U studiji nedavno provedenoj u Grčkoj na 22.000 stanovnika, prehrana je bila ocijenjena prema usklađenosti prehrambenih navika s tradicionalnim grčkim stilom mediteranske prehrane. U 4 godine trajanja studije, utvrđeno je da ljudi koji uglavnom slijede tradicionalnu prehranu imaju manju vjerojatnost da će umrijeti od srčane bolesti i karcinoma te imaju veću vjerojatnost zaštite od srčanih bolesti i karcinoma.

Gojazna djeca izložena su većem riziku od obolijevanja od neke alergije, a naročito na hranu, rezultat je istraživanja američkog instituta NIEHS.

Budući da nisu do kraja dokazali da gojaznost direktno izaziva alergiju na hranu, američki naučnici svejedno apeliraju na javnost da pokuša što više držati djecu pod kontrolom, odnosno da kontroliraju unos hrane i njihovu težinu. Navodno bi se, kažu  smanjila i sve češća astma, kao i alergije. Da su na pravom putu, govori i podatak da je u čak 59 posto gojazne djece prisutna alergija na hranu. Kao što je već odavno poznato, gojaznost povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa i astme.

Naš svakodnevni izbor namirnica i način prehrane, može imati određene učinke na zdravlje pa kvaliteta prehrane predstavlja jedan od problema javnog zdravstva. Utvrđivanju prioriteta u promjeni prehrambenih navika stanovništva, značajno pridonosi boljem razumijevanju čimbenika koji utječu na izbor namirnica. Na izbor namirnica i jela, kao i na svako složeno ljudsko ponašanje može utjecati niz različitih čimbenika. Iako prehranu svakako reguliraju glad i sitost, ono što jedemo nije određeno isključivo fiziološkim i nutritivnim potrebama. Ostali čimbenici koji mogu utjecati na izbor namirnica i jela su: 1. Senzorička svojstva hrane (okus, miris, izgled) 2. Socijalni, emocionalni i kognitivni čimbenici (znanje, stavovi prema hrani i zdravlju, navike, osobne vrijednosti i uvjerenja, životna iskustva - bračni status, umijeće kuhanja) 3. Kulturni, vjerski i ekonomski faktori (edukacija, etnička pripadnost, cijena namirnica)

Vitamin C je vitamin topljiv u vodi koji djeluje kao snažni antioksidans. Jedna od njegovih najvažnijih funkcija je zaštita LDL kolesterola od oksidativne štete. Vitamin C je potreban za formiranje kolagena, "ljepila" koje jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Vitamin C igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana i djeluje antialergijski. Ovaj vitamin potiče formiranje žuči, pomaže u obrani od virusa i detoksikaciji organizma. Iako vitamin C ima mali utjecaj u prevenciji obične prehlade, on skraćuje vrijeme trajanja i ublažava simptome prehlade. Visoke doze vitamina C (npr. 1 - 8 g dnevno) skraćuju trajanje prehlade za cca 23 % kada se uzmu pri pojavi prvih simptoma. Nedavna istraživanja pokazala su da vitamin C pospješuje aktivnost dušičnog oksida koji je potreban za dilataciju krvnih žila, potencijalno važnu za regulaciju krvnog tlaka. Dokazano je da se razina vitamina C u oku snižava starenjem, a suplementiranje ovog vitamina prevenira spomenuti proces čime se smanjuje rizik nastanka katarakte (mrene). Smatra se da vitamin C reducira aktivnost enzima aldoza reduktaze. Aldoza reduktaza je enzim koji je odgovoran za akumulaciju sorbitola u očima, živcima i bubrezima kod dijabetičara. Smatra se da je ova akumulacija odgovorna za pogoršanje stanja spomenutih dijelova tijela.

Postoje namirnice koje su pravi izvor zdravlja i koje bi trebale biti sastavni dio našeg svakodnevnog jelovnika. Pokušajte bar jednom u danu zdravu namirnicu ukombinirati u svoju prehranu.

Maslinovo ulje - ono predstavlja zdravu masnoću, koja zbog sadržaja fenola štiti krvotok.

Bijeli luk - od davnina je poznato djelovanje bijelog luka na bakterije, viruse i gljivice, pa ga često nazivaju i prirodnim antibiotikom.

Brokula - istraživanja su pokazala da brokula sadrži supstance koje sprječavaju nastanak velikog broja tumora, kao što su tumori dojke, pluća i debelog crijeva.

