Spavaj osam sati, ne propuštaj vježbanje, pij osam čaša vode, uzimaj pet do sedam porcija voća i povrća... Savjeta za zdravlje ima toliko da ih je naporno i nabrajati, kamoli držati se svih njih. Neke od njih smiješ zanemariti, pa čak i prekršiti!

Spavaj osam sati dnevno
Većina ljudi spava približno osam sati, no nekima je prirodna potrebna doza sedam sati, a istraživanja pokazuju da takvi žive duže. Prisilno produžavanje spavanja kad više nisi pospan može dovesti do tromosti i letargije tokom dana. Bitan kriterij jeste li dovoljno spavali je kako se osjećate preko dana – svježe ili neispavano.

Pij osam čaša vode dnevno
Organizam treba biti kontinuirano opskrbljen vodom, ali voda se ne nalazi samo u čistom stanju. Ona je sastojak čajeva, sokova i mliječnih napitaka, kao i supa, voća i povrća. Dovoljno je kombinovati nekoliko čaša napitaka sa supom i par plodova da bi tijelo ostalo hidrirano.

Jedi šest porcija voća i povrća
Zdravo je jesti voće i povrće, no ne trebate biti opsjednuti s brojkom od šest porcija. Nisu provedena istraživanja koja bi pokazala da je baš ta količina idealna. Nije bitno preskočite li ponekad tu dozu. I ne zaboravite da se u porcije računaju i voćni sokovi.

Ne jedi hranu palu na pod
Na podu ima mnogo bakterija koje će prijeći na palu hranu, ali većina nije opasna, tvrde doktori i bakteriolozi. Ako se hrana zadrži na podu samo par sekundi, obično ju je sigurno pojesti. Pod uvjetom da se pod redovno čisti. No, ako je hrana provela duže vrijeme na podu, u nju su možda ušli veći zlotvori, pa je bacite u smeće.

Kloni se prehlađenih
Ako nemate upalu pluća ili jaku astmu, ne trebate izbjegavati prehlađene ljude. Rizik je premali da bi nedruštvenost bila opravdana. Da bi ipak smanjila opasnost od prehlade, nakon društvenog kontakta operite ruke sapunom i toplom vodom ili primijenite sredstvo za dezinfekciju ruku.

Vježbanje bez muke ne vrijedi
Tjelesna aktivnost mora uključiti napor, ali ne i iscrpljivanje. Ko nije profesionalni sportaš ili pustolov, ne treba iskušavati granice organizma. Prohodate li 7 kilometara za jedan sat, potrošit ćete oko 400 kalorija, jednako koliko i trčite li pola sata brzinom od 15 km na sat. Razlika u intenzitetu je znatna u korist trčanja, ali zdravi učinci bit će jednaki i ako samo pješačite. Dovoljno je baviti se umjerenom, ali redovnom tjelovježbom.

Ne smijete preskakati vježbanje
Bavljenje tjelovježbom je povoljno po zdravlje, no povremeni predasi neće ti škoditi. Odmor je potreban tijelu, jer sprječava oštećenje mišića i gomilanje toksičnih tvari. Posebno je poželjno privremeno odustati od vježbanja tokom bolesti, ozljede ili iscrpljenosti.

Žene ne smiju dizati tegove
Mit je da će žena koja diže tegove postati premišićava i muškobanjasta. Osim ako ne uzima steroide. Mišići ne mogu nabujati bez dovoljno muških spolnih hormona pa slobodno dižite lakše ili srednje teške tegove. Osim što umjereno osnažuje mišiće, dizanje utega dobro je i za snagu i gustoću kostiju.

Broj oboljelih od gripe svakog dana je sve veći, a u jeku je i sezona respiratornih infekcija. Kako biste spriječili ove, ali i mnoge druge bolesti, vaš najveći saveznik nisu tablete i sirupi, već hrana.

