Dinje se smatraju najhranjivijim voćem. Bogate su vitaminima A i C, sadrže mionositol, lipid koji blagotvorno djeluje kod napetosti, nesanice, a pomaže i u borbi protiv zakrečavanja arterija. Dinja, od sveg voća, sadrži najveću količinu probavnih enzima, te je zato Američko udruženje za rak preporučuje kao moćnog borca protiv raka crijeva, kao i melanoma – raka kože.

Jedna dinja prosječne veličine sadrži oko 100 kalorija i mnoge hranjive sastojke, što je čini savršenim voćem za skidanje kilograma. Čak i kad djeluje da je prezrela, dinja može da da izvrstan sok. Glavni dio hranjive vrijednosti dinje leži u kori. Cijeđenjem kore dobićete hranjiviji, ali manje ukusan sok. Ako cijedite dinju sa korom, dobro je operite. Sok od dinje je ukusan, on osvježava tokom ljetnih vrelina, revitalizuje, te daje energiju.

Brazilski orah je vjerovatno najbogatiji prirodni izvor mikroelementa selena, koji je bitan antioksidans, koji djeluje preventivno protiv malignih oboljenja.

Sadrži dosta vitamina E, koji, zajedno sa selenom, poništava moguću štetnost visokog procenta masnoće u ovom orahu. Sadrži određenu količinu vitamina grupe B. Brazilski orah sadrži 70 odsto masnoće i 17 odsto bjelančevina, od toga najviše (18 odsto) aminokiseline metionin, čiji je najbogatiji prirodni izvor. Bogat je izvor esencijalnih masnih kiselina, palmitinske, oleinske, linoleinske i alfa-linoleinske, kao i nešto miristične i atearinske. Ima i fitosterola. Bogat je i glutaminom, glutaminskom kiselinom i argininom, koje, sa svoje strane, povećavaju apsorpciju selena i drugih minerala. Bitno je znati da samo dva brazilska oraha zadovoljavaju dnevne potrebe organizma za selenom.

Prženi mladi krompirići jesu proljećna poslastica, ali sadrže veliki broj kalorija. Uglavnom je to zbog velike količine ulja koje upiju tokom prženja. Ipak, i tome se može doskočiti. Ukoliko ne možete da odolite mladim krompirićima, a pazite na kalorije i liniju, prije prženja prokuhajte krompiriće. Na ovakav način pripremljeni krompirići će upiti manje masti, pa ćete samim tim smanjiti broj kalorija.

Ruzmarin ne samo da miriše prijatno, nego i njegov miris poboljšava koncentraciju i mentalnu budnost.

Osim što je izvrstan i zdrav kao začin, nekoliko istraživanja pokazalo je da miris ruzmarina poboljšava pamćenje! Zato bi bilo korisno da se ruzmarin u saksiji drži na radnom stolu, ili na stolu za kojim djeca pišu domaće zadatke.

Ova tropska voćka se uglavnom povezuje sa vitaminom C, jer sok od jednog limuna može da zadovolji polovinu dnevnih potreba za ovim vitaminom.

Ostalih vitamina ima manje, a od minerala, sadrži najviše kalijuma. Po strani od vitamina C, limun ima mnogo drugih, korisnih dejstava na naš organizam. Uprkos kiselom ukusu, limun u organizmu ima alkalotvorno dejstvo, pa može da smanji kiselost ćelija koja nastaje lošom ishranom ili nakon velikog fizičkog napora (sportisti, naročito trkači na duge staze, ovo odavno znaju i koriste limun kao jedno od glavnih sredstava za osvježenje). To je i jedan od razloga što se limun koristi u mnogim detoksikacionim programima, za postizanje alkalizacije cijelog organizma. Sok od limuna pomaže jačanju zidova krvnih sudova, naročito onih malih, pa može pomoći u slučaju krvarenja iz nosa, ali takođe blagotvorno djeluje i kod proširenih vena i hemoroida. Takođe, pomaže u sprečavanju oksidacije LDL holesterola, pa je dobar kao prevencija od kardiovaskularnih oboljenja. Limun je bogat flavonoidima, antioksidantima, koji u kombinaciji sa velikom količinom vitamina C štite ćelije od oksidativnih procesa koji ubrzavaju starenje. U cjelini, može se reći da pomaže podizanju opšteg imuniteta organizma.

Ista količina hrane drugačije utiče na gojenje zavisno od vremena kada se pojede, pokazalo je istraživanje Nortvestern univerziteta iz Čikaga, objavljeno u časopisu Obesity.

Istraživači su zapravo nastojali da otkriju zašto su smjenski radnici koji rade noću skloniji gojenju od prosječne populacije. Eksperiment je obavljen na miševima. Jedna grupa hranjena je veoma masnom hranom u normalno vrijeme kada su miševi aktivni, a druga u vrijeme kada te životinje prirodno spavaju. Obje grupe su jele isti broj kalorija i obavljale istovjetnu količinu kretanja i vježbanja. Svi miševi su se ugojili, ali su se oni koji su hranjeni u vrijeme kada je trebalo da spavaju ugojili za 48 posto u poređenju sa 20%, koliko su se ugojili oni koji su hranjeni u normalno vrijeme. Dakle, ako imate višak kilograma a ne znate zašto, možda je ključ da večerate ranije... Ili, bar, da uzmete lakšu večeru koja se sastoji uglavnom od svježeg, suhog ili kuhanog voća...