Pahuljice - zajedno sa jogurtom, pahuljice su idealan doručak. Bogate su zdravim vlaknima kao i supstancama koje sprječavaju nastanak akni.

Sjemenke - vlakna u sjemenkama suncokreta, bundeve i lana dokazano snižavaju krvni pritisak i nivo holesterola u krvi.

Čaj - zbog bogatstva antioksidansima, samo jedna šoljica čaja svakoga dana smanjuje rizik nastanka bolesti arterija za čak 46%.

Jogurt - osim kalcija koji je neophodan za zdravlje koštanog sistema, jogurt sadrži probiotike, dobre bakterije koje čuvaju zdravlje crijeva.

Borovnice - izrazito su bogate antioksidansima koji čuvaju naše srce, a također nas čuvaju od čestih upala mokraćnog mjehura sprječavajući bakterije da se pričvrste za njega. Dok se borite protiv celulita i masnih naslaga uz pomoć tretmana poput vakumske kavitacije pripazite na prehranu, jer u protivnom bi rezultati mogli biti puno manji.

Konzumiranje kokica povezuje se s visokim unosom cjelovitih žitarica i dijetalnih vlakana. Studiju je provela međunarodna kompanija ConAgra, a objavljena je u časopisu Journal of the American Dietetic Association. Istraživači su koristili podatke iz istraživanja koje su proveli National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES) 1999-2002.g. U istraživanju su sudjelovale osobe koje su konzumirale kokice najviše 24 sata prije provođenja testova. Ustanovljeno je da osobe koje pojedu u prosjeku 28 grama kokica dnevno uzimaju 250% više cjelovitih žitarica od osoba koje ne konzumiraju kokice. Također, konzumenti kokica unose 18.1 gram dijetalnih vlakana više od osoba koje ne konzumiraju kokice. Cjelovite žitarice su popularizirane u posljednjih nekoliko godina. To je rezultat istraživanja i preporuke FDA (Food and Drug Administration), o minimalnom dnevnom unosu cjelovitih žitarica koje bi se trebale konzumirati bar kao jedan obrok dnevno. Preporuka za unos vlakana je -28 grama.

Naziv proizvoda - Mora uključivati podatke o fizičkom stanju artikla ili posebnom postupku obrade kojem je bio podvrgnut (u prahu, zamrznut, koncentriran, dimljen, itd.). U slučaju korištenja ionizacije, taj postupak uvijek treba spomenuti. Sastojci - Svi sastojci moraju biti navedeni od najtežeg prema najlakšem (iznimka: mješavine voća ili povrća), uključujući one koji mogu izazvati reakcije kod osjetljivih, odnosno alergičnih pojedinaca (npr. kikiriki, mlijeko, jaja, riba). Za sastojke koji su navedeni u imenu proizvoda (npr. ''juha od rajčice''), na slici ili riječima (npr. ''s jagodama''), ili koji su glavni sastojci u opisu artikla (npr. % mesa u ''Chilli con carne''), treba također navesti i njihov postotak. Rok trajanja - Datumi ''rok uporabe'' i ''najbolje upotrijebiti do'' označavaju koliko će dugo hrana biti svježa i sigurna za jelo. ''Rok uporabe'' koristi se za lako kvarljivu hranu (npr. meso, jaja, mliječni proizvodi). Sva pakiranja svježih proizvoda imaju oznaku ''rok uporabe''. Nakon toga datuma ne bi trebalo konzumirati dotični proizvod zbog opasnosti od trovanja hranom. ''Najbolje upotrijebiti do'' koristi se za hranu koju je moguće duže čuvati (npr. žitarice, riža, začini). Nije opasno jesti proizvod nakon navedenog datuma, ali hrana može početi gubiti svoj okus i kakvoću. Oznaka-Organski - Uporaba riječi 'organski' na deklaraciji strogo je regulirana zakonom EU. Dopuštena je isključivo u vezi s posebnim metodama proizvodnje hrane, koje udovoljavaju visokim standardima glede zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Europski logo ''Organic farming - EC Control System'' (Organski uzgoj – Kontrolni sustav EU) mogu koristiti samo oni proizvođači koji udovoljavaju propisanim uvjetima. Genetski modificirani organizmi (GMO) - Deklariranje je obvezno za proizvode koji sadrže više od 0,9% GMO sastojaka. Svi sastojci GMO podrijetla moraju na popisu sastojaka biti opisani riječima ''genetski modificirano''. Podrijetlo - Oznaka zemlje ili regije podrijetla obvezna je za određene skupine proizvoda, kao što su meso, voće i povrće. Također je obvezna u slučaju da ime branda ili drugi elementi deklaracije, kao što su slika, zastava ili upućivanje na neko mjesto, mogu navesti potrošača na pogrešno mišljenje o podrijetlu proizvoda. Nutricionistički podaci - Opisuju energetsku vrijednost i hranjivost prehrambenog artikla (npr. proteini, masnoća, vlakna, natrij, vitamini i minerali). Ti podaci moraju biti navedeni ako se navode tvrdnje o hranjivoj vrijednosti proizvoda. Hranjiva i zdravstvena vrijednost - Postoje propisi EU koji jamče da su podaci o zdravstvenoj i hranjivoj vrijednosti navedeni na ambalaži prehrambenih proizvoda istiniti i utemeljeni na znanstvenim činjenicama.Navodi kao što su ''s malo masnoće'' ili ''bogato vlaknima'' moraju odgovarati usklađenim definicijama, koje označavaju istu stvar u svim zemljama EU; npr. ''bogato vlaknima'' može se koristiti samo za proizvode koji sadrže najmanje 6 g vlakana na 100 g. Prehrambeni proizvodi s mnogo masnoće ili šećera ne mogu imati deklaraciju s navodima kao što je ''sadrži vitamin C''.Zdravstvene tvrdnje, kao što je ''dobro za vaše zdravlje'' dopuštene su samo ako ih je moguće znanstveno potkrijepiti. Nije dopušteno stavljati pozitivne zdravstvene oznake na proizvode koji sadrže previše soli, masnoće ili šećera. Zabranjeni su sljedeći zdravstveni navodi: • Koji tvrde da sprječavaju, liječe ili izlječuju ljudske bolesti; • Koji navode brzinu i količinu gubitka težine; • Koji se pozivaju na pojedine liječnike ili potvrdu pojedinih liječnika. • Koji sugeriraju da bi nekonzumiranje dotičnog proizvoda moglo štetno utjecati na zdravlje. Uz te podatke, za potrošače u zadnje vrijeme, kako bi potpuno ostvarili svoje pravo na izbor, poseban značaj ima navođenje i tumačenje E brojeva. Ako neki dodatak hrani ima E broj, to znači da je prošao sigurnosne testove i da je odobren za uporabu u EU. Odobrenje se kontrolira, revidira i nadopunjuje u svjetlu novih znanstvenih spoznaja.

