Za svoju kuhinju birate samo najzdravije namirnice, toliko se trudite pripremiti ih, a i najmanja bezvezna greška vaš gurmanski užitak pretvara u neukusnu, bezličnu masu! Ili drugi slučaj; zdrave, lijepe i svježe namirnice želite pripremiti kako bi djelić tog zdravlja prenijeli u organizam, no nije svejedno kako ćete obraditi te namirnice!

Nedovoljno vruće ulje
Stavite li hranu u ulje koje se još nije dovoljno zagrijalo, upit će previše ulja i postati masna i 'teška'. Provjerite je li ulje dovoljno zagrijano- to možete učiniti tako da u njega umočite jedan pomfrit prije nego što napunite tavu ili trik s malo brašna.

Tjestenina
Prilikom kuhanja tjestenine važan je odabir lonca za kuhanje. On nikada ne smije biti premalen, već tjestenina u njemu mora 'plivati'. U protivnom kako se tjestenina raskuhava i bubri neće se jednoliko skuhati, jedan će se dio pretvoriti u raskuhanu kašu, dok će drugi dio ostati žilav. Ne vjerujte uvijek onome vremenu koje piše na paketiću, koliko se tjestenina kuha. Tokom kuhanja dobro je svako malo probati, odnosno provjeravati ukuhanost tjestenine, kako bi ste je pripremili baš onako kako volite.

Svježe bilje kao začin
Danas se sve češće u pripremanju hrane koristimo sušenim biljem poput peršuna, bosiljka, bijelog luka, kopra i ostalih. Koliko je osušeno bilje dobro svježe je još bolje! Dok jednom osušenom začinskom bilju miris, okus i aroma gotovo ne dolaze do izražaja, drugom bilju aroma sušenjem postaje puno jača. Stoga ako imate prostora posadite svoje začinsko bilje, najbolje ono koje najčešće koristite.

Maslac ili margarin
Naš je odgovor - maslac! Dugo se vjerovalo da je margarin zdraviji, a time i bolji od maslaca jer sadrži masnoće samo biljnog porijekla. Međutim istraživanja su pokazala da pri industrijskoj proizvodnji margarina, primjenom djelomične hidrogenacije nastaju transmasne kiseline iz skupine nezasićenih masti, koje su se pokazale izrazito štetnima za zdravlje čovjeka. Stoga kada pečete jaja ili odrezak uvijek ga pržite na maslacu s malo ulja.

Pripremanje bielog luka
Prije nego koristite bijeli luk za pirjanje dobro ga je barem desetak minuta ostaviti da onako nasjeckan odstoji. Razlog je u tome što rezanje bijelog luka potiče stvaranje enzimske reakcije koja otpušta zdravi spoj unutar bijelog luka. Pričekate li malo stvorit će se veća koncetracija spoja. Nasjeckan bijeli luk možete čuvati u ulju ili u octu!

Zdravo roštiljanje
Za ovaj postupak pripremanja mesa mgli bi se složiti koliko kuhara toliko i načina pripreme. Rezultat je najčešće- fin i ukusan komad mesa! U načelu postoje samo dva načina roštiljanja. Jedