Ljepota je danas velikim dijelom izjednačena s mladošću, a biti lijepa znači nemati bore, imati sjajnu i zdravu kožu i blistav ten. U postizanju tih zahtjevnih misija, uz pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i dovoljno odmora, od pomoći mogu biti i dodaci prehrani. Farmaceutska i prehrambena industrija brzo su prepoznale novu tržišnu nišu i sve više razvijaju posebnu kategoriju funkcionalne hrane i dodataka prehrani koja je usmjerena na usporavanje vidljivih znakova starenja. Potražnja za anti-aging supstancama porijeklom iz hrane i bilja u iznimnom je porastu, a sastojci koji su posebno popularni u ovom segmentu su antioksidansi, probiotici, omega-3 masne kiseline, soja i koenzim Q10. Značajno mjestu zauzimaju i fitohemikalije porijeklom iz hrane s potencijalnim djelovanjem na starenje, a u tom se smislu u literaturi često spominju antocijani, kurkumin, flavonoidi, izoflavoni, likopen, ružmarinska kiselina, karotenoidi i polifenoli. To su sastojci koji imaju povoljno djelovanje na probavni i imunološki sistem te ometaju upalne i degenerativne procese u organizmu. Ipak, anti-aging dodaci prehrani najveću su primjenu pronašli u dermatologiji, budući da se najvidljiviji znakovi starenja pojavljuju na našem najvećem organu – koži, u obliku bora – najvećih izdajica moderne zlatne generacije. Takvi dodaci prehrani često se nazivaju i nutraceuticima (nutra = hrana; ceutical = označava posjedovanje svojstava medicinskog proizvoda). Izazov u ovom polju u budućnosti leži u kombiniranju strateške upotrebe kozmeceutika i nutraceutika u svrhu intervencije u biološke procese starenja kože i druge degenerativne promjene na koži. I iako je ta kategorija dodataka prehrani tek u zečecima, interes je velik i projekcije su da će se ubrzano razvijati. Ipak, još uvijek nije moguće zaustaviti učinke starenja, no neki od biohemijskih mehanizama razjašnjeni su naučnim studijama, a važnu ulogu u tim mehanizmima mogu imati biološki aktivni spojevi prirodnog porijekla. Kada se razmatra povoljan učinak prehrane i prirodnih tvari u obzir valja uzeti i okolišne, hronološke i hormonalne čimbenike. Jedan od najznačajnijih okolišnih čimbenika koji potiče proces starenja je oksidacija biomolekula u kojoj važnu ulogu imaju reaktivni kisikovi spojevi (slobodni radikali) koji između ostalog uzrokuju i starenje kože.

Iskoristite kućne namirnice i napravite domaći i svježi sir. Trebat ćete šoljicu mlijeka, so i dvije kašičice octa. Zakuhajte šoljicu mlijeka sa konstantnim miješanjem da mlijeko ne zagori. Kad mlijeko zavrije isključite plamenik ili ploču ako je imate, no posudu u kojoj se mlijeko kuhalo ostavite. Dodajte 2 kašičice octa i gledajte kako se mlijeko pretvara u skute i sirutku. Dobro promješajte i ostavite da stoji 5 do 10 minuta. Odvojite skute od sirutke kroz gazu ili propusnu maramu. Istisnite što više tekućine možete iz sirnog pripravka. Stavite kratko sir na hlađenje i uživajte u domaćem siru. Slobodno možete dodati malo soli ako želite.

Kafa nije samo napitak! Znaju li Amerikanci, kao najveći potrošači kafe na svijetu, da kafa nije samo čudesni napitak? Prosječan kafopija popije u prosjeku tri šoljice kafe dnevno! Ali, da li znaju da se kafa može koristiti na nebrojeno mnogo načina: kao prihrana bilju, kao zaštita vrta od susjedovih mačaka, zaštita od štetnika u vrtu, …..te za uklanjanje neugodnih mirisa.