Predstavljamo vam voće i povrće koje je prava imunitetska bomba koja djelotvorno suzbija razne bolesti. Što se voća tiče, tu se izdvajaju smokve, borovnice i šipak. Borovnice spadaju u superhranu izrazito bogatu antioksidansima. Ako ih poprskate s malo limunovog soka i pomiješate s jagodama (mogu i iz zamrzivača), dobit ćete izuzetno zdrav voćni obrok. Kalij, magnezij i antioksidansi koji se nalaze u smokvi smanjuju šećer u krvi i jačaju metabolizam. Izaberite smokve s tamnijom kožicom, jer sadrže više hranjivih sastojaka. Djelotvoran je i šipak, koji ima snažna antioksidansna i protuupalna svojstva, zbog čega ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubijanja stanica karcinoma prostate. Od povrća obratite pažnju na gljive i paradajz. Paradajz sadrži likopen koji štiti od degenerativnih bolesti. Ukoliko nije sezona tog izvrsnog povrća, poslužite se sokom od paradajza. Gljive općenito, a naročito shitake, bogate su antioksidansima. Ako ih kuhate s crnim vinom, koje sadrži resveratrol, imunološki sistem će vam biti izuzetno zahvalan. Začini su također jako dobri u borbi protiv raznih bolesti. Čili papričice stimuliraju metabolizam, razrjeđuju krv i pomažu u oslobađanju endorfina (hormona sreće). Osim toga, idealni su pojačivač ukusa, koji ne povećava broj kalorija u obroku. Čili papričice bogate su beta-karotenom koji se u krvi pretvara u vitamin A i tako se bore protiv infekcija.
Đumbir, pikantan dodatak azijskim jelima, nije korijen već stabljika, što znači da sadrži žive komponente koje poboljšavaju zdravlje. Glavni među njima je gingerol, antikancerogeni sastojak koji je najefektivniji kod raka debelog crijeva. Svjež, osušen ili u prahu, u svakom obliku podjednako je djelotvoran. Također, imajte na umu da je vrlo zdrav začin i cimet. Naime, osim što je nezaobilazan u kolačima s jabukama, cimet bi trebao biti obavezan sastojak zdrave prehrane. Ovaj začin snižava nivo kolesterola, štiti organizam od dijabetesa i sprječava razvoj bakterija i nastajanje lošeg zadaha iz usta. Tu je još i zeleni čaj, čija su ljekovita svojstva odavno poznata. Zahvaljujući antoksidansima koje sadrži, zeleni čaj smanjuje rizik od pojave najvećeg broja kancerogenih bolesti. Također sadrži fitonutrijente, koji potiču razvoj prijateljskih crijevnih bakterija.

Tokom posljednjih godina sve je više ''činjenica'' o mesu: crveno meso nije dobro za zdravlje, jedite što manje svinjetine, uzgoj stoke uništava eko sisteme... Pogledajte što je od toga istina, a što laž.

Svinjetina samo deblja
Vrlo raširen mit da je svinjetina jako nezdrava nije istinit. Šunka od svinjetine čak se preporučuje i ljudima koji su na dijeti i moraju iz prehrane izbaciti suvišne masnoće. Neki dijelovi svinjetine imaju jednaku količinu masti kao i neka mesa koja se smatraju niskokaloričnima, na primjer teleća prsa. Naravno da sve ovisi i o načinu pripreme, pa pohovana svinjetina na puno masti ili ulja sigurno nije zdrava.

Jedenje govedine nije ekološki
Riječ je o spornoj tvrdnji koju zasad još nitko nije dokazao. Stoka doduše proizvodi metan, ali stručnjaci kažu da samo vraća u atmosferu ono što je u sebe već uvukla. Osim toga, potreba za goveđim mesom sve više opada, posebice u posljednjih 20 godina, tako da stoka teško može biti uzrok nekih ekoloških problema.

Riba je uvijek zdrava
Istina je da je riba općenito zdrava, ali u sebi može sadržavati razne teške metale. Neke ribe su opasne za majke i malu djecu, a živa koja se nalazi u nekim vrstama riba može oštetiti mozak u razvoju. Rizične skupine bi zato trebale izbjegavati ribe koje sadrže mnogo žive: sabljarke i velike slatkovodne ribe - štuku i smuđa.

Paradajz se tradicionalno svrstava u povrće. Međutim, iz perspektive botaničara, voće je definirano kao 'jestivi dio sjemenašice koji služi za reprodukciju' - prepoznajete li sada paradajz?!

