Velika Kuhinja

Savjeti

Hrana koja topi masti

Hrana koja topi masti

Autor: inesObjavljeno 14.06.2011.

Iako konzumiranjem određenih namirnica u sklopu svakodnevne ishrane možemo postići to da trošimo više kalorija nego što smo njima unijeli u organizam, ne postoji hrana od koje se mršavi. No, postoje namirnice koje nam mogu pomoći u skidanju kalorija i gubljenju kilograma, kao i one koje pospješuju razgradnju masnog tkiva.

Evo samo nekoliko primjera:

Grejp - ovaj čudesni gorko-kiseli agrum sigurno će vam pomoći želite li se riješiti viška kilograma. Istraživanja su pokazala da pola grejpa dnevno ili čaša svježeg soka od grejpa uz obrok, bez drastičnih promjena u prehrambenim navikama može biti zaslužno za smanjenje količine inzulina u krvi, čime se obuzdavaju potrebe za neprestanim grickanjem. A što manje grickamo tokom dana, to lakše i gubimo na težini.

Zeleni čaj - zeleni čaj je doista čudotvorni napitak! Ne samo da sprječava rak te bolesti srca, već i ubrzava metabolizam. Ako pijete do pet šoljica zelenog čaja dnevno, sagorjet ćete 70 do 80 kalorija viška. 

Mliječni proizvodi - kalcij sudjeluje u stvaranju hormona koji vašim ćelijama "govori" treba li stvarati još masti ili ne. Zato ne izbjegavajte mliječne proizvode, jer na tržištu već odavno postoje oni s manjim postotkom masnoća – od mlijeka do raznih vrsta jogurta, pa čak i sladoleda.

Cimet - istraživanja su pokazala da četvrtina kašike cimeta dnevno, konzumirana uz obrok, pomaže organizmu u preradi šećera, a usto smanjuje njihovu razinu u krvi. Ovo je od velike koristi, jer visok šećer u krvi dovodi do taloženja masti u organizmu. Njime začinite ukusne kolače od jabuka u koje nećete morati dodavati šećer, jer cimet je već sam po sebi sladak i ukusan!

Zdravi sendvič

Zdravi sendvič

Autor: inesObjavljeno 14.06.2011.

Zbog brzog i pretrpanog dnevnog rasporeda mnogima od nas sendviči su postali dio svakodnevice. No to nije razlog da jedemo sendviče koji su masni i puni kalorija.

Umjesto toga, pripremite zdrave sendviče kojima nećete dobiti samo prazne kalorije, već i pregršt proteina, vitamina i minerala. Zaobiđite bijela peciva i hljeb. Izaberite ona od cjelovitih žitarica, najbolje ona koja u sebi sadrže cijele sjemenke. Što tamnije i sa što više sjemenki – to je bolje. Salame su najgora opcija i trebali bi ih zaobilaziti u širokom luku. Najbolje opcije su bijelo pileće ili pureće meso, tanke goveđe šnicle, te riblji fileti. Dakako, za vegetarijance, ali i sve ostale, preporučuje se bjelančevinama i proteinima bogati tofu. Zelena salata, paradajz, krastavci, paprike, masline, kupus, luk… bez obzira na to za što se odlučili, dobit ćete izvor zdravih vitamina bez praznih kalorija i previše soli.

Majonezu, kao i kečap, koji je prepun šećera zaboravite. Primjer dobrog i zdravog sendviča koji zamjenjuje obrok: jedna pileća ili pureća šnicla, kratko prepržena, komad mozzarelle, komad svježe paprike i list zelene salate, te pecivo od cjelovitih žitarica. Po želji, malo pobiberite i pokapajte maslinovim uljem i jabučnim sirćetom.

Banane smanjuju rizik od udara

Banane smanjuju rizik od udara

Autor: inesObjavljeno 14.06.2011.

Prehrana koja obiluje namirnicama bogatim kalijem, a banane su izvrstan izvor, može smanjiti rizik od moždanog udara za 21% te može smanjiti rizik od bolesti srca, piše u izvještaju objavljenome u online izdanju časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Provedena je meta-analiza 11 studija kojima je ukupno obuhvaćeno 247510 osoba, a koje su proučavale vezu između unosa kalija, te kardiovaskularnih bolesti. Uočeno je da osobe koje dnevno konzumiraju 1,64 grama ili više kalija imaju za 21% manji rizik od moždanog udara, te također imaju manji rizik od bilo kojeg oblika kardiovaskularne bolesti. Autori studije navode da dnevni unos pet serviranja voća i povrća osigurava količinu kalija dovoljnu za navedeno zaštitno djelovanje.

Najkaloričnije namirnice

Najkaloričnije namirnice

Autor: inesObjavljeno 14.06.2011.

Dokazano je da 50% žena, te čak 84% muškaraca koji jedu velikom brzinom imaju veći rizik od debljanja jer mozak prekasno javlja da je količina unesenih namirnica bila dovoljna. Osim brzog gutanja hrane, neprijatelj vitkosti su i namirnice bogate kalorijama.

