Namirnica broj jedan je krompir. Najčešće se sprema kao pomfrit, nešto deblji od našeg, i služi se uz poseban majonez malo čudnog, kiselkastog ukusa.

Belgija je poznata i po finim jelima od mesa raznih vrsta – svinjetine, govedine, teletine, piletine, divljači… Uz njih se obavezno služi svježe povrće, kojeg tamo ima u izobilju. Odatle potiče endevija, od koje se priprema topla ili hladna salata. Kako se u jela često miješaju maslac i pavlaka, pretežno su kalorična. Suhi začini se koriste u izobilju, naročito cimet, đumbir, biber, šafran, lovor, muškatni orah, a manje svježe začinsko bilje poput gorkastog estragona, majčine dušice, žalfije, peršuna i vlašca. Prevladavaju slatko-kiseli i slatko-slani ukusi.

Pivo je definitivno najomiljenije piće – prave ga u 350 varjanti – a ponegdje se proizvodi po recepturama starima i po nekoliko vijekova. Specifičnog je ukusa, boje ćilibara i blage arome. Ujedno je i glavni dodatak gotovo svim jelima, pa mu ukus možete osjetiti u čorbama, kao i u specijalitetima od mesa i plodova mora.

Rezultati istraživanja Sveučilišta Illinois su pokazali kako način pripreme, ali i konzumacije brokule itekako utječe na hranjivost ovog zelenog povrća. Stoga znanstvenici savjetuju da udruživanje brokule i klica spomenutog povrća može gotovo udvostručiti antikancerogeni učinak ovog zelenog povrća. "Ukoliko se pripremi na ispravan način, brokula predstavlja iznimno moćnu namirnicu u borbi protiv raka. Spomenuti je učinak moguće postići konzumacijom tri do pet obroka tjedno", poručuje dr. Elizabeth Jeffery Sveučilišta Illinois. No, da bi organizam dobio sve hranjive sastojke brokule, važno je prisustvo enzima pod nazivom mirozinaza. Ukoliko njega nema, ne postoji niti mogućnost formiranja sulforafana – antikancerogenog sastojka brokule. Iako mnoge osobe unište spomenuti enzim prekuhavanjem borkule, stručnjaci tvrde kako ga je moguće nadomjestiti konzumacijom klica brokule.

Sto puta ste sami sebi rekli: "Moram jesti više voća", no na koji ste način svoj plan realizirali? U ovim hladnim mjesecima bitno je opskrbiti se vitaminima prije nego što se razbolimo – jednom kad nastupi prehlada, povećani unos vitamina neće nam pomoći ni najmanje! Istraživači Sveučilišta McGill iz Montreala imaju pravi savjet za vas: vizualizirajte se kako kupujete voće i pripremate ga. Tek ćete tada biti skloniji dignuti se iz naslonjača i zaista kupiti i pojesti svojih pet dnevnih porcija vitamina. "Govorenje ljudima da moraju promijeniti način prehrane ne pali; to već dugo znamo. Istraživanja su pokazala da su osobe sklonije realiziranju svojih namjera ako donesu konkretni plan o tome što će napraviti. Novo je to što smo mi dodali tehnike vizualizacije tom planu", objasnila je Barbel Knauper, profesorica psihologije Sveučilišta McGill, ujedno i autorica istraživanja. Njen je tim u studiju uključio 177 studenata koji su zamoljeni da povećaju tjednu konzumaciju voća. Svi ispitanici su uspjeli pojesti više voćki za to vrijeme, no oni koji su u svojoj glavi napravili konkretni plan, zapisali ga i vizualizirali se u trgovini ili kako pripremaju voće i jedu ga, uspjeli su pojesti dvostruko više voća.

Proteini, vitamin E, vlakna, minerali, nezasićene masne kiseline... sve ovo sadrže orasi, predvodnici orašastih plodova po dobrobitima za naše zdravlje. Istraživači Odsjeka za kemiju Sveučilišta Scranton u Pennsylvaniji su mjerili količinu fenola iz devet vrsta orašastih plodova – oraha, kikirikija, pistacija, badema, lješnjaka, brazilskih, indijskih, australskih i pekan oraha. “Orasi su ispred kikirikija, badema, pekan oraha, pistacija i drugih oraha. Samo jedna šaka oraha sadrži gotovo dvostruko više antioksidansa nego ista količina bilo kojeg drugog orašastog ploda“, tvrdi dr. Joe Vinson, voditelj istraživanja. Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala koji oštećuju stanice i imaju ulogu ubolstima srca, raku i sličnim kroničnim i teškim bolestima.