U članku časopisa 'Journal of the American Dietetic Association' gdje se raspravljalo o ovoj dilemi u nastavku definicije se navodi kako ona ne uključuje samo paradajz, već primjerice i krastavce. Vjerovali ili ne sve je započelo još u SAD-u gdje je upravo ova rasprava stigla pred najviši američki sud. Naime, jedan se uvoznik žalio sudu tvrdeći da je paradajz voće te da ne treba platiti carinu, jer je u ono doba uvezeno voće bilo oslobođeno nameta. Slučaj se otegnuo, a sud je dobro provjerio sve botaničke i lingvističke posljedice odluke i zaključio: paradajz je povrće! Odluka suda iz 1887. godine je glasila: ''Botanički gledano, paradajz je voće, ali u svakodnevnom govoru i upotrebi kod trgovaca ili kupaca, paradajz je kao i krastavac, povrće koje se uzgaja u vrtovima i koje se jede sirovo ili kuhano, i poput krompira, salate ili mrkve, obično se servira kao posebno jelo ili dio nekog jela, a ne kao voće, koje se obično servira za desert.'

Paradajz je u Europu stigao iz Srednje Amerike
Dugo se mislilo kako je sok od paradajza otrovan, tako da je ipak bilo problema u počecima upotrebe paradajza u gastronomiji. Tek kada se otklonila svaka sumnja u njenu otrovnost, paradajz je na velika vrata ušao u sve kuhinje svijeta! Danas je naprosto teško zamisliti kakva je bila mediteranska kuhinja bez paradajza!? Ta povrtnica se u potpunosti uklopila u znana jela i neki kažu, unijela je upravo onaj dio koji je nedostajao i po kojem danas prepoznajemo 'mediteran'. Kada bi danas izbacili paradajz iz mnoštva poznatih tradicionalnih jela u koje ide - šta biste dobili? U knjizi talijanskih recepata, 'Lo Scalco alla Moderna', Antonia latinia iz XVII stoljeća prvi se puta objavljuje recept za umak od paradajza koji je preživio do danas. Umak se sastoji od sitno narezanog luka, bijelog luka, peršuna, soli i bibera, ulja, vinskog octa i naravno oguljenog i nasjeckanog paradajza.

Naime, već pripremljeno jelo se prelije žestokim, najčešće aromatičnim alkoholnim pićima i zapali se uz pomoć običnog upaljača ili vatre na kuhalu. Flambiranje posebnim čini i ta dramatična nota koju zapaljeni alkohol, tačnije vatra, pruža. Najčešća pića koja se koriste za flambiranje su konjak, viski, gin, rum i razni likeri. Preporučujea se jela od mesa i ribe flambirati konjakom, viskijem, rumom ili ginom, a slatka i voćna jela jakim likerima. Postupak flambiranja izmišljen je krajem 19. stoljeća u velikim francuskim hotelima, gdje su kuhari svojim kulinarskim showom htjeli fascinirati svoje goste i ponuditi im razlog više da odsjednu kod njih. Dodavanje alkoholnih pića u jelo uvijek ostavlja pitanje koliko je alkohola u jelu zapravo ostalo. Ne previše, no svakako to morate imati u vidu ako ne smijete konzumirati alkohol i ako će djeca probati hranu. Pored odgovarajućeg jela i alkohola, za flambiranje je potreban posebni stolić, jer nije preporučljivo zapaliti jelo na stolu za kojim se jede. Naravno, flambirati možete i kuhinji, ali je poenta u tome da to svi vide. Flambiranje je show, poput, recimo, vatrometa. Flambirati možemo na dva načina. Pripremljeno jelo koje je u tavi polijemo odgovarajućim alkoholnim pićem i zapalimo. Posudu s jelom nagnemo prema plameniku kuhala da je obuhvati plamen. Goruće jelo iznesemo na sto. Prema drugom načinu jelo flambiramo tako da alkohol u metalnoj posudici, zaimači ili specijalnoj grabilici za flambiranje zapalimo na plameniku, a zatim polijemo po jelu. Alkohol ne smijemo izlijevati na jelo neposredno iz flaše, jer je to vrlo opasno i kosi se s ispravnim načinom flambiranja. Također nije dobro potpaljivati šibicu. Za flambiranje uvijek uzimamo dovoljnu količinu kvalitetnog alkoholnog pića. Jelo treba biti vruće, a njegovi se sokovi ne smiju pomiješati s alkoholom. Upaljeni alkohol treba pustiti da gori dok se plamen sam ne ugasi, jer dokle god gori, jelo apsorbira njegov ukus i aromu. I na kraju, imajte na umu da maslac i šećer pospješuju flambiranje. U svakom sluičaju, uz stanoviti oprez, atrakcija i zabava je zagarantovana.