Kafom možete ukloniti neugodne mirise s ruku!
Domaćicama su ruke svakodnevno izložene preuzimanju mirisa od bijelog luka, ribe koju su upravo očistile ili od neke druge hrane intenzivnog mirisa. Pao vam je lanac na biciklu ili ste se umrljali kremom za laštenje cipela … no, nema problema ukoliko imate kafu u zrnu. Kako? Uzmite nekoliko zrna kafe i protrljajte ih u rukama onako kao da ih perete pod mlazom vode. Eterična ulja kafe preuzeti će neugodne mirise. Potom operite ruke toplom vodom i sapunom!

Kako osvježiti frižider kafom?
Koliko često nam se dogodi da u frižideru u nekom od pretinaca zaostane nešto pokvarljivo poput komada mesa u foliji ili trulog povrća. Razlog neugodnog mirisa može biti i kvar ili frižider koji nismo koristili duže vrijeme. Kako ukloniti neugodni miris? Uzmite nekoliko malih tanjirića i na njih istresite kašičicu do dvije svježe mljevene kafe. Stavite u frižider i ostavite preko noći. Mljevenoj kafi možete dodati i mljeveni cimet, prašak za pecivo ili vaniliju.

Volite vino općenito, ali niste sigurni kako znati koje je najbolje za vaše nepce. Jedini način da to otkrijete je, naravno, da ga probate. Priliku za degustaciju imate u brojnim vinarijama, festivalima hrane i pića, raznim gastronomskim priredbama, restoranima i tako dalje. Ali svaki dobar kušač mora imati nekoliko stvari na umu ako želi na najbolji mogući način testirati vino:
Uvijek koristite prikladnu čašu za vino koja je dizajnirana da daje najviše od tog pića. Korištenje čaša za sok ili druga pića će vam pokvariti doživljaj i nećete steći potpunu sliku o bukeu. Natočite vino u čašu. Odmah nakon toga pomirišite vino da biste miris mogli uporediti s mirisom nakon što ga kružno promućkate. Nemojte se ustručavati gurnuti nos u čašu. Tako ćete moći prepoznati jače arome i lakše ćete provjeriti je li vino pokvareno. Ukupna kvaliteta vina određuje se i vizualnim pregledom vina u čaši i davanjem pozornosti tome kako se njegova boja mijenja od središta čaše prema rubovima. Da biste vidjeli pravu boju i bistrinu, držite čašu ispred svijetle površine. Crna vina s vremenom gube boju i prelaze u smećkaste nijanse dok bijela vina s vremenom postaju tamnija. Ako želite intenzivnije osjetiti jaču aromu vina, stavite čašu na sto te brzim kružnim pokretima napravite vrtlog u čaši. Pazite da ne prospete vino prilikom ovog zahvata - njime se oslobađa kisik i ujedno jače arome. Nakon toga provjerite tragove slijevanja vina po rubovima čaše. Tako ćete odrediti viskozitet vina - što su više izraženi tragovi to je vino veće viskoznosti i ima više alkohola. Ponovno pomirišite vino i pokušajte identificirati mirise koje osjećate. Gucnite malo vina iz čaše, ali ga nemojte progutati. Prvo mućkajte vino u ustima preko svih osjetila okusa. Trebali biste odrediti slatkoću, slanoću, trpkost, gorčinu te čvrstoću vina. Napućenim usnicama uvucite zrak kroz usta i izdahnite kroz nos. Usisavanjem zraka dovodite arome od vina u nos gdje ih možete temeljito odrediti. Sada slobodno progutajte vino. Ponovno malo gucnite i uvucite zrak zajedno sa gutljajem. Učinite to kao da mljackate. Tako ćete osjetiti razlike u okusu i teksturi. I to je to! Sada možete otići u trgovinu po neki dobar sir i pravac u vinski podrum.

