnih sudova, bradavice (prah iz cvjetova), bronhitis, giht, gojaznost, depresija.

Grožđe je pogodno za dijetalnu ishranu, a bogato je mineralima, vitaminima i drugim korisnim sastojcima. Interesantno je da sjemenke grožđa imaju jako antioksidaciono dejstvo na organizam. Zrelo grožđe sadrži mnoge korisne sastojke pout  antocijana, biljnih vlakana, biljne masti, vitamina A, B, C, E, željeza, epikatehina, jabučne kiseline, kalijuma, kalcijuma...

Zbog velikog sadržaja kalijuma i voćnih kiselina podstiče mokrenje i pomaže u eliminaciji toksina iz organizma. Bolje dejstvo u tom pogledu ima grožđe koje nije prezrelo, sa krupnoim i sočnim zrnom. Prisustvo organskih kiselina djeluje laksativno na organizam i reguliše rad crijeva tj. sprečava zatvor. Tako da diuretička i laksativna svojstva grožđa djeluju dobro kod gojaznih osoba prilikom sprovođenja dijeta. Tanini i polifenoli kojih ima u grožđu branioci su organizma od virusa i spadaju u antikancerogene materije. A grožđani šećer je neophodan za rad mozga i srčanog mišića. Flavonoidi preventivno djeluju na pojavu bolesti krvi i krvnih sudova. Dijabetičari ga trebaju izbjegavati. Grožđe treba dobro oprati tako što se grozdovi potope u mlaku vodu i ostave da odstoje neko vrijeme, a potom ih treba isprati mlazom tekuće vode da bi se odstranila hemijska sredstva kojim je voće tretirano. Grožđane kure se preporučuju protiv hroničnog zatvora, oboljenja jetre, gastritisa kao i za jačanje organizma. Ono pomaže kod kašlja, loše krvne slike, otežanog mokrenja, ugrušaka, raka, artritisa, upale, reumatoidnog artritisa, žutice, edema, ekcema, dermatitisa, arteroskleroze i valunga.

Sok od grožđa je veoma hranjiv i ljekovit napitak, a naročito povoljno djeluje na jetru.

Redovna konzumacija goji soka koji se priprema od crvenih goji bobica kroz period od dvije sedmice općenito poboljšava stanje organizma. U istraživanju je učestvovalo 35 zdravih ispitanika koji su prvo prošli dvosedmično „čišćenje“ gdje nisu smjeli uzimati nikakve proizvode koji sadrže goji, energetske napitke ili zeleni čaj. Nakon toga su kroz dvije sedmice ispitanici dobivali ili goji sok ili placebo. Kod ispitanika koji su konzumirali goji sok utvrđena je viša razina energije, poboljšana kvaliteta sna, smirenost i osjećaj zadovoljstva kao i poboljšani rad probavnog sistema. Goji sok se priprema od crvenih goji bobica koje izvorno potječu s Himalaja, a tradicionalno su se koristile u kineskoj medicini za liječenje lakših bolesti.