Mnogi pripremanje fonduea praktikuju u zimskim mjesecima kada hrana i vatra zajedno na stolu jednostavno pozivaju na druženje. Ljubitelji fonduea pak tvrde - sezona fonduea traje cijelu godinu!

Za roštiljanje je prehladno, a ipak ne želite zbog toga zanemariti druženja s prijateljima uz fini zalogaj i čašicu osvježavajućeg pića - upravo je za to idealan fondue. Fondue je namijenjen svima onima koji vole umake, pečenu i topljenu hranu. Mnogi nakon što jednom uživaju u atmosferi pripravljanja fonduea pod svaku cijenu taj doživljaj žele ponoviti i ponavljati, sve češće i češće i češće.... Fondue je švicarska delicija koja će vas sigurno oduševiti. Onaj najjednostavniji Švicarci pripremaju s barem dvije vrste sira, koji se na laganoj temperaturi otapa u vinu i s obveznim kirschom-voćnom rakijom od višanja. Smatra se da je fondue nastao u izoliranim selima švicarskih Alpa, za vrijeme dugih i oštrih zima. Takav se, naravno poslužuje izravno iz posude, a komadići na kockice izrezanoga hljeba nabadaju se na dugačke viljuške i umaču u rastopljenu smjesu. Fondue je jednostavan za pripremu i u većini recepata koriste se namirnice koje se mogu pronaći u gotovo svakom domaćinstvu. Danas na tržištu ima i raznih „lončića“ za fondue zemljanih, keramičkih, onih od inoxa, a moderni plamenici prava su bajka u odnosu na one od prije 20, 30 i više godina pogonjenih špiritom. Izvorni i najpoznatiji je fondue od sira, međutim mnogi pripremaju i slatke varijacije od topljene čokolade i voća. Također se standardom smatraju pečene na kockice ili trakice izrezani komadići mesa u kombinaciji s nekim od bezbrojnih umaka. Na žalost rituali cjelovečernjih okupljanja zbog ubrzanog načina života sve više nestaju, zato bi upravo fondue mogao biti razlogom za ponovno vraćanje starim dobrim navikama druženja uz hranu. I da, za prvi put morate shvatiti da je fondue ritual, više je poput kakve socijalne discipline uz koju se tek kao prateći sadržaj servira hrana, jer iz iskustva, mnogi se žale da se ovako nikada neće najesti, pa umaču kruh kao da im je zadnji put ili ubacuju i po nekoliko komadića mesa da kao eto ne moraju čekati. Kod fonduea se naprosto morate opustiti i polako uživati u trenutku. Uz čašu vina ili piva možete fonduirati do kasno u noć. Iako se u nekim trgovačkim centrima mogu kupiti već gotove mješavine za fondue, na našem tržištu ipak još nisu česte, zato evo jednostavnog načina pripreme fonduea od sira. Posudu za fondue obavezno premažite unutarnjim polovicama bijelog luka i s malo maslaca kako vam se sir ne bi zapekao i zalijepio za stijenke posude. Koristite barem dvije vrste sira, a Švicarci najradije koriste gruyere i ementaler. Kod nas gruyerea i nema baš svugdje za kupiti pa koristite neki drugi tvrđi i pikantniji sir. Možete koristiti gaudu, tilzit, edamer, kakav trapist ili parmezan, važno je da se sirevi na laganoj vatri dobro istope. Nakon što ste posudu namazali bijelim lukom i maslacem ulijte 3 dl suhog bijelog vina i lagano zakuhajte. U zagrijano vino dodajte najprije tvrđe vrste sira, a kada se taj sir rastopio dodajte preostali sir i nastavite kuhati na laganoj vatri. Kada je smjesa gotovo rastopljena u nju dodajte još oko 1 dl vina u koje ste umiješali malo škrobnog ili kukuruznog brašna, a zatim dodajte voćnu rakiju i prema želji malo začinite; posolite, pobiberite, dodajte malo muškatnog oraščića. Sada samo još trebate uživati u svom prvom fondueu.