Evo koje su najozloglašenije:

Milkshake - Pola litre čokoladnog milkshakea sadrži čak 760 kalorija. Najviše kalorija, čak 59%, daju ugljikohidrati, odnosno šećer u njemu, 33% masti, 8% proteini.

Čips - gotovo svaki čips obiluje lošim mastima, rafiniranim bijelim brašnom, sadrži puno soli, rafiniranog šećera, umjetnih aroma i boja te konzervansa čije je ime nemoguće izgovoriti. Prosječno pakiranje od 25 grama sadrži od 100 do 150 kalorija, a 100 grama čak 547 kalorija.

Čokolada - mliječna ili tamna čokolada bogata je kalorijama. Samo 100 grama sadrži 505 kalorija. Od toga 55% zahvaljujući mastima, 42% ugljikohidratima, a 3% proteinima.

Hamburger - u hamburgeru je gotovo sve prerađevina, i meso, i brašno, i ulje... Jedan veći sadrži čak 426 kalorija. Najviše zbog velike količine masti, čak 48% kalorija dolazi u obliku masti, 29% u obliku ugljikohidrata, a 23% proteina.

Croissant - čokoladnom croissantu teško je odoljeti. Možda ćete smoći snage imate li na umu da 100 g sadrži 416 kalorija. Dakle jedan prosječni sadrži 237 kalorija.

Krofne - pojedete li 100 grama krofni unijet ćete barem 361 kaloriju. Od toga će 60% stići zahvaljujući mastima, 33% zahvaljujući rafiniranim ugljikohidratima (bijelom brašnu i šećeru), te 7% proteinima.

Majoneza - jedna kašika majoneze sadrži 57 kalorija. A 100 grama 390 kalorija. Prije svega zahvaljujući mastima koje donose 76% kalorija, 23% ugljikohidratima i 1% proteinima.

Plan dobre prehrane

Plan dobre prehrane

Autor: inesObjavljeno 13.06.2011.

Plan dobre prehrane podrazumijeva dovoljno voća i povrća koji jelu daju ljepotu, a organizmu zdravlje. Voće i povrće obiluju dragocjenim hranjivim tvarima koje su izrazito povoljne za organizam: 

Ananas – Pomaže slabu probavu, te otapa materije koje otežavaju probavu. Liječnici ga preporučuju pretilim osobama koje žele smršati.

Badem – Otvara apetit. Bademovo mlijeko odlično skida šminku i hrani kožu. Ako imate višak bjelančevina u mokraći trebali biste izbjegavati bademovo ulje.

Banana – Potiče rast organizma.

Borovnica – Uništava bakterije. Ekstrakt borovnice koji se kupuje u apotekama koristi se za očuvanje vida.

Breskva – Od sveg voća najbolje održava urednu stolicu. Sok je odličan za njegu lica. 

Crveni luk - Koristi se kod prehlade. U jednu šoljicu mlijeka prokuhajte glavicu crvenog luka. Procijedite, zasladite i odmah popijte.

Dunja – Izvanredno djeluje protiv bora. Losion od dunja se lako priprema. Koru od dvije dunje držati potopljene u rakiji (alkoholu) 15 dana. Procijedite i dodajte istu količinu ružine vodice.

Ribizla – Sok i žele od ribizli se preporučuju osobama s oštećenom jetrom. Olakšavaju probavu.

Smokva – Protiv loše probave djeluje dobro kompot od smokava.

Špinat – Koristi se kod upale zglobova, reumatizma, bolova u trbuhu ili slabe jetre.

Trešnja – Lijek je protiv zatvora. Čaj od peteljki je na glasu kao sredstvo za reguliranje mokrenja.

Brokule za duži život

Brokule za duži život

Autor: inesObjavljeno 13.06.2011.

Brokule, ali i kupus, karfiol, kelj produžavaju životni vijek. Ovo povrće, prema studiji Reutersa, doprinosi zdravom stilu života, bogato je vitaminom C i vlaknima.

Ovo povrće sadrži i druge hranjive sastojke koji imaju zdravstvene prednosti. Rezultati studije su objavljeni u časopisu "American Journal of Clinical Nutrition" na osnovu ankete 135.000 odraslih osoba iz Šangaja i u Kini. Učesnici su odgovarali na pitanja o prehrambenim navikama, a zatim su podijeljeni u pet kategorija po kriterijumu prehrambenih navika. Tokom pet godina, četiri odsto ljudi je umrlo. Među onima koji su jeli veće količine povrća ili voća zabilježena je za 15 odsto manja stopa smrtnosti od onih koji su povrća jeli najmanje. Kod onih koji su jeli lisnato povrće zabilježen je još manji indeks smrtnosti. Sličan obrazac je primijećen i kod osoba koje su umirale od bolesti srca.

Voćni sokovi štetni za zube

Voćni sokovi štetni za zube

Autor: inesObjavljeno 13.06.2011.

Istraživanjem je otkriveno da voćni sokovi na zube djeluju iznimno štetno, čak i više od sredstava za izbjeljivanje zuba.

