Za one koji nemaju kuhinjsku vagu evo nekoliko mjerica koje možete sami izračunati. [b]1 velika kašika brašna = ca.12 g 1 velika kašika griza = 15 g 1 velika kašika prezli -mrvica= 15 g 1 velika kašika šećera = 15 g 1 velika kašika soli = 12 g 1 velika kašika vode ili druge tekucine = 15 ml 7 velikih kašika vode = 1dl 8 velikih kašika suhog grožđa = 100 g 12 velikih kašika šećera u prahu = 100 g 10 kašika samljevenih oraha, badema, lješnjaka =100g 1 kocka šećera = 5 g 1 mala čaša = 100 ml vode ili druge tekucine 1 velika čaša = 200 ml vode ili druge tekucine 3 male kašičice = jedna velika kašika[/b] Ovdje se misli na normalno napunjene kašike tj.nesmiju da budu pretrpane.

Svako zrno kuhane rize bit ce odvojeno ako prilikom kuhanja u vodu dodamo nekoliko kapi limuna -Zacini se uvijek dodaju pri kraju kuhanja, jer samo tako sacuvaju svoju aromu -Krompir ce se brze skuhati ako mu prilikom kuhanja dodamo malo ulja -Ako prilikom kuhanja kiselog kupusa dodate nekoliko kriski jabuke ukus ce biti mnogo bolji -Preostale kuhane mrkve iz juhe muzete pomijesati u pire krompir koji ce tad dobiti privlacnu boju i nov okus. -Da bi veci komadi mesa pri pecenju ostali socni i mekani prvo meso zapeci sa svih strana na jakoj temperaturi i onda smanjiti i postepeno dodavati po malo vode dok ne omeksa -Da banane za kolace i vocne salate nebi potamnile poprscite ih sa limunovim sokom -Da bi kafa zadrzala svoju potpunu aromu dodati joj malo soli i drzati u frizideru -Da so nebi bila vlazna i zgrudana u solnjacu dodajte nekoliko zrna rize -Ako imate glavobolju pomoci ce vam ako u kafu stavite nekoliko kapi limuna -Ako vam je nestalo sjaja za masinu za sude isjecite nekoliko kriski limuna i rasporedite po masini, sude ce imati isti sjaj -Peglu mozete ocistiti ako krpu natopite sa esencijom potrljate po pegli i ostavite da stoji desetak minuta i onda ponovo obrisete -Vase makaze bit ce ponovo ostre ako uzmete jedan komad aluminijske folije i presjecete je par puta s tim makazama. -Tinta se dok je friska moze sa garderobe ocistiti sa mlijekom -Drvenu kasiku mozete oprati tako da je prelijete sa mineralmom vodom i pustite da odstoji neko vrijeme -Zlato se moze dobro ocistiti sa crvenim lukom tako da ga namazete lukom i ostavite da malo odstoji i potom ispolirate nekom mekanom krpom -Da bi povrce koje drzite u frizideru duze ostalo frisko plastiku u kojoj ga drzite oblozite kuhinjskim papirom i stavite spuzvu pokvasenu vodom, ona ce povrcu davati potrebnu vlaznost i ciniti ga friskim -Zagorijelo posude muzemo oprati tako da u njega naspemo dosta soli i prelijemo sa friskom mineralnom vodom i stavimo da kuha dok ne bude cisto. -Masnocu u mikroveli cemo ocistiti tako da u jednu posudu nalijemo vode i izrezemo dosta limuna i pustimu da se zagrije na najvisoj temperaturi nekoliko minuta.Ne samo da ce se masnoca ocistiti nego ce imati i lijep svjez miris limuna -Za pranje zaprljanih fugi na plocicama moze se koristiti prasak za pecivo potopljen u malo vode .Pranje se vrsi sa nekom malom cetkicom recimo za zube