Zanimljivost
Svjetski rekord u pripremanju najvećeg fonduea postignut je u aprilu prošle godine u švicarskom mjestu La Chaux-de-Fonds, sa 1.441 kilograma sira rastopljenog u jednoj jedinoj posudi promjera 1,40 metara te dubokoj 1,20 metara Bio je to 100-postotni fondue iz švicarskog kantona Neuchatel, sastavljen od sira gruyerea i britchona, kazao je Louis Duc iz organizacijskog odbora. Uz sir, za njegovu pripremu bilo je potrebno 10 kilograma bijelog luka, isto toliko ljutike, 100 litara vina, 10 litara rakije od trešnje i tri kilograma bibera. Fondue je bio podijeljen u 1.200 posuda i razdijeljen po stolovima postavljenima na parkiralištu jednog trgovačkog centra uz tonu hljeba. Iako je oko četiri hiljade ljudi svojim dugačkim villjuškama umakalo hljeb u rastopljenu smjesu, nisu je čitavu uspjeli pojesti.

Došli ste kući nakon napornog radnog dana. Iscrpljeni ste, a pred sobom imate još obaveza i stres vam jednostavno ne da mira. Umjesto da posežete za nezdravim sokovima ili slatkišima koji će vas samo učiniti još nervoznijima, pokušajte s pićima koja smiruju i daju novu energiju:

1. Čaša mlijeka - sadrži triptofan koji metabolizmom izgrađuje serotonin i tako daje osjećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti. Mlijeko je osim toga bogato kalcijem, magnezijem i kalijem koji pridonose smanjenju krvnog pritiska.

2. Šoljica vrućeg kakaa - topla pića povećavaju tjelesnu temperaturu i stvaraju osjećaj ugode koji se očituje i u mozgu. Važno je da koristite pravi kakao, a ne razne mješavine s puno šećera.

3. Crni čaj - istraživanje fakulteta College London pokazalo je da četiri šoljice crnog čaja na dan kroz razdoblje od šest sedmica smanjuje nivo kortizola, hormona koji se luči za vrijeme stresa i uzrokuje psihičke i fizičke tegobe.

Četkica za zube
Ponekad može pomoći posezanje za četkicom za zube ili tekućinom za ispiranje usne šupljine. Pošto ljudskim osjetilima nakon ispiranja prevladava okus svježe mente, smanjuje se želja za slatkim i masnim.

Žvakom protiv gladi
Studije fakulteta Liverpool dokazuju: Žvakanje prije obroka smanjuje osjećaj gladi, a najdjelotvorniji okusi su papaya, aloe vera i mango.

Topla voda
Filozofija Ayurvede uči da u slučaju gladi treba popiti nekoliko malih gutljaja tople vode - puni želudac i čisti ga od uzročnika bolesti i otrova.

"Uspavajte" osjetila
Gumene bombone ili čokoladu stavite u pretinac za zamrzavanje i pojedite komadić čim osjetite glad. Zamrznuti slatkiši "uspavljuju" osjetila i smanjuju želju za daljnjom konzumacijom.

Doručak
Uravnotežen doručak najbolji je početak dana. Preventivno djeluje na napade gladi i smanjuje rizik posezanja za nezdravim namirnicama prije ručka. Polako! Za vrijeme ručka ili večere nije potrebno obarati rekorde. Sitost dolazi tek nakon 20 minuta, a osobe koje previše žure na kraju previše pojedu.

Skretanje pažnje
Napadaji gladi u pravilu traju svega nekoliko minuta. Ko uspije nadvladati 15-ak minuta slabosti, ima dobre šanse "zaboraviti" na želju za hranom. Kućanski poslovi, šetnja s prijateljima, partnerom ili djecom mogu biti učinkovite alternative.

Dnevnik
Vodite dnevnik o tome kada ste gladni, što ste pojeli i kako ste se nakon konzumacije osjećali. Na taj način ćete otkriti u kojim trenucima želite jesti i naučiti kako izbjeći podsvjesnu želju za hranom.

Crno-bijelo
Prije nego što posegnete za slatkišima i nezdravom hranom, zamislite kako oni izgledaju u crno-bijeloj varijanti, bez lijepih pakiranja, ukrasa, boja i mirisa.

Sjajna, glatka, zdrava i lijepa kosa stvara dobro raspoloženje, potvrdit će brojne pripadnice ženskog, ali i muškog spola. S druge strane, poznati "bad hair day" postiže upravo suprotan učinak pa smo tako nekako bezvoljni i imamo manje samopouzdanja, a svaki pogled u ogledalo nas dodatno šokira. Dobra vijest je da za zdravu kosu nisu potrebni skupi preparati, već je dovoljno svakodnevno jesti namirnice koje hrane kosu i čine je mekom, lijepom i sjajnom.

Željezo
Učvršćuje vlasište, a nalazi se u mesu, školjkama, žitaricama i špinatu.

