Čuvarkuća je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka. Slična je aloji, jer se i kod jedne i druge biljke upotrebljava svježe cijeđen sok i koristi protiv raznih bolesti.

Cijeđen sok pomaže pri liječenju raznih upala sluzokože, jača otpornost organizma, česte glavobolje, astmu, povećava krvni pritisak, a kod kožnih oboljenja koristi se način da se list samo presiječe i stavi na bolno mjesto. Listovi sadrže sluzav sok koji ima umirujuće i rashlađujuće dejstvo.

Čuvarkuća je zeljasta biljka čiji su listovi zeleni sočni i debeli sa bodljikavim završecima boje kestena. Listovi se beru po potrebi preko cijele godine, a kao lijek se koriste uvijek svježi. Čuvarkuća nije zahtjevna biljka, bilo da je posađena u saksiji ili na krovu kuće ona raste. Ne voli puno vlage, a voli svjetlost i toplo mjesto.

Salata se koristi obično uz obrok, ali može biti i samostalni obrok. Salata je na našoj trpezi dostupna od proljeća do kasne jeseni, a zahvaljujući savremenom transportu i staklenicima može se koristiti i zimi, ali je tada cijena ovakve salate visoka.

Salatu treba spremati od svježeg zdravog i dobro opranog povrća. Svježe povrće pored navedenih korisnih sastojaka sadrži dosta tečnosti, neophodne organizmu za vrijeme velikih vrućina, kada treba utoliti žeđ i spriječiti dehidraciju organizma. Ona dugo održava sitost zbog obilja biljnih vlakana, a sadrži veoma malo kalorija, pa je pogodna za gojazne osobe i dijetalnu ishranu.

Salata poboljšava apetit djeci i bolesnima, a gojaznim osobama služi kao dijeta. Povrće iz salate deluje kao: antidepresiv, afrodizijak, antireumatik, antiseptik, diuretik, antioksidant, a pored toga ima antibakterijsko, dezinfekciono i antifungicidno dejstvo. Zeleno povrće povoljno deluje na gotovo sve organe, ali ističemo pozitivn uticaj na: kardiovaskularni sistem, bubrege, crijeva, želudac, jetru, mišiće, imunološki sistem, nerve, organe za varenje i organe za disanje.

Salatu treba što više koristiti u ishrani, a ako dodamo začine kao što su jabukovo sirće ili vinsko sirće, bosiljak, peršun, origano i malo morske soli, onda se poboljšava i ukus i ljekovitost.

Mango sadrži vitamine A, B, C, E i K, a bogat je i kalijem, bakrom i esencijalnim masnim kiselinama, dok je kora manga izrazito bogata vlaknima, što pomaže pri reguliranju probave.

Smatra se da je Buda doživio prosvjetljenje upravo sjedeći pod drvetom manga, pa se tako i danas u raznim kulturama koristi u određenim obredima. Mango (mangifera indica) je egzotičan plod poznat i kao tropska breskva, a u njemu su pomiješani okusi breskve, naranče i ananasa. Ovo voće je bogato prirodnim hranjivim sastojcima koji njeguju kožu i čine je sjajnom i lijepom, a to najbolje znaju stanovnice tropskih predjela. 

Zbog svih svojih dobrih sastojaka, mango je dobrodošao u prehrani tokom sva 4 godišnja doba, ali nažalost kod nas je još uvijek nedovoljno korišteno voće. Naučno je potvrđena uloga manga u prevenciji anemije, u kontroliranju krvnog pritiska i jačanju imunološkog sistema. Mango je takođe vrlo efikasan u zaštiti od isušivanja kože, pa se iz tog razloga često može pronaći kao jedan od sastojaka prirodne kozmetike.

Crna riža u Kini ima status gotovo svete hrane, dok ju je Zapad na neki način previdio. Šteta, jer naučnici tvrde da bi ta namirnica mogla biti novi član grupe koja nosi naziv superhrana.

Crna riža ima malo šećera, a prepuna je vlakana i biljnih materija koje su dobre za srčane bolesti i razne vrste raka. Tim stručnjaka sa LSU-a (Louisiana State University) analizirao je uzorke mekinja crne riže uzgojene na jugu SAD-a i pronašao ogromne količine u vodi topivih antioksidanata antocijanina. Oni su zaslužni za pigmentaciju raznog voća i povrća poput borovnica i crvenih paprika. Ovi antioksidanti čiste štetne molekule iz tijela, štite arterije i sprečavaju oštećenja DNK koja vode do pojave raka.

 

Lavandu trebate potražiti kad osjećate tjeskobu ili napetost. Naučnici su došli do spoznaje kako lavanda povećava one tipove moždanih valova, koji su povezani s opuštanjem.

Lavanda ima dugu historiju u iscjeljivanju. Suhi cvjetovi mogu se staviti u platnenu vrećicu koja se zašije i zatim staviti pod jastuk kako bi san bio miran. Miris lavande je jednako učinkovit kao tableta za spavanje i umiruje središnji nervni sistem. Napravite kupku u koju ćete staviti lavandino ulje ili šaku suhih cvjetova lavande ili nekoliko kapi lavandinog ulja u raspršivač ili stavite nekoliko kapi lavandinog ulja u kipuću vodu, pa udišite paru, sve će vas to riješiti stresa.

Često se ulje lavande dodaje u ulja za masažu. Eterična ulja iz lavande brzo se upijaju u kožu, a njihovo umirujuće djelovanje pomaže osjećaju opuštenosti. Za razliku od drugih eteričnih ulja, ulje lavande može se nanositi izravno na kožu, ali treba biti oprezan, jer može izazvati jaku osjetljivost. U slučaju glavobolje nanesite malo ulja na svaku sljepoočnicu i lagano umasirajte. Brzo ćete osjetiti poboljšanje. Čaj od lavande je velika pomoć za probavu, a masaža uljem lavande smanjuje grčeve u trbuhu. Lavanda je dobra i u borbi protiv infekcija, te za upale uha. Ima i analgetska svojstva.

Smokve sadrže i do 80% vode, a istovremeno su voće s najvišom razinom prirodnih šećera, pa su izuzetan izvor energije, a potiču i rad mozga, koncentraciju i pamćenje.

U staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu holesterola.

Za smokve (Ficus carica) se vjeruje da potječu iz Egipta, odakle su stigle na Krit, a oko 9. stoljeća prije nove ere, u staru Grčku. U 100 gr smokve ima: 0,370 mg željeza, 14 mg fosfora, 232 mg kalija, 35 mg kalcija, 17 mg magnezija, 0,113 mg vitamina B6, 0,890 mg vitamina E, 2 mg vitamina C, 142 mg vitamina A i 3,3 g hranjivih vlakana. Smokve su dobar izvor kalija, minerala koji regulira krvni pritisak, a samo 5 smokvi na dan osigurava više od 20% preporučene dnevne količine vlakana. Zato su smokve odlične za probavu.

Velika količina kalcija u smokvama, pozitivno utječe na gustoću kostiju. Istraživanja na životinjama su pokazala da smokve snižavaju nivo triglicerida u krvi. Smokve zaustavljaju rast nekih tipova ćelija raka, ali istraživači još nisu odredili koje supstance u ovoj voćki imaju te osobine.

Ako ste na dijeti, dinja je odlično rješenje. Možete je jesti koliko želite, bez razmišljanja o broju kalorija.

Tajna dinje je u velikoj količini vode. Ako tražite zdravu i ukusnu hranu koja izaziva zadovoljstvo, nutricionisti velikodušno preporučuju dinje. Dinje su izrazito hranjive i niskokalorične. Kantalupa (vrsta manje okrugle dinje) osvježava i ima najveću količinu beta-karotena koji je antioksidant i pomaže u sprječavanju rizika od nastanka nekih vrsta raka. Dinja sadrži i dosta kalija, kao i vitamina A i C.