Svi moramo da jedemo, i svaki put kad to radimo, pravimo izbore koji mogu da promjene kvalitet naših života. Uspostavite „vezu“ sa namirnicama Dok kupujete svježe namirnice, potražite one koje „pucaju” od života i vitalnosti. Na pijacama možete naći stvarno svježu hranu. Svježe voće i povrće, čak i iz staklenika, zahvalno je za pripremu. Možete naći borovnice, lišće maslačka, divlji luk, lješnike. Tu su i osnovne namirnice kao što su tjestenina, riža i ulje koje je zanimljivije i živahnije kupovati na pijacama. Kuhinje su u mnogim kulturama mjesta konfora i druženja. Ponovno uspostavljanje veze sa našim čulima - vidom, sluhom, ukusom, mirisom i intuicijom - čak i na par minuta može nam pomoći da se uskladimo sami sa sobom i ponovo ujedinimo sa suštinom naših turbulentnih života. Pogledajte svoju kuhinju i provjerite da li možete da napravite sitne izmjene da bi je učinili još prijatnijim mjestom za kuhanje. Smorili ste se pri pomisli da treba da pripremite još jedan obrok? Vrijeme je da pustite misli da lutaju izvan kuhara. Pustite neku divnu muziku, počnite jednostavno da mućkate, dinstate i posegnite u ormarić za prva dva zeleniša ili začina koje nađete i dodajte ih u jelo, počnite da eksperimentišete. Ili zamislite da je jelo kao platno: odredite npr. crveni dan sa radičem, čeri paradajzom ili krupnim komadima tunjevine. Uzmite neko povrće i proučite na koliko načina ga možete spremiti – možete ga peći, staviti na roštilj, kuhati na pari ili pržiti i zabilježite koji su vam omiljeni ukusi. Budite smeli, rizikujte, igrajte se, probajte jelo dok ga pripremate. Čak i ako nešto krene naopako, nije važno. Nahranite svoju dušu Cjeniti i naći zadovoljstvo u hrani su jednostavno bogatstvo svakodnevnog života. Kada sljedeći put spremate neko jelo, postavite na sto svoj omiljeni porcelanski servis i escajg, salvetu, čašu za vodu ili vino. Pažljivo smjestite sve sastojke na tanjir tako da vam bude prijatno za oko. Sjedite, sačekajte, uživajte i onda polako pojedite svoj obrok sa ponosom, oduševljeni onom šta ste stvorili. Ovo posebno uradite ako jedete sami. Čokoladna meditacija Ostavite sa strane šta god da radite i uzmite najbolji komad čokolade koje nađete. Stvarno uživajte u njenom izgledu, mirisu, kontaktu sa vašim prstima. Jedite je što sporije možete, osjetite kako se topi i otkriva slojeve ukusa i teksture. Ovo možete trajati nekoliko minuta – i možete biti iznenađeni da vam samo jedan zalogaj bude dovoljan. Izgubite kilograme Prije nego što automatski posegnete za keksom, dozvolite sebi da potpuno osjetite glad, i izdvojte trenutak da se zapitate šta biste najviše voljeli da jedete. Slasno ili slatko? Hrskavo ili kremasto? Tvrdo ili mekano? Kada ste kod kuće, zadržite misli o tome šta vam se jede, šta stvarno želi vaš organizam i potom priuštite sebi tu hranu. Nema problema ako je to keks – nijedna hrana nije „zabranjena“ (takođe, shvatićete da ovo ustvari nije hrana koja vam je potrebna, ali to je kao vrsta duševne hrane, kao što je i dobra knjiga ili razgovor sa prijateljem). Sedite i jedite p-o-l-a-k-o, stvarno uživajući u ukusu, utonite u svoja osećanja kao da vam je hrana prijatelj. Na ovaj način, učite da vjerujete da će vam tijelo postepeno vratiti ravnotežu ishrane i vaše težine.

Voće, zlatni rudnik vitamina, minerala i vlakana idealno je za konzumiranje u najmanje 4-5 porcija tijekom dana. S obzirom da su u prirodnom obliku, imaju veliki postotak vode i 100% ne sadrže loši kolesterol, tijelu je mnogo lakše obraditi ga, te upiti vitamine koje dobiva iz svježeg voća zajedno sa mineralima. Jabuka – okruglo voće puno vlakana, vitamina A, C, E i folata. Kada je zrelo dostupno je u crvenoj, zelenoj i žutoj boji. Jabuke smanjuju rizik od raka debelog crijeva, prostate i pluća. Također su pomoć kod bolesti srca, gubitka težine i kontrole kolesterola. Banana – dugo i tanko voće žute kore kad je zrelo. Dobar izvor vlakana, kalija, vitamina A, C, B6, E i folata. Nezrele ili zelene banane koriste se prilikom kuhanja. Trešnje – malo okruglo voće sa sjemenkom, svjetlije ili tamnije crvene boje kad dozreli. Trešnje uvijek moraju biti zrele kad ih želite jesti. Trešnje sadrže antocijanine koji smanjuju upale i boli. Smokve – bilo sušene ili svježe, smokve sadrže vitamin A, C, folat i nijacin. To je malo slatko voće puno sitnih sjemenki. Kivi – bogat izvor vitamina A, C, E, B kompleksa, kalcija, željeza i folne kiseline, kivi je malo ovalno voće tanke smeđe kore, blago zelenog mesa i crnih sjemenki. Kora je dobar izbor antioksidanata flavonoida. Limeta – limeta ili zeleni limun je najviše uzgojeno citrusno voće želene ili žute kore prepuno vitamina A, C i folata. Sok limete je dobar za detoksifikaciju i ima antioksidansna svojstva. Breskva – okruglo sočno voće žućkasto crvene kore i mesa blago kiselog i slatkog okusa, a sadrži tvrdu sjemenku. Uvijek ju treba ubrati za jesti sasvim zrelu. Naranča – okruglo sočno voće tvrde kore crvenkasto-žute boje kada dozreli i slatko-kiselog okusa. Ogulite ga i pojedite svježe ili ocijedite i popijte sok. Sadrži vitamin C, flavanoide, izvor je pektina i bogato natijem kada zreli na suncu. Šljiva – meko okruglasto voće tanke kore slatkog mesa i spljoštene tvrde koštice. Bogato je ugljikohidratima, ima malo masnoća i kalorija. Odličan je izvor vitamina A, C, kalcija, magnezija, željeza, kalija, vlakana, a gotovo bez natrija i kolesterola. Papaja – voće okusom nalik na dinju žuto-narančastog mesa sa puno sitnih crnih sjemenki zatvoreno u koru koja ima raspon boja od zelene do narančaste. Može biti okrugla, u obliku kruške ili više nalik na bananu. Bogata je vitaminima A, B, C, i D; kalcijem, fosforom i željezom. Bogata je probavnim svojstvima i ima tonizirajući efekt na želudac. Kruška – slatko sočno žuto ili zeleno voće okruglastog oblika izduženo prema peteljci. Najbolje je jesti ju na sobnoj temperaturi, a sadrži kalij i riboflavin. Dobra je za kožu i sadrži mnogo vlakana. Jagoda – trokutasto voće crvene boje. Jedan je od najjačih izvora vitamina C i vlakana. Bogata je natrijem i željezom. Pomaže u izbjeljivanju zuba. Koristi se za ublažavanje reumatizma. Lubenica – vrsta dinje glatke vanjske kore i slatkog crvenog mesa u unutrašnjosti. Predivno je osvježavajuća kao napitak, a u porehranu ulazi samo zrela i svježa. Važna je zbog minerala, vitamina i šećera sa korisnim količinama vlakana i željeza.