Biotin B6, B12 i proteini
Potiču rast nove kose u folikulama. Nalazi se u mlijeku, ne-masnom siru, jajima, lososu, lješnjacima i zobenoj kaši.

Cink
Jača prirodna ulja koja obavijaju vlasi i čine kosu sjajnom, a nalazi se u mesu, lješnjacima, bučinim sjemenkama i jogurtu.

Vitamin C
Potiče obnovu i stvaranje novih stanica tjemena. Voće i povrće bogato je vitaminima C, pogotovo kivi i jagode, mango, narandže i crvena paprika.

Antioksidanski
Imaju sličan učinak kao vitamin C, a nalaze se u bilju, tamnoj čokoladi i svježem bobičastom voću.

Doručak (puno biotina, proteina)

• šnita kruha sa sjemenkama i kriškom sira, dva trajbana jaja i tri komadića manga
• šalica zobene kaše s ne-masnim mlijekom, nekoliko lješnjaka i sušene marelice

Ručak (puno željeza)

• 85g govedine ili puretine, integralni tost s kriškom sira i ½ avokada
• 85g piletine, jedan slatki krumpir, salata od špinata začinjena s pola žličice maslinovog ulja i limunovim sokom

Međuobrok (puno antioksidansa)

• 30g tamne čokolade i nekoliko jagoda

Večera (puno proteina)

• vegetarijanski chili con carne (grah, mrkva, grašak, rajčica)
• losos na žaru ili steak i salata od špinata, a za desert naranča, grožđice i bučine sjemenke

Ako u vrtu uzgajate trave i aromatično bilje to vam može poboljšati mentalno stanje, zdravlje i kućni budžet. Oni koji ih uzgajaju znaju da su jako dobre u hrani te da sama briga oko njih predstavlja svojevrsno zadovoljstvo. A to dokazuje i anketa koju je prošle godine proveo Newspoll u Australiji - pokazalo se da gotovo polovina Australaca uzgaja trave i aromatično bilje. U ostatku svijeta sve više se provode istraživanja koja sugeriraju da vrtlarenje općenito ima vrlo korisne učinke na zdravlje i ukupno mentalno stanje čovjeka. Ljudi koji imaju vrt u kojem oni sami rade sretniji su i zadovoljniji, manje su depresivni pa čak i žive duže, uvjerava Helen Young, australska stručnjakinja za hortikulturu i vrtlarstvo. Po njenom mišljenju, aromatično bilje je sjajan izbor za svakog početnika kojeg zanima vrtlarenje obzirom da ono ne zahtijeva previše brige. A s obzirom na to da svaka kuharica zna koliko to bilje ima utjecaja u pripremi hrane, nije naodmet imati ga pri ruci - naročito zato što ga uvijek treba u manjim količinama, a zna biti vrlo skupo kad se kupuje u trgovinama. Eto jednog načina da smanjite potrošnju novca. Isabell Shipard, vlasnica farme Shipard's Herb iz Queenslanda, tvrdi da aromatično bilje ima i ljekovita svojstva. Ako se ljudi pravilno znaju služiti travama i biljem, moguće je da će izliječiti određene bolesti. Bilje koje se koristi u kuhinji ima antioksidantska svojstva. Međutim, ne postoje detaljna istraživanja koja bi bezuvjetno potvrdila te teze. Ipak, jasno je da dodavanje aromatičnog bilja prehrani ima velike koristi jer je ono puno vitamina, minerala i hranjivih tvari. N

Top 6 aromatičnih biljaka dobrih za zdravlje

Potočarka - toliko je moćna da se za nju govori kako ima antikancerogena svojstva. Bogata je željezom, kalcijem, vitaminima A i C, folnom kiselinom, antioksidantima i jodom.

Ružmarin - Bogat je željezom, kalcijem i vitaminom B6. Poboljšava moždane funkcije i pamćenje. Navodno sprječava srčane i moždane udare.

Origano - Lako se uzgaja, može se nabaviti i u obliku kapsula. Dobar je za prevenciju prehlada, gripe i boli općenito. Vrlo je zdrav.

Kopar - pomaže u probavi, ublažava želučane tegobe, nadimanje i bolove u trbuhu.

Matičnjak - najpoznatiji je po funkciji odbijanja komaraca (listove trljate o kožu). Ima antibakterijska svojstva i blagotvorno djelovanje kad se pije u obliku čaja.