Jogurt je fermentirana prerađevina mlijeka. Bogat je kalcijem i proteinima, a možete ga kupiti obogaćenog raznim okusima. Neke vrste sadrže i vlakna. Najvrijedniji sastojci jogurta su tzv. dobre bakterije. Neke od njih su laktobacili, bifidus i acidofilus. Kefir je još jedna vrsta probiotika, također prerađenog iz mlijeka. Iako ima rjeđu teksturu od jogurta, i on sadrži sve hranjive sastojke, ali s dodatkom vitamina B.

Šparoga je korenasta biljka, sa dugačkom razgranatom stabljikom dubokim i debelim korenjem, iz kojih izbijaju jaki izdanci sa mesnatim ljuskama. Ima sitne belozelene cvetiće koji se trnsformišu u crvene bobice. Šparoga se gaji kao povrće kojem se jedu izdanci, a u prirodnom stanju se nalazi u području Sredouemlja, u šumama i na proplancima. Za medicinske potrebe koriste se korenje i izdanci u proleće, a za ishranu samo izdanci. Špargla je bogata vitaminima A, C i grupe B, a dobar je diuretik, laksativ, sedativ za srce, otvara apetit. Izdanci se koriste kao povrće za olakšavanje mokrenja, čaj i dekokt se koriste za regulisanje srčanog ritma i hipertenzije, a od ekstrata vrški može se napraviti sirup. Smatra se izuzetnim tonikom za pluća i daje se i u teškim slučajevima. U kuhinji se izdanci koriste kao garnirung od povrća ili za sosove, čorbe i rižoto. U tradicionalnoj medicini šparoga se pripisuju afrodizijačka svojstva.

Za bromelin se inače zna da je veoma efikasan u tretiranju lokalizovanih zapaljenja sa edemima. Takođe, djeluje pozitivno na jačanje ugroženog kolagena u tkivu zahvaćenom celulitom, popravlja drenažu tkiva i olakšava varenje proteina. Zato se ananas preporučuje za mršavljenje, eliminaciju celulita i bora, protiv otoka.Narodni ljekari ga preporučuju i kod upale pluća, bronhitisa, anoreksije, nekih vrsta alergija, gušavosti, grebanja u grlu, ateroskleroze. Zbog zavidnih količina celuloze, treba ga uzimati i kod otežanog varenja. Dobri poznavaoci za ovaj egzotični plod kažu da predstavlja eksploziju slasti, i štiti organizam od slobodnih radikala. Nažalost, zbog veće količine šećera, dijabetičari treba da ga izbegavaju.Ananas sadrži i dosta ugljenih hidrata, a od minerala kalijum, natrijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i mangan. Ima i biljnog pigmenta karotena, a od vitaminima, C, E i vitamine B grupe. Za ananas je važno da se jede u svežem stanju, jer se samo tako postiže pun efekat na zdravlje. Savršen je kao desert poslije večere, jer njegovi enzimi pomažu pri varenju. Ali, treba voditi računa da posljednji obrok tokom dana bude najkasnije u 18 časova.

Znanstvenici su dokazali da ako pretile odrasle osobe uvedu tri obroka sa jogurtom bez masti - gube 22% više težine i 61% više tjelesne masti nego osobe koje ne unose dovoljno kalcija kroz prehranu. Osobe koje piju jogurt gube 81% više masti sa stomaka nego osobe koje ga ne piju. Profesor Michael Zemel, nutricionista sa Univerziteta u državi Tenesi kaže da je ovakva dijeta dva puta efikasnija za održavanje mišićne mase, jer kada osobe drže dijetu za mršavljenje, one žele da izgube masno, a ne mišićno tkivo. Prilikom istraživanja znanstvenici su ispitivali 34 zdrava, ali pretila ispitanika koje su podijelili u dvije grupe. Ispitivanje je trajalo 12 tjedana. Prva grupa ispitanika pila je tri puta dnevno po 180 grama jogurta bez masti, osiguravajući oko 1100 miligrama kalcija dnevno. Druga grupa je dobivala samo jedan jogurt na dan i unosila u organizam 400-500 miligrama kalcija dnevno. Obje grupe su unosile po 500 kalorija manje nego što je uobičajeno da bi se stimulirao gubitak tjelesne težine. Obje grupe ispitanika izgubile su tjelesnu težinu, ali je taj gubitak bio znatno veći u grupi koja je pila više jogurta. Ispitanici koji su pili po jednu porciju jogurta dnevno u prosjeku su izgubili 5 kilograma za 12 tjedana, dok su ispitanici koji su pili 3 jogurta dnevno izgubili u prosjeku 6,5 kilograma za isto vrijeme. 180 grama nemasnog jogurta daje dovoljno bjelančevina, vitamina B12, kalcija, cinka i ostalih hranljivih sastojaka koje je teško naći u drugoj vrsti hrane na jednom mjestu.