1. "Čokolada uzrokuje određene endokrine žlijezde da izlučuju hormone koji utječu na osjećaje i ponašanje tako što nas čine sretnima. Zato je to čista suprotnost depresiji, i zauzvrat nam smanjuje stres koji čini depresija. Život bez stresa pomaže nam održati mladolikost, i fizički i mentalno. Zato jedite PUUUNO čokolade!" - Elaine Sherman, Knjiga o božanskim užicima 2. "Jačina je mogućnost da slomimo tablu čokolade na 4 dijela golim rukama – a onda pojedemo samo jedan od tih komada " - Judith Viorst 3. "Samo-disciplina meni označava neke neugodne stvari, uključujući izbjegavanje čokolade i držanje ruku podalje od ženskih gaćica." - Oleg Kiselev 4. "Nije točno da je čokolada zamjena za ljubav. Ljubav je zamjena za čokoladu. Čokolada je, moramo se suočiti sa time, mnogo pouzdanija od većine muškaraca." - Miranda Ingram 5. "Život je kao kutija čokoladnih bombona... Nikada ne znaš što ćeš dobiti." – majka Forresta Gumpa u filmu "Forrest Gump" 6. "Superiornost čokolade, i za zdravlje i za prehranu, uskoro će nadići važnost čaja i kave u Americi kao što već jest u Španjolskoj." - Thomas Jefferson 7. "Istraživanje pokazuje da 14 od 10 pojedinaca voli pokoladu (to bi bilo 140 od 100 ispitanih osoba, ha ha)." - Sandra Boynton 8. "Ako netko popije šalicu čokolade samo 3 sata nakon bogatog ručka, sve će biti savršeno probavljeno i ostat će mjesta za večeru." - Brillat-Savarin 9. "Pokazalo se sasvim točnim da pažljivo pripremljena čokolada je jednako zdrava hrana koliko i ugodna; hranjva je i lako probavljiva... to je od najveće pomoći ljudima koji se većinu vremena bave mentalnim radom." - Anthelme Brillat-Savarin 10. "Ako se ne osjećate dobro, ako niste spavali, čokolada će vas oživjeti. Ali vi ne volite čokoladu! Razmiljam o tome bez prestanka! Draga moja, kako ćete se vi ikada snaći?" - Marquise de Sévigné 11. "Čokolada je savršena hrana, cjelovita je koliko i ukusna, odličan je popravljač onima koji su ostali iscrpljeni i bez snage. Najbolji je prijatelj onima koji slijede litetarne radove." - Baron Justus von Liebig 12. "9 od 10 osoba voli čokoladu. Deseta osoba uvijek laže." - John Q. Tullius 13. "Postoje dvije vrste ljudi na svijetu: oni koji vole čokoladu i komunisti." - Leslie Moak Murray 14. "Zaboravi na ljubav... radije bih pao u čokoladu!" – autor nepoznat 15. "Postoje 4 osnovne grupe hrane: mliječna čokolada, tamna čokolada, bijela čokolada i čokoladni bomboni." – autor nepoznat 16. "Meni najdraža stvar na svijetu ne kutija europskih čokoladnih bombona, a oni su, naravno, bolji i od seksa." - Alicia Silverstone 17. "Nakon gotovo 20 godina braka, napokon sam zagrebap površinu istoga. A čini se da odgovor leži negdje između razgovora i čokolade." - Mel Gibson u filmu "Što žene žele".

