Uz malo vremena i vrlo malo novca svom licu možete priuštiti najbolju moguću njegu! Čuvena talijanska maska od maslinovog ulja i naranči izbrisat će bore i vašem licu vratiti svježinu! Maslinovo ulje i naranča hrane kožu iznutra, ali i izvana. Maslinovo ulje ima sličnu strukturu kao i prirodna tjelesna masnoća koja kožu čini mekom i glatkom. "Pegla" umornu i suhu kožu, a jednako je pogodno i za masnu kožu. Narandža obiluje vitaminom C koji potiče proizvodnju kolagena i jača vlaknastu strukturu kože. Voćne kiseline pomažu u uklanjanju mrtvih stanica kože i lice čine nježnjim i blistavim.

Kako napraviti masku?
Masku za njegu osjetljive kože napravit ćete u vrlo kratkom roku. Pomiješajte dvije čajne kašike obične kreme za lice, jedno žumance, čajnu kašiku maslinovog ulja i nekoliko kapi narandžinog soka. Dobro izmiješajte, pa glatku smjesu ravnomjerno nanesite na lice i izostavite dio oko očiju. Pustite da odstoji 15-ak minuta, pa isperite mlakom vodom. Za drugu varijantu maske potrebno vam je maslinovo ulje i naribana korica narandže. Izmiješajte dvije čajne kašike maslinovog ulja sa sokom i naribanom koricom jedne naranče. smjesom izmasirajte lice, vrat i dekolte, te pustite da se upija 20-ak minuta. Nakon toga masku toplom vodom isperite s lica, a možete si priuštiti i tuširanje. Ova maska zbog narandžine korice djeluje i kao svojevrstan piling.

Ulja koja sadrži, posebno mentol i meton, opuštaju mišiće probavnog sistema, oslobađaju od grčeva i pospješuju probavu. Mentolovo djelovanje na dišni sistem čini ga dobrim dodatkom lijekovima za prehlade i kašalj. Menta je također odličan sastojak kućnih lijekova za razne kožne iritacije. Samo neka od stanja koje menta može olakšati jesu: akne, artritis, vjetrovi, prehlade i gripa, kašalj, glavobolja, loša probava, mučnina, malaksalost, neugodan tjelesni miris, ubodi i ugrizi.

Historija
Kako kaže grčka mitologija, kada se bog Pluton zaljubio u nimfu po imenu Menthe, njegova žena, Prosperina, poludjela je od ljubomore i pretvorila Menthe u biljku koju danas zovemo menta ili metvica. Na temelju ovog romantičnog mita, grčki filozof Teofrat službeno je menti dao njeno botaničko ime, menthe. Rimljani su mentu koristili kao začin i dodatak kuhanju, a Grci je koristili kao sredstvo za jačanje. Slavni engleski botaničar iz 17. stoljeća, Nicholas Culpeper, opisao je mentu kao iznimno dobar lijek za 40 različitih zdravstvenih problema.

Šta sadrži?
U menti je identificirano više od 100 komponenti. Kao i u slučaju drugih medicinskih biljaka, njeni tačni sastojci ponekad variraju, ovisno o tome gdje i kako je biljka uzgojena, i s obzirom da postoji stotinu različitih vrsta. Generalno, menta sadrži halapljivo ulje mentol, koje ublažava probavne probleme, čisti respiratorni sistem i olakšava bol. Također sadrži flavonoide rutin, luteolin, hesperidin, eriocitrin koji imaju antivirusna i antioksidantna svojstva.

Dobro je znati
Menta se lako uzgaja. Stručnjaci preporučuju uzgoj u loncima radije nego u vrtu, jer se biljka lako proširi. Menta preferira mnogo svjetlosti i plodno tlo. Koristite listiće za čaj, napitke, sladoled ili je dodajte kao začin povrću i drugim jelima.

Banana je voće koje dolazi u različitim oblicima, veličini i boji kad zrije. Banana rasta u više od 100 zemalja. Ljudi obično pojedu plod banane, a koru bace. No nije rijetka pojava da ljudi iskoriste čak i koru od banane. Banana je sa korom bogata kalijem, kalcijem i vitaminom D. Odlično za biljke, kožu i zube.

Kora od banana kao biljno gnojivo
Zagrijte pećnicu na 300 stuepeni. Stavite kore od banana na foliju za pečenje. Pecite bananine kore 10 do 20 minuta ili sve dok kore nisu smeđe boje i hrskave. Pećnica pomaže ubrzati prirodno raspadanje. Smrvite kore od banana i posipajte ih po tlu, zemlji. Pomiješajte rukama ili lopatom. Kore od banana biljkama osiguravaju kalij.

Kora od banana za izbjeljivanje zuba
Perite zube kao i obično sa četkicom i pastom za zube. Isperite toplom vodom. Zatim utrljajte mekani bijeli dio unutar bananine kore na površinu zuba u trajanju od 2 minute. Kalij, kalcij i vitamin D su odlični za zube, a i pomažu u izbjeljivanju zuba. Ponovite korake svako jutro i prije spavanja. Ako imate tamne mrlje po zubima od kafe, cigareta ili kamenac, trljajte bananu duže od 2 minute.

