Američki naučnici sa Instituta za ukus i miris sproveli su neobično istraživanje u kome su pokazali da postoji veza između karakternih crta nekog pojedinca i njegovih omiljenih grickalica, kao i da se na osnovu omiljene "zanimacije za zube" može odabrati dealno zanimanje.

Ljubitelji hrskavih grickalica 

Čips, kokice, kikiriki i sve ostale grickalice koje svojim zvukom krckanja privlače pažnju omiljene su među ljudima koji imaju karakteristike vođe. Oni su uspješni i ambiciozni, očekuju puno kako od sebe tako i od ostalih ljudi iz svog okruženja. Veoma su takmičarski nastrojeni, a najčešća zanimanja koja biraju i koja ovakvim osobama ogovaraju su: advokat, direktor firme, policajac, profesionalni sportista.

Perece za šarmere

Ljubitelji slanih pereca su živahni i puni energije, te konstantno u potrazi za nekom novinom, a rutina im brzo dosadi. Uzbuđuje ih bilo kakva promjena, bilo da je u pitanju posao, renoviranje kuće ili neki novi sport. Odluke donose na osnovu intuicije i emocija, naročito kada je u pitanju izbor partnera, te takođe važe i za prave šarmere. Najviše im odgovaraju zanimanja kao što su: vatrogasac, novinar, stjuardesa, veterinar, pedijatar.

Pravilna ishrana je izuzetno važna u prevenciji nastanka hemoroida, ali i u liječenju, bez obzira na fazu bolesti. Da bi se spriječio zatvor, kao jedan od uzroka nastanka hemoroida, treba da unosite mnogo vlaknastih materija i najmanje dva litra tečnosti.

- Voda je najbolji prirodni omekšivač stolice i pomaže kod konstipacije.

- Integralni hljeb, žitarice, svježe voće i sve vrste povrća spriječit će  nastanak zatvora.

- Jabuke, cvekla i brokule ubrzavaju varenje zahvaljujući vlaknastim materijama.

- Namirnice bogate vitaminom K, poput povrća zelene boje, mahunarke i jaja stimuliše zgrušavanje krvi.

- Jedna do dvije supene kašike hladno cijeđenog lanenog ulja dnevno omekšava stolicu.

- Čaj od ruzmarina jača zidove krvnih sudova, samim tim i hemoroidnih vena.

 

Paradajz je idealan saveznik zdravlja i ljepote. Nije kaloričan, sadrži mnoge hranjive sastojke, a osobito se preporučuje pri mršavljenju.

Plod srednje veličine ima samo 23 kalorije, oko 40 miligrama vitamina C i 1,16 provitamina A. Paradajz pomaže pri lučenju nepotrebnih sastojaka iz organizma. Kiselkast ukus potiče lučenje sokova za probavu i poboljšava korištenje hranjivih sastojaka iz ostalih namirnica unesenih u organizam. Minerali i vitamini u paradajzu otklanjaju osjećaj umora, a sastojci slični kortizonu pomažu protiv bolova u zglobovima, pa se koriste za pripremu kapi za umirivanje upale oka.

Paradajz, kao i ostalo obojeno povrće, je važna u prevenciji raka i bolesti srca, a pigment koji mu  daje crvenu boju koristi se u kozmetici kao dodatak kremama i sredstvima za sunčanje jer potiče stvaranje melanina. Tanko rezani komadi paradajza su idealna maska za masnu kožu, a sok je odličan losion za oporavak kože lica. U prehrani se može koristiti kao predjelo, jer brzo izaziva osjećaj sitosti, a konzumira se svjež, kuhan ili kao sok.

Umor može uzrokovati anemija, koja nastaje obično zbog nedostatka željeza, osobito kod žena. Ali, srećom anemija se uspješno liječi.

Anemija je smanjena koncentracija hemoglobina i/ili eritrocita u volumnoj jedinici krvi. Najčešći oblik anemije je sideropenična anemija, koja se očituje simptomima poput umora, iscrpljenosti, lošeg raspoloženja, neispavanosti i manjka apetita. Uzroci mogu biti razni, a neki od njih su: nepravilna prehrana, nedovoljan unos željeza, povećan gubitak željeza ili loša resorpcija željeza koje se unese u organizam.

Ispravan pristup prirodnoj terapiji nadoknade željeza u organizmu je ujednačen unos malih bioraspoloživih doza željeza, hranjivih tvari i oligoelemenata. Prirodni kompleksi željeza najbolje se resorbiraju u organizmu, stoga je neophodno u terapiju uključiti i prirodne sastojke. Na primjer, koncentrirane sokove voća i povrća bogatog željezom i ekstrakte kvasca obogaćene mineralima.