Pred vama je još jedan dug dan u kancelariji koji se svodi na višesatno sjedenje za radnim stolom? Istraživanje objavljeno na stranici Mayo Clinic pokazuje da povećanjem hodanja i stajanja na radnom mjestu možemo u šest mjeseci izgubiti do četiri kilograma te smanjiti nivo triglicerida za 40%. Učinite dobro djelo za svoje zdravlje i prihvatite nekoliko zdravih navika u kancelariji:

1. Zdravo telefoniranje
Ustajte za vrijeme dugih telefonskih razgovora i sagorjet ćete dvostruko više kalorija nego u sjedećem položaju. Ukoliko tokom razgovora hodate po uredu ili na mjestu, možete izgubiti do 200 kalorija u sat vremena. Također, učinit ćete dobro djelo za noge i kičmu.

2. Mala čaša
Natjerajte se na hodanje. Koristite malu čašu kako biste se prisilili na ustajanje i nekoliko dodatnih koraka. Prošetajte se pritom do najudaljenijeg mjesta u kancelariji i kroz godinu ćete prikupiti sasvim respektabilnu dodatnu minutažu na nogama.

3. Nabavite mini steper
Mali steper može se nabaviti po vrlo povoljnoj cijeni i vrlo je praktičan za kancelariju jer ne ometate kolege na poslu, a možete paralelno uz vježbanje izvršavati svoje poslovne obaveze za radnim stolom. U 20 minuta provedenih na steperu, moguće je sagorjeti oko 90 kalorija. Investiciju možete podijeliti i s kolegama.

4. Dan bez e-maila
Odaberite jedan dan u sedmici u kojem se s kolegama nećete dopisivati putem e-maila. Male obavijesti, pitanja i odgovore prenesite im lično što će vas natjerati na dodatno hodanje.

5. Prehrana
Najveću uslugu učinit ćete sebi ako uopće ne kupujete kalorične namirnice i slatkiše. Pokušajte sedam dana izdržati bez grickalica i fast fooda i shvatit ćete da vam zapravo ništa ne nedostaje. Barem tri dana u sedmici mislite unaprijed te ručak ponesite od kuće. Također, izbjegavajte konzumaciju hrane za radnim stolom.

Više se postavlja pitanje koliko često jedete slatku hranu koja utječe na vaše zube nego u kojim količinama. Stoga, pokušajte to odmah smanjiti kako biste izbjegli propadanje zuba. Grickalice i obojena pića su glavni uzročnici propadanja. Možete misliti da je voće zdravije, no voće može biti vrlo kiselo, pogotovo narandže. Nemojte ih ni u kom slučaju jesti konstantno svakog dana. Pića 'bez šećera' također oštećuju zube ako pijete iz čaše, boce ili limenke. Umjesto toga pokušajte sa slamkom jer tako ćete minimizirati količinu koja prvo odlazi na vaše prednje zube. Gazirana pića i voćni sokovi su glavni uzročnici propadanja zubi. Umjesto tih pića, žeđ utažite vodom.
Čaj, kafa i crno vino na zubima ostavljaju tragove pa ih pokušavajte izbjegavati koliko god je to moguće. Perite zube bar dva puta dnevno i obavezno zube čistite koncem za zube za još bolji rezultat. Ne mijenjajte četkicu sa žvakaćim gumama te koristite vodicu za ispiranje usta. Ako već tokom dana koristite žvakaće gume neka budu bez šećera. Naravno, ne zaboravite posjetiti zubara, bar dva puta godišnje.

Iako koristimo razne preparate s polica supermarketa kako bi uništili bakterije i nečistoću, postoji nekoliko boraca za čistoću koji će vam se na početku možda činiti neobičnim rješenjem.

1. Kečap
Iako većinom ide u sendvič ili na pizzu, kečap je savršen za čišćenje bakra. Samo ga nanesite na čistu krpu i očistite vaše bakrene predmete.