Prema novoj studiji, postoji vjerojatnost da je moguće stvaranje masnog tkiva i iz fruktoze (voćnog šećera). Znanstvenici sa University of Texas su za svoje istraživanje angažirali šest mladih zdravih osoba kod kojih su uspoređivali proces formiranja masnog tkiva (lipogeneza) s obzirom na konzumiranje čiste glukoze, te kombinaciju glukoze i fruktoze. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Journal of Nutrition. "Ova studija je prva koja iznosi iznenađujuće podatke o stvaranju masnog tkiva ljudi iz fruktoze."-Elizabeth Parks sa UT’s Southwestern Medical Center. Fruktoza, glukoza i saharoza mogu biti pretvorene u trigliceride koji čine masnoće. Ipak, Dr Parks smatra da ne treba brzati sa zaključcima, te da svrha ovog istraživanja nije dokazati da sva hrana može dovesti do pretilosti ili dijabetesa. Razlog svjetske epidemije pretilosti je nepravilna prehrana; pretjerani unos kalorija, te manjak tjelesne aktivnosti, kao posljedica modernog načina života. Parker i suradnici su za ovo istraživanje angažirali dvadeset osmogodišnje ispitanike 4 muškarca i 2 žene. Ispitanici su pili tri vrste napitaka; čistu glukozu, glukozu i fruktozu u omjeru 50:50, te glukozu i fruktozu u omjeru 25:75. Rezultati su pokazali da je lipogeneza za 7.8% povećana kod osoba koje su konzmirale glukozu, za 15.9% kod osoba koje su konzumirale napitak 50:50, a za 16% kod osoba koje su tretirane napitkom glukoze i fruktoze u omjeru 25:75. Smatra se da je metabolizam fruktoze i glukoze različit. U čovječjem organizmu trigliceridi se formiraju u jetri. Ovaj organ odlučuje kada koristiti glukozu. Fruktoza najčešće zaobilazi jetru, te se uključuje u druge procese metabolizma. Ovo istraživanje je provedeno pod pokroviteljstvom National Institutes of Health, Cargill Higher Education Fund and the Sugar Association. Istraživanja sa University of Florida 2005.g. su dala slične rezultate.