Šećer je loš, samo u onoj mjeri u kojoj mu mi to dozvolimo. Šećer u našem tijelu, glukoza, predstavlja osnovno gorivo za naše tijelo i mozak. Većina problema koji ljudi imaju sa šećerom su na psihološkoj razini.

Problem je što šećer ima dobar okus. Zaslađena hrana nas tjera da se prejedemo, a to ugrožava energetsku ravnotežu u našem tijelu. Šećer ne uzrokuje, ali previše šećera uzrokuje dijabetes. Dijabetes je bolest zbog koje vaše tijelo ne može ukloniti glukozu iz krvi. A ako glukoza ostane neobrađena u tijelu, ona izaziva oštećenja tkiva.

Previše fruktoze podiže razinu masnoće u krvi. Istraživanja provedena još prije nekoliko desetljeća pokazala su da razina masnoće u krvi može porasti ako unosite puno fruktoze, šećera koji se nalazi u voću i koji se dodaje u mnoge industrijske prehrambene proizvode. Male količine fruktoze u voću ne bi vas trebale previše brinuti. Drugačije je s onom skrivenom fruktozom u mnogim proizvodima, pa čak i u onim koji tvrde da su “zdravi”, jer im nije dodan običan bijeli šećer, što se ističe kao njihova prednost.

Previše šećera izaziva stres. Kada žele dijagnosticirati dijabetes liječnici koriste oralni test tolerancije na glukozu (OGTT), koji podrazumijeva da pojedete 75 grama šećera, kako bi se vidjelo na koji način vaš organizam reagira na šok. To je test otpornosti na stres. To nam govori da je unos velikih količina šećera nešto što svakako izaziva veliki šok u organizmu, koji treba izbjegavati.

Pola litre gaziranog pića često ima u sebi više od 75 grama šećera. Skoro polovica tog šećera je fruktoza, pa samim tim šok za organizam postaje još veći. Uzimajući u obzir koliko se danas piju gazirana pića, reklo bi se da naša tijela neprestano izlažemo šoku i stresu uzrokovanom velikom količinom šećera.

Zbog svoje jake crvene boje i srcolikog oblika jagoda je bila simbol Venere, boginje ljubavi. Postoje vjerovanja kako je jagoda afrodizijak, a legenda govori, ako dvostruku jagodu podijelite na pola i pojedete sa osobom suprotnog spola, kako ćete se smrtno zaljubiti jedno u drugo.

Jagode sadrže vitamin C i A, vlakna, folnu kiselinu, željezo i bioflavin, a to su sve tvari koje djeluju antikancerogeno. To je jedino voće koje ima sjemenke izvana, a ne skrivene u mesu voća. U prosjeku, jedna jagoda ima oko 200 sjemenki. Jagode treba prati i odstraniti sa njih lisnati vrh, neposredno prije jela, jer pranjem i rezanjem uzrokujemo gubitak vitamina i vlage. Jagode su dobar lijek protiv probavnih smetnji, a list i korijen jagode se koristi kao lijek protiv kostobolje. Svježe ubrane jagode mogu poslužiti i za ublažavanje posljedica opekotina na koži.

Kesten je voće sa velikom kaloričnom vrijednošću, veoma slično žitaricama, naročito suhi kesten.

Sadrži dosta vitamina A, B i C, kalija, bakra, mangana, fosfora, sumpora i natrija. Kesten treba koristiti kod anemije, fizičke i intelektualne iscrpljenosti, kao energetsku podršku kod rasta, a osobito se preporučuje kod rekonvalescenata i osoba koje imaju proširene vene ili hemoroide.

Kesten ima antiseptična i antianemična svojstva i spada u energetski visokovrijedno voće, kao regenerator minerala, a djeluje i osvježavajuće na organizam. Može se jesti svjež, pečen, kuhan, pržen, kuhan kao pire, a može se koristiti i kao brašno za spravljanje raznih slastica. Treba ga koristiti samo kada je sasvim zreo, dobro kuhan ili pečen. Ako ga jedete, onda kesten treba biti jedino jelo i izbjegavajte kombinacije sa drugom hranom kako bi se lakše probavio.

Stara poslovica kaže da ko drži do zdravlja jede kupus. Bogatstvo kalija, željeza, magnezija, sumpora i bakra, manjih količina natrija, te povoljan odnos kalcija i fosfora osigurava maksimalno iskorištavanje kalcija u organizmu. A kiseli kupus?