Neki voćni sokovi znaju oštetiti čak 85 posto zubne cakline, a to dovodi do daljnjeg oštećenja zuba. ''Kiselina u nekim sokovima je toliko jaka da možemo reći kako doslovno ispire caklinu sa zuba'', upozorio je stomatolog dr. Yan-Fang Ren s Univerziteta u New Yorku. Dr. Ren i njegovi saradnici do otkrića su došli slučajno dok su proučavali kakav učinak imaju sredstva za izbjeljivanje zuba. Otkriveno je da su takva sredstva koja sadržavaju hidrogen peroksid znatno manje štetna od voćnih sokova. Poseban je naglasak stavljen na sok od naranče koji sadržava najviše kiseline pa samim time i najviše šteti zubima. Stomatolozi savjetuju da se voćni sok pije na slamku ili istodobno dok se jede hrana.

Borovnice za pamćenje

Borovnice za pamćenje

Autor: inesObjavljeno 13.06.2011.

Američka poslovica kaže - jedna jabuka dnevno održava nas zdravima. A jedno novo istraživanje pokazuje da porcija borovnica dnevno poboljšava pamćenje kod starijih osoba. Otkriće da bi borovnice mogle pozitivno utjecati na pamćenje nije moglo doći u bolje vrijeme.

Starenje svjetske populacije znači da sve više ljudi doživi dob kad im se počinje javljati gubitak pamćenja i bolesti poput Alzheimerove. Od Alzheimerove bolesti samo u Sjedinjenim Državama boluje pet miliona ljudi. "Predviđa se da bi do 2050. godine moglo biti 16 miliona oboljelih od ove bolesti. Tada će to imati epidemijske proporcije, stoga stvarno moramo nešto učiniti," kaže Robert Krikorian iz Zdravstvenog centra na Univerzitetu Cincinnati. On je istraživao zaslužuju li borovnice zaista sve veću reputaciju ‘voća koje jača pamćenje’. Prvi rezultati pokazali su da je, nakon 12 sedmica konzumiranja borovnica, kod starijih osoba s indikacijom senilnosti poboljšana sposobnost pamćenja. Pacijenti su svaki dan pili po dvije čaše soka od borovnice. Profesor Krikorian smatra da sirove borovnice imaju sličan učinak: "Mislim da je važno trajno konzumiranje, ali i učinkovita doza – ne znamo kolika bi ona tačno bila, no moglo bi se raditi tek o pola čaše dnevno, nekoliko puta sedmično." I borovnice i grožđe sadrže veliku količinu polifenola, vrstu organskih spojeva koji se nalaze u voću i povrću s antioksidacijskim i antiupalnim svojstvima. Jedan sastojak u tim spojevima povezuje se s povećanim impulsima neurona u mozgu, što poboljšava pamćenje i razmišljanje.

Najbolja dijeta - bez večere

Najbolja dijeta - bez večere

Autor: HoneyObjavljeno 12.06.2011.
Ako niste ljubitelj dijeta, jedan od najefikasnijih i najbržih načina da oslabite je odricanje od večere. Ne morate odmah da sprovedete ovu “rigoroznu” mjeru već prvo pokušajte da smanjite porciju, kao i da posljednji obrok pred spavanje konzumirate do 21 uveče. Na ovaj način organi za varenje imaju svoj zasluženi mir, a organizam bolje apsorbuje manju količinu hrane. Glad koja će u početku biti veoma neprijatna, nestaje već posle nekoliko dana, a zamjeniće je priliv energije i veća sposobnost za fizički i umni rad. Naravno, potrebno je da imate snažnu volju, ali uspjeh neće izostati. Bićete vitkiji i zdraviji, zahvaljujući prij svega dubokom i osvežavajućem snu, posle koga ćete se budite voljni za sve dnevne obaveze. Osim večere, “opasne” su i razne grickalice i gazirana pića koja često nekontrolisano konzumiramo gledajući TV, nesvjesni da unosimo izuzetno mnogo kalorija.
Šoping je dobar za zdravlje

Šoping je dobar za zdravlje

Autor: HoneyObjavljeno 12.06.2011.
Šoping možda nije dobar za vaš novčanik, ali je dobar za zdravlje, pokazuje najnovije istraživanje. Hodanje među trgovinama i nošenje teških vrećica fizička je aktivnost u kojoj se sagori oko 385 kalorija sedmično, pokazuju rezultati istraživanja. Prosječna žena tijekom šopinga godišnje hoda oko 240 kilometara što predstavlja dobar oblik tjelovježbe. U istraživanju je najprije sudjelovalo pet žena i pet muškaraca. Tijekom šopinga brojano je koliko kalorija gube. Zatim je u velikom istraživanju sudjelovalo dvije tisuće žena kako bi se izračunala zdravstvena korist šopinga. Otkriveno je da prosječna žena tijekom dva i pol sata šopinga tjedno prohoda gotovo pet kilometara. Usporedbe radi, muškarci naprave tek dva kilometra tjedno u pedeset minuta koliko provedu u šopingu.