Naut ili leblebija pripada porodici mahunarki. I dok je na Istoku vrlo čest sastojak mnogih jela, kod nas se još uvijek najčešće koristi kao grickalica.

Malo se zna da je ova mahunarka vrlo ukusna i hranjiva ali i da pruža velike mogućnosti za pripremu. Dobar za zdravlje krvnih sudova i srca Naut ima veliku nutritivnu ali i kalorijsku vrijednost. Sto grama nauta sadrži 269 kcal. Najveći dio zrna čine ugljeni hidrati (60%), zatim bjelančevine (20%) i masti (4-4,5%).

Naut sadrži i veliku količinu biljnih vlakana pa se preporučuje kod opstipacije. Biljna vlakna takođe imaju pozitvno dejstvo na sniženje holesterola u krvi. Kao i druge sušene mahunarke, naut bi prije kuhanja trebalo potopiti u vodu da nabubri kako bi se lakše skuhao. Koristi se za pripremu variva, pirea, namaza, kao garnirung, dodatak salatama i supama. Radi privikavanja na ukus u početku se može kombinovati sa drugim mahunarkama ili žitaricama. Zrna nauta se takođe mogu koristiti kao dodatak kafi ili kao sirovina za proizvodnju surogata kafe. Mljevenjem ljuštenog zrna dobija se brašno sa visokim procentom bjelančevina.

Previše slani obroci dovode do stezanja arterija i smanjenja protoka krvi, nedvosmisleno je pokazalo kliničko ispitivanje objavljeno u Američkom žurnalu za kliničku ishranu.

Ispitanici su pojeli obrok koji je sadržao 4 grama soli (malo manje od jedne kafene kašičice), a nakon pola sata mjerenjima je utvrđeno da je kod njih protok krvi znatno pogoršan u odnosu na vrijeme prije obroka. Nakon ovoga, istim ispitanicima je dat obrok koji je sadržao samo 0,3 grama soli (oko deset puta manje), a naknadnim mjerenjem utvrđeno je da se protok krvi nije pogoršao. Ishrana bogata solju takođe se povezuje sa povećanim rizikom od srčanog udara, bolestima bubrega, osteoporozom i rakom. Zvanična preporuka nutricionista je da se tokom čitavog dana, odnosno u svim obrocima zajedno, ne konzumira više od 6 grama soli (nešto više od jedne kafene kašičice).

Pod okriljem edukativno-humanitarnog projekta „Mliječni put dobrote“, a u susret Svjetskom danu mlijeka, Dukat mliječna industrija organizirala je posjetu učenika osnovnih škola Dukat mljekari u Gradačcu i tamošnjoj farmi krava „Ledenička dolina“.

„Mi brinemo o našim potrošačima svakodnevno, bogatom paletom proizvoda koja nudi zdrav, svjež i ukusan mliječni proizvod na trpezi. Projektima poput ovog, najmlađe želimo educirati o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane te razvijanju zdravih prehrambenih navika. Mnogo djece do sada nije imalo priliku uživo vidjeti krave, stoga nas posebno raduje što smo im omogućili posjetu farmi „Ledenička dolina,“ istakla je Jasenka Poturović, marketing asistentica Dukat mljekare d.o.o. Gradačac.

Učenici Katoličkog školskog centra „Sveti Josip“ iz Sarajeva kroz razgovor sa stručnjacima upoznati su s procesom proizvodnje i prerade mlijeka „od polja do stola“ te o nužnosti konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda za pravilan rast i razvoj organizma.

Edukativno-humanitarni projekt „Mliječni put dobrote“ Dukat mliječna industrija na različite načine provodi u zemljama regiona od 2007. godine.

Kikiriki i maslac od kikirikija Kikiriki je zapravo mahunarka, a ne orašasti plod kao što većina ljudi misli. Raste pod zemljom kao korijen. Direktni kontakt sa zemljom je glavni razlog zašto je kikiriki postao štetan, pa čak i opasan po zdravlje. Dok orašasti plodovi poput badema i oraha imaju čvrste, tvrde ljuske koje ih štite, kikiriki ima meku i poroznu ljusku. Kada prostor koji okružuje kikiriki postane topao i vlažan, kao što je slučaj u većini regija SAD-a gdje se uzgaja, dolazi do razmnožavanja gljivica. Gljivice same po sebi nisu opasne, ali otrov koji ispuštaju, poznat je kao aflatoksin. Ovaj uzročnik karcinoma napada jetru i jedan je od nekoliko smrtonosnih toksina koji nastaju u hrani. Dobra vijest za ljubitelje kikirikija je da postoje zdravi plodovi. Samo ih morate znati razabrati. Potražite organski uzgojeni kikiriki koji raste u područjima gdje je zemlja suha i gdje aflatoksin nije prijavljen kao problem.