Sok od dinje će vam pomoći da se zaštitite od štetnog zračenja sunca. Dinje su bogate antioksidantima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju ćelije kože.

Dinja sadrži veliki postotak vode, oko 90%, a vrlo malo šećera, oko 10%. Dinja ima 29 kalorija na 100 grama, što je ubraja u niskokalorično voće.

Japanski istraživači izvještavaju da svakodnavno ispijanje kakao napitka može rezultirati porastom razine HDL“dobrog“ holesterola.

U studiji je sudjelovalo 25 zdravih dobrovoljaca sa normalnom ili blago povišenom razinom holesterola. Niko od sudionika studije nije uzimao lijekove, antioksidanse ili druge dodatke prehrani, niko nije imao prekomjernu tjelesnu masu i niko nije konzumirao prekomjerne količine alkohola.

Sudionici studije podijeljeni su u dvije skupine, jedna skupina je tokom 12 sedmica pila zaslađeni kakao, a druga skupina zaslađeni napitak koji nije sadržavao kakao. Nakon 12 sedmica sudionicima su uzeti uzorci krvi i urina, a analizom je utvrđeno da je osobama koje su pile kakao razina HDL holesterola porasla za 24%, a osobama koje nisu pile kakao za 5%. Labaratorijski testovi takođe su pokazali da je konzumacija kakaa rezultirala i većom otpornošću na oksidaciju LDL.

Sardine su dobile ime po Sardiniji, talijanskom otoku na kojem su ribari nekada nailazili na ogromna jata te ribe. Sirove sardine su vrlo ukusne, no lako se kvare pa ih najčešće jedemo konzervirane. Ljudi se odavno njima hrane, no tek je car Napoleon Bonaparte, pridonijevši tako popularizaciji ove male ribe, uveo konzerviranje sardine kako bi prehranio svoje ljude.

U SAD-u su bile osobito omiljene početkom 20. stoljeća, da bi danas, kad su ljudi shvatili koliko su one dragocjen izvor omega-3 masnih kiselina, ponovno postale popularne.

Premda su malene, uvelike pridonose najzdravijem načinu prehrane. Ova mala riba, koja može narasti najviše do 35 centimetara, ali čija je najčešća dužina od 15 do 20 centimetara, prepuna je nutrijenata korisnih za zdravlje. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, zdravima za srce, kalcijem, od kojeg se sastoje ljudske kosti i vitaminom D. Drugi je po važnosti izvor vitamina B12.

Jogurt je mlijeko sa dodacima kulture bakterija. Kako bi dobile energiju, bakterije jedu šećer iz mlijeka, a luče mliječnu kiselinu, koja potom zgrušava mlijeko.

Jogurti koji sadrže žive bakterije su jako zdravi, a tome su razlog probiotici koji štite tijelo od štetnih bakterija, uzimajući im sve resurse neophodne za uspijevanje. Jogurt se od davnina koristi kao lijek za više namjena, ali su tek u posljednjih 10-15 godina naučnici otkrili koliko je zapravo koristan jogurt. Jogurt može uništiti gljivicu Candidu albicans, koja živi u vagini i ako se razmnoži može izazvati svrbež i peckanje. Kod žena koje imaju problema sa čestim infekcijama mokraćnih puteva, jogurt može biti od velike pomoći.

Finski naučnici su otkrili da žene koje jedu tri mliječna obroka dnevno (jogurt ili sir), puno rjeđe obolijevaju od mokraćnih infekcija, nego žene koje ne jedu često mliječne proizvode. Samo dvije čaše jogurta na dan mogu uveliko povećati razinu gama interferona, koji pomaže imunološkom sistemu čovjeka u borbi protiv mikroba. Kada kupujete jogurt, najbolje je birati onaj na kojem piše „bio“, „aktiv“ ili „živo“, kako biste bili sigurni da taj jogurt sadrži više živih organizama koji konzumiranjem štite zdravlje čovjeka i birajte jogurte kojima ne ističe uskoro rok trajanja.