Super limun poboljšava varenje, sprečava zatvor i urinarne infekcije, ublažava respiratorne tegobe, a koristan je i za mršavljenje. Limeta citrusno voće zelene kore i svetlozelene pulpe, često se poistevećuje sa limunom, jer imaju sličan izgled i miris. Međutim, limeta pripada drugoj vrsti citrusa. Oko 100gr limete sadrži 30 kalorija, 11 g ugljenih hidrata, 1,7 gr šećera, 0,2 gr masti, 0,7 gr proteina i čak 29 mg vitamina C. Ovo voće je najkiselije i odlikuje se veoma snažnim antibakterijskim svojstvima.

Malo se krećete, jedete s nogu, nervozni ste? Nije ni čudo što imate probleme s varenjem. Međutim, oni mogu lako da se riješe. Treba da pijete dosta tečnosti i jedete namirnice bogate biljnim vlaknima. 

Evo nekoliko korisnih savjeta:

Kajsije + kefir = oko 50 g sušenih kajsija prvo prelijte toplom vodom pa zatim izmiksajte sa 200 ml kefira i začinite bosiljkom

Banana + jogurt = izmiksajte manju bananu i 150 ml probiotičkog jogurta, razrijedite sa 100 ml vode i začinite s malo vanilinog šećera

Šljive + pavlaka = pomiješajte 150 ml ohlađene pavlake sa 50 ml soka od šljiva i kašičicom mljevenog kima  

Đumbir + jogurt = u 200 ml probiotičkog jogurta dodajte 10 g svježe izrendanog đumbira, po kašiku limunovog soka i meda.

Komarci usljed čestih kišnih dana su na svakom koraku i vrlo često vam znaju upropastiti ugodno veče na otvorenom. Da biste zaustavili ove krvopije, poslušajte savjete bečkog profesora Hademara Bankhofera.

Od komaraca se, dakle, možete zaštititi ako se hranite zdravije: mnogo voća i povrća, a manje mesa i šećera.

KOMARCI MRZE BIJELI LUK - drugi način da se odbranite od ujeda komaraca jeste da konzumirate bijeli luk. Za one koji ne vole da ga jedu, bečki stručnjak predlaže da čehno svježeg bijelog luka presječete na pola i time natrljate stopala.

NE VOLE NI GLJIVE - komarci ne vole ni miris vitamina B, pa bi zbog toga trebali jesti proizvode od integralnog brašna, pšenične klice, mliječne proizvode, gljive, orahe i skušu. Bankhofer navodi da možete i da se mažete uljem od lavande, karanfila, lovora ili jabukovim sirćetom.

Vratite nož u fioku. Konzumacija kore voća i povrća može da poveća dozu vitamina, zaštiti vas od raka i uveća vam energetski nivo. Evo šta od namirnica treba jesti s korom:

KIVI - dlačice na kori kivija su odličan antioksidans i nutricionisti vjeruju da ima supstance koje štite od raka, upala, alergija. “Kora kivija sadrži tri puta više antioksidanasa od ploda, a štiti i od stafilokoka i ešerihije koli”, rekao je doktor Merilin Glenvil bivši predsjednik foruma za hranu i zdravlje u britanskom Kraljevskom udruženju za medicinu. Kako ga jesti: Ako vam je kora kivija suviše tvrda, pokušajte da nađete “zlatni” kivi jer je žuta opna slađa i ima manje dlačica. Druga opcija je da u blenderu izmiksujete cijeli kivi.

ANANAS - ne paničite, tvrda opna ananasa je zdrava, a ne kvrgava kora. Pored mnogo vitamina C, prednost ananasa je u enzimu bromelain, koji rastvara hranu i brzo je šalje u digestivni trakt, pa tako štiti stomak. U opni ananasa ima dva puta više bromelaina nego u plodu. Kako ga jesti: Pritisnite i zdrobite opnu i dodajte sok koji će je omekšati.

BROKULE - mali plodovi brokula izgledaju privlačnije, ali postoje razlozi zbog kojih treba jesti i peteljke. “Peteljke brokula su manje ukusne od cvijeta, ali u njima ima više kalcijuma i vitamina C”, kaže doktor Glenvil. U njima ima i mnogo vlakana, pa ćete duže biti siti. Kako ga jesti: Isjeckajte peteljke na tanke tračice i dodajte u propržene ili skuhane brokule.

BANANE - istraživanje s Tajvana je pokazalo da kora banane liječi depresiju jer je puna seratonina, hormona koji je zadužen za dobro raspoloženje. Kora je dobra i za oči jer sadrži u sebi antioksidans lutein. On štiti očne ćelije od izlaganja ultraljubičastom svjetlu, koje je glavni krivac za pojavu katarakte. Kako ga jesti: Ljekari savjetuju da se kora prokuha desetak minuta i da se voda u kojoj ste je kuhali ohladi i popije, ili da se izblendira i popije.