Kupus je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, prirodna namirnica gdje je čovjek uspio poboljšati prirodu, tj. povećati nutritivna svojstva kroz proces kiseljenja. Naime, zelje kroz procese kiseljenja fermentacijom stvara izuzetno aktivan kobalamin (Vitamin B12), koji se inače nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijekla (npr. u pršutu). Iz tog razloga kiselo zelje je za vegane neizostavna prehrambena namirnica. Sva višegodišnja istraživanja uvijek iznova potvrđuju da se kupus po sadržaju vitamina C može mirno mjeriti s limunom i narančom (u 100 g kupusa ima 50 mg vitamina C).

Poznato je da su i moreplovci u potpalublju obavezno prevozili drvene kace pune kiselog zelja, kako mornari ne bi oboljeli od nedostatka vitamina C – skorbuta!

Pored toga, kiselo zelje krije pravo blago piridoksina (vitamin B6), bez kojeg bjelančevine uopće ne bi mogle biti iskorištene. Također, kiselo zelje je izvor niacina (vitamin B3), potrebnog za ćelijsku energiju, cjelokupni metabolizam, izmjenu tvari u mozgu, te sadrži i panotensku kiselinu (vitamin B5) potrebnu za ćelijsku energiju i zdravu boju kose.

Uz skoro svaku svečaniju večeru poslužuje se i pokoja čašica alkohola, a mnogo ljudi svaki dan uz ručak ili večeru popije čašu vina. To je navodno zdravo. No, je li uistinu alkohol uz jelo dobar odabir?

Kombinacija masne hrane i konzumacije alkohola i nije baš najzdravija opcija. Naime, švicarski gastroenterolozi na Univerzitetu u Zurichu tvrde kako alkohol negativno utječe na probavu jer usporava njen proces. Ova kombinacija je ujedno i veliki izazov za našu jetru. Naučnici su istražili utjecaj više vrsta pića na ljudsku probavu. Možda se do sada smatralo kako vino dobro utječe na naše zdravlje, no čini se da ipak nije najbolja opcija. Ispitanici koji su tokom jela pili vino imali su vidno sporiju probavu. A svaka negativna promjena rada probave ujedno utječe i na našu težinu. Negativno, naravno.

Naučnici naglašavaju da je ključno, kako u konzumaciji hrane tako i pića, biti umjeren jer pretjerivanje negativno utječe na zdravlje. Priuštite si ponekad čašu alkohola uz jelo, no nemojte pretjerivati.

Gricnuti štogod slatko tokom dana može nam uljepšati dan. No, napadi želje za slatkim jedino vode nakupljanju kilograma i nezdravoj prehrani. Zbog čega neki od nas jednostavno ne mogu obuzdati želju za slatkim? Naučnici tvrde da su za sve krivi geni.

Prekomjeran unos slatkog negativno utječe na naš organizam i kilograme, a šteti i našem zdravlju. No, dok se neki od nas itekako dobro kontroliraju, drugi jednostavno u naletu bez ikakve kontrole progutaju pola čokoladne torte. Američki naučnici tvrde kako su za sve krivi geni. Unosom hrane dolazi do lučenja dopamina, zbog čega se osjećamo bolje i sretnije. A taj lijep osjećaj želimo ponoviti. Naučnici iz Istraživačkog instituta Oregon su otkrili da tzv. DRD2 gen, koji je ujedno kriv i za stvaranje ovisnosti o alkoholu, igra ključnu ulogu i kad je konzumacija šećera u pitanju. On ujedno određuje jačinu doživljavanja osjećaja sreće i stvara nekontroliranu želju za slatkim. Naučnici su otkrili da mnogi tinejdžeri, koji su ovisni o slatkom, imaju manje receptore za dopamin, dok njihovi manje ovisni i mršaviji vršnjaci imaju veće.

Također su doznali da je njima potrebna veća količina šećera kako bi stvorili isti osjećaj sreće. Naučnici imaju i utješnu riječ. Naglašavaju kako geni nisu jednosmjerna ulica i da ipak možemo kontrolirati svoje napade prejedanja. "Tajna zdravlja ne leži, kao i kod drugih bolesti, toliko u genima, koliko u njihovoj regulaciji", naglašavaju stručnjaci. To znači da je možda teško kontrolirati napad gladi i želju za slatkim, ali na vama je što ćete odabrati kao slatki međuobrok. Dan započnite bogatim i zdravim doručkom, a između glavnih jela i međuobroka držite pauzu od dva do tri sata. Tri sata prije odlaska u krevet zabranjeno je grickanje. Proteini u vašoj prehrani trebaju igrati važnu ulogu. Svom organizmu osigurajte potreban dnevni san i pronađite način kroz koji ćete kanalizirati stres.