2. Soda bikarbona
Zagorenu tavu najbolje je očistiti tako da u nju stavite sodu bikarbonu, pet kašika brašna, malo soli i vode do vrha. Ostavite preko noći, a ujutro samo ostatke uklonite spužvicom.

3. Alkohol
Alkohol od 70% ukloniti će mrlje s čelika. Samo malo nanesite na krpu te prebrišite nekoliko puta.

4. Novine
Plastične posude za spremanje namirnica često znaju postati porozne. Zaštitite ih i očistite tako da ih nakon pranja zamotate u novine, one crno bijele. Naravno, operite ih prije ponovne upotrebe.

5. Ocat
Slavine i ventile najbolje je tretirati s octom. Uzmite papirnati ručnik te ga namočite u ocat i stavite o najosjetljivije dijelove na kojima se nakuplja prljavština. Za sat vremena uklonite ručnik, još jednom sve prebrišite octom te nakon toga suhom krpom.

Poznato je da nam mrlje na odjeći ili u stanu uvijek iznova zadaju glavobolju. Kako ih se riješiti? Koje je sredstvo za čišćenje stvarno učinkovito? Je li bolja hladna ili topla voda? Izdvojili smo nekoliko najčešćih uzročnika mrlja i savjete kako ih ukloniti:

Blato - ostaviti da se osuši, potom istresti ili iskefati te oprati u perilici.

Crveno vino - što prije isprati hladnom vodom, eventualno koristiti sredstvo za izbjeljivanje.

Čokolada - ostaviti da se osuši, iskefati i na grubo odstraniti te oprati u perilici.

Dezodorans - mrlje premazati tekućim sredstvom za pranje rublja, kod većih mrlja koristiti malo sredstva protiv hrđe

Kafa/čaj - oprati u perilici uz dodatno nanošenje sredstva za pranje rublja ravno na mrlju.

Kečap - mrlje premazati tekućim sredstvom za pranje rublja i eventualno sredstvom za izbjeljivanje, potom oprati (nekoliko puta ponoviti postupak ako je potrebno).

Krv - isprati hladom vodom (topla će samo pogoršati situaciju) i nakon toga oprati u perilici na najviše 30 stepeni.

Ljepilo - za odstranjivanje koristiti aceton.

Mlijeko - isprati hladnom vodom i oprati na uobičajen način.

Pivo - isprati čistom vodom i nakon toga oprati na uobičajen način.

Trava - mrlje što prije premazati tekućim sredstvom za pranje rublja te oprati u perilici, najvažnija je brza reakcija.

Voće - isprati hladnom vodom, mrlje premazati tekućim sredstvom za pranje rublja i oprati u perilici.

Žvakaća guma - staviti na nekoliko sati u zamrzivač, potom otkinuti gumu za žvakanje, a odmrznutu tkaninu oprati u perilici.

Hladnije vrijeme kao stvoreno je za uživanje u kuhanom vinu. Jedinstven miris i okus zimskog napitka odlično se slaže s ljudskim osjetilima, a visok postotak alkohola brzo nas čini veselijima i opuštenijima. Kuhano vino uglavnom se sastoji od bijelog ili crvenog vina, šećera i začina (klinčića, cimeta,...), a sadrži između 8,8 i 13,1 promila alkohola. Kako tijelo lakše apsorbira vruće napitke, alkohol se brže nego inače iz želuca prosljeđuje u crijevo, a zatim i u krv. Jedan deci kuhanog vina obično sadrži između 80 i 100 kalorija. Doktori savjetuju da bi se kuhano vino trebalo konzumirati pretežno danju. Naime, tijelo mješavinu šećera i ugljikohidrata u kasnim satima pretvara u masno tkivo, što vrlo brzo može dovesti do nakupljanja neželjenih masnih naslaga. Iako dodatak ruma, likera ili konjaka kuhano vino može učiniti još primamljivijim, riječ je o za zdravlje vrlo opasnoj kombinaciji koja može dovesti do mučnine i vrlo ozbiljnog pijanog stanja. Također, redovno ispijanje crvenog kuhanog vina može ofarbati zube plavkastom bojom koja se tokom pripreme oslobađa iz grožđa. Za pripremu kod kuće se savjetuje korištenje "teških" vina iz južnih krajeva, a šećer i začini mogu se dodati u željenim količinama. Umjesto šećera može se koristiti i med, dok se od začina najčešće koriste klinčići, cimet, limun, limunova kora i anis. Odluka između crvenog i bijelog vina ovisi isključivo o ukusu. Prilikom kuhanja treba obratiti pažnju na temperaturu. Naime, ukoliko vino zakuha iz njega će ishlapiti alkohol i ono više neće imati željeni okus. Za nešto lakšu varijantu vina moguće je dodati i čašu obične vode ili soka.