Korisni savjeti za trudnice koje mnoge od vas vrlo često zaborave:

- Smanjite unos kafe i čaja jer umanjuju sposobnost organizma da koristi željezo

- Izbjegavajte prevelike doze vitamina A i tokom obroka bogatim željezom

- Unosite dosta vitamina C koji potpomaže organizmu da bolje apsorbuje željezo

- Umor je znak blage anemije, dok teže oblike prate slabost, sklonost ka infekcijama, bljedilo, ubrzano lupanje srca, nesvjestica. Kod preosjetljivih osoba preporučuje se uzimanje lijeka s hranom ili poslije jela

- Istovremena primjena tetraciklinskih antibiotika i željeza može da smanji efekat antibiotika, pa se u tom slučaju željezo uzima dva sata prije ili poslije.

Tipični austrijski specijaliteti se pak razlikuju od pokrajine do pokrajine. Burgenland je, recimo, poznat po jelima od voća, povrća i živine poput deserta s jagodama ili guščje džigerice s lukom.

U Donjoj Austriji najpopularnije su barene knedle u sosu od hrena i prezli i nezaobilazne štrudle od jabuka. Veliku slavu austrijskoj kuhinji donijela je čuvena bečka šnicla, kojoj u svijetu nema premca. Obilna je, od mekog telećeg mesa, a servira se uz punu posudu sezonske salate, bez hljeba. Ništa manje nije slavna ni saher torta, koja se služila u restoranu istoimenog hotela. Uz parče ove poslastice obavezna je čaša vina ili sekta pomiješanog sa sokom od kajsija. Inače, tipičan austrijski obrok počinje predjelom, nakon koga na red dolazi supa, pa tek onda ide glavno jelo s nekoliko priloga. Na kraju se služi kolač ili torta. Austrijanci uživaju u ispijanju kafu gotovo koliko i u hrani. Najomiljenija im je moka, u koju dodaju mlijeko, šlag, šećer, čokoladu i razne vrste alkohola.

Žene koje sporije jedu unose manje kalorija od onih koje jedu brže, iako im objed traje dulje. Istraživači sa sveučilišta Rhode Island u SAD-u procijenili su utjecaj konzumiranja hrane na unos kalorija. U tu je svrhu 30 zdravih žena, u dobi od 18 do 48 godina, tri puta posjetilo laboratorij. Tijekom prvog posjeta ispunile su anketu o povijesti bolesti, učestalosti konzumiranja hrane te ponašanju vezanom uz dijete za mršavljenje i tjelesnu masu. U slijedeća dva posjeta od njih se tražilo da pripremljen obrok pojedu sporo ili brzo. Tijekom posjeta kada su obrok morale brzo pojesti, dobile su velike žlice i trebale su jesti bez stanki između zalogaja. Kada su pak obrok trebale pojesti sporo, dobile su male žlice te su morale uzimati male zalogaje. Također, između zalogaja morale su spustiti žlicu te prožvakati svaki zalogaj 20 do 30 puta. Glad, sitost, želja za hranom i žeđ proučavani su u redovitim intervalima prije, tijekom i nakon obroka. Analiza rezultata otkrila je da iako sporo objedovanje produljuje trajanje obroka za 20 minuta, ispitanice su pojele manje kalorija (579 prema 646 kcal) i manju količinu hrane (399 prema 445 g) u usporedbi s brzim objedovanjem. Također, razine sitosti kao i unos vode bili su znatno veći tijekom sporog konzumiranja obroka, čime se otvara pitanje dodatnog pomoćnog mehanizma. Kao zaključak, sporija konzumacija obroka može pridonijeti smanjenom unosu energije kod zdravih žena. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se provjerilo odnosi li se taj zaključak i na cijelu populaciju te različite tipove obroka uz dulje razdoblje proučavanja.

Ukoliko želite izbjeći neugodan osjećaj prejedanja, pokušajte jesti polagano i tijekom cijelog dana. Osjećat ćete se bolje, kao da ste pojeli dovoljno i izbjeći ćete prejedanje. Kad osjetite da ste siti. pokušajte se oduprijeti porivu da pojedete još jedan zalogaj. Radije se odmorite od jela. Popodne iskoristite za laganu šetnju, radi potrošnje kalorija koje ste unijeli za vrijeme ručka. Proljeće je također vrijeme za isprobavanje poklona poput novog bicikla, rola ili nogometne lopte.