Timijan – je dobar protiv problema sa disajnim putevima. Kari i čili – poboljšava cirkulaciju. Origano-čaj ja dobar za liječenje organa za varenje (posebno proliva), spolja se koristi protiv raznih zapaljenja kože i sluzokože. Đumbir – opušta krvne sudove. Ružmarin – pomaže kod glavobolje i menstrualnih tegoba. Mažuran-posebno je efikasan kod prehlade,protiv nesanice se preporučuje stavljanje svježih listova u jastuke,čaj može regulisati stomačne tegobe i otkloniti jutarnju mučninu. Kim – protiv nadimanja (čaj). Karanfilić – protiv kašlja, reume, migrene (cvijetovi za bolesne desni). Muškatni oraščić – poboljšava varenje. Bosiljak- za umirenje nervnog sistema,protiv nadimanja,za bolji apetit,za povećanje mlijeka u dojilja,protiv upale bubrega, za urednije mjesečnice,protiv povraćanja,čira na želuc, glavobolje, reumatizma,čajem se ispiraju oči kod konjuktivitisa, oblozima se liječe teško zacjeljive rane,svjež sok iscjeđene biljke čuva od trudnoće,podstiče jasnoću uma,svjež sok od listova spoljnom upotrebom protiv gljivičnih infekcija nogu. Biber – poboljšava varenje, protiv bronhitisa, prehlade, kašlja. Žalfija – bolovi u stomaku, nadimanje, dijareja, gubitak apetita.

Pored toga što se upotrebljava za ishranu, so može poslužiti i za bezbroj sitnica u domaćinstvu. Mi vam navodimo nekoliko načina upotrebe kuhinjske soli: • Kada kupite novu četkicu za zube, omekšaćete je i dezinfikovati ako je ostavite 24 časa u čaši vode kojoj ste dodali kašičicu soli. • Termos-flasa će duže zadržati toplotu ako u vodu kojom ste je napunili dodate kašičicu soli. • Sušeno povrće najbolje ćete sačuvati ako u sud u kome ga držite stavite kašičicu soli i hermetički zatvorite. So sprečava razvijanje parazita koji upropašćuju sušeno povrće. • Ako želite da brzo ohladite ključalu tečnost, stavite je zajedno sa sudom u drugi sud sa hladnom vodom kojoj ste dodali šaku kuhinjske soli. • Pegla na koju su se nahvatale mrlje od hrđe ili štirke može se najlakše i najbolje očistiti ako je dobro istrljate pamučnom krpom i vlažnom solju. Nakon ovoga, peglu samo izbrišite suhom krpom. • Masan lonac ili tavu mnogo lakše ćete oprati ako u njih stavite šaku soli, pa protrljate novinskim papirom i tek ih onda operete. To se odnosi i na sudove u kojima zagori jelo. • Ulje u tavi neće prskati ako u njega prvo stavite malo soli, pa tek posle ulje. • Ako vas za vrijeme letnjih dana ubode osa, ubod će biti manje bolan, a oteklina neznatna, ako mesto uboda premažete debljim slojem soli i vode.

Maska za lice sa avokadom (suha i osjetljiva koža)
1 avokado
3-4 kapi bademova ulja

Ogulite i zdrobite avokado i miješajte sa bademovim uljem dok smjesta postane jednolika. Namažite na lice jednolikim blagim masiranjem Ostavite na licu 30 minuta i zatim isperite toplom vodom.

Hidratantna maska za lice sa avokadom
1 avokado
1 kašičica jabučnog octa
1 bjelance
3 kašičice maslinovog ulja
Ogulite i zdrobite avokado i počnite dodavati ostele sastojke. Bjelance bi bilo dobro najprije izlupati u snijeg. Kada napravite smjesu, nanesite je na lice i isperite nakon 20 minuta. Ova maska koži pruža odličnu vlagu, te ju čini mekom i elastičnom. Obje ove maske možete koristiti jednom do dva puta sedmično i imat ćete zaista odlične rezultate. Također, preporučljive su za osobe koje vole sunčanje, jer odlično nadoknađuju vlagu u koži nakon dugog dana na suncu. 

1. Čehno bijelog luka pomaže čišćenju sluzi iz grla i respiratornog trakta. Također djeluje protuupalno te u oslobađanju od bakterija, gljivica i parazita koji ponekad napadaju naš organizam. Iako postoje pravi obožavatelji bijelog luka, treba imati na umu da previše nije dobro pa ga treba koristiti u malim količinama i lagano pirjanog jer sirov može iritirati želudac. Pirjan ili kuhan, još uvijek sadržava sve svoje kvalitete i daje jelu poseban okus.