Kuhano vino - recept

1 litra crvenog vina (suhog)
1 limun
2 cimet štangice
8 klinčića
3 velike žlice šećera

Zagrijati vino i u njega dodati narezane kriške limuna, šećer i začine te pustiti da zajedno kuha oko pet minuta. Ugasiti šporet, poklopiti lonac s vinom i ostaviti na sat vremena. Prije serviranja ponovno zagrijati.

Pogledajte zanimljive činjenice o jajima.

1. Ljuska jajeta sastoji se od kalcij karbonata, koji je također glavni sastojak antacida, spojeva želučane kiseline. Ljuska čini 9 do 12 posto ukupne težine jajeta, a sadrži pore koje omogućuju dotok kisika, te izbacivanje ugljičnog dioksida.

2. Bjelance jajeta sastoji se uglavnom od proteina albumena, a sadrži također niacin (vitamin B3), riboflavin (vitamin B2), klor, magnezij, kalij, natrij i sumpor. Bjelance sadrži oko 57 posto ukupnog udjela bjelančevina u jajetu.

3. Boju žumanceta određuje hrana koju kokoš konzumira. Što je više žutih i narančastih pigmenata u zrnju kojim se kokoši hrane, to će jasnija biti boja žumanjca.

4. Druge boje u jajetu variraju ovisno o njegovoj starosti i ostalim faktorima. Bjelanci su indikator koliko je jaje svježe. Rozi ili šareni bjelanci pokazuju da je jaje pokvareno, i takva jaja bi se trebala izbjegavati.

5. Krv koja se ponekad može vidjeti u jajetu dolazi od napuknuća male krvne žilice u žumancetu. No to ne znači da je takvo jaje nije sigurno jesti.

6. Boja kokoši određuje boju jajeta. Bijele kokoši najčešći su tip u SAD-u i izliježu bijela jaja, dok su kokoši smeđeg perja češće u Europi, pa tu prevladavaju i takva jaja. Nema neke bitne razlike u kvaliteti.

7. Potrebno je od 24 do 26 sati da kokoš izleže jaje. Ljuska jajeta stvara se u maternici kokoši. Oko 30 minuta nakon izlijeganja, proces započinje ponovo.

8. Prosječna kokoš izlegne 250 do 270 jaja godišnje. Oko 75 milijardi jaja proizvede se u SAD-u svake godine, što je 10 posto svjetske proizvodnje. Kina je pak, najveći svjetski proizvođač jaja, a godišnje ih se proizvede 390 milijardi, što je polovica svjetske proizvodnje.

9. Purice također ležu jaja, no teže ih je naći na tržištu. Purice trebaju više prostora za gnijezdo, stoga njihovo držanje nije toliko ekonomično, a također imaju i jače majčinske instinkte od kokoši.

10. Dinosaurova jaja pomagla su da se riješi stara zagnonetka što je bilo prvo. Kanadski istraživači ustvrdili su kako su jaja došla prije kokoši jer su dinosauri formirali gnijezda i lijegali jaja puno prije nego su ptice evoluirale.