Voćni sokovi se dobivaju cijeđenjem voća i dodavanjem malih količina šećera. Šećer se dodaje uglavnom radi boljeg okusa. Zato se sokovi od slađeg voća ( npr. grožđa, krušaka i jabuka) pripremaju bez šećera. Voćni sokovi su aromatični i zdravi napitci koji u sebi sadržavaju veći dio vitamina iz voća, a uz pravilnu pripremu zadržavaju i prirodnu boju, miris i okus voća. Kod pripreme voćnih sokova koristi se postupak pasteriziranja – zagrijavanja ispod temperature vrenja. Pasteriziranjem se dobivaju bistri i kašasti voćni sokovi. Bistri sok se priprema tako da se voće zagrijava na pari na 80 stupnjeva da pusti sok, koji se procijeđen pasterizira u bocama. Ako je voće mekano, ne mora se zagrijavati, nego se samo zgnječi, pomiješa sa šećerom, pokrije i ostavi da odstoji nekoliko sati da pusti sok. Zatim se procijedi u boce i pasterizira. Kašasti sok se priprema tako da se voće zdrobi mikserom, pasiranjem ili gnječilicom za krumpir, stavi u boce i odmah pasterizira. Ako je voće tvrđe, potrebno ga je prvo zagrijati da pusti sok i tada pasirati. Smatra se da kašasti sok ima veću hranjivu vrijednost od bistrog soka. Prilikom posluživanja, sokovi se ne razrjeđuju s vodom. Za pasteriziranje sokova može se upotrijebiti posuda koja je dovoljno duboka da se u nju može staviti boca sa sokom i potpuno prekriti vodom. Boce u koje se spremaju sokovi treba prije upotrebe dobro oprati i prokuhati u kipućoj vodi oko 20 minuta. Sok se ulijeva u vruće boce, koje treba odmah zatvoriti plutenim čepom. Nakon pasterizacije, čep i dio grlića boce treba preliti parafinom. Pasteriziranje se vrši tako da se posuda u kojoj je voda počela vreti makne s vatre i u nju se stave boce sa sokom, tako da su potpuno uronjene. Posuda se poklopi i boce ostave u njoj dok se voda u posudi ne ohladi.

Neke savjete o zdravlju i onome što je dobro za nas jednostavno prihvatamo kao zdravo za gotovo, a ne razmišljamo o tome da nije sve dobro za svakoga. Preporuke o zdravlju ponekad su zasnovane na istraživanjima koja nisu napravljena na reprezentativnom uzorku i ne vrijede baš za svakoga. Evo nekoliko najvažnijih:

Plivanje je idealna vježba
Da, plivanje je odlično za naše zdravlje, ali ne i za ljude koji boluju od astme jer klor u bazenu može izazvati napad astme. U djece čak može i povećati mogućnost za razvoj ove bolesti. Dakle, ako imate astmu, sigurnije je pronaći neki drugi oblik vježbanja, a ako vaša djeca mlađa od sedam godina pate od alergija, ne vodite ih u bazen u kojem se jako osjeti miris hlora.

Zdravo je jesti puno lisnatog zelenog povrća
Da, osim ako uzimate lijek varfarin koji sprječava opasno zgrušavanje krvi tako što blokira djelovanje vitamina K koji je potreban za stvaranje ugrušaka. Previše vitamina K može, dakle, biti loše, a taj je vitamin posebno prisutan u tamnozelenom lisnatom povrću: špinatu, blitvi ili kelju. Zato, ako uzimate ovaj lijek, ne jedite više od jedne porcije ovog povrća dnevno.

Pijte barem osam čaša vode dnevno
Ako imate problema s mjehurom, bolje je piti malo manje tekućine. Najbolje je pitati doktora koliko biste trebali piti tekućine dnevno. Osim toga, znajte da gotovo 20 posto vode dobivate iz hrane. Acetaminofen je najsigurniji lijek protiv bolova Da, osim ako popijete čašu vina ili neke druge vrste alkohola na dan. Naime, poznato je da acetaminofen može oštetiti jetru ako se uzima u velikim dozama, posebno ako puno pijete. Iako je 3,900 mg acetaminofena maksimalna preporučena dnevna doza, ne biste smjeli uzimati više od 2,000 mg dnevno ako popijete i jedno piće.

Hranjive tvari bolje je uzimati iz hrane nego u obliku tableta
Ako ste vegetarijanac, a pogotovo ako ne jedete ni jaja i ne pijete mlijeko, možda vam trebaju nadomjestci prehrani i dovoljno dodatnih doza vitamina B12 i D. Važan je i unos željeza - iako ga ima dosta u vegetarijanskoj prehrani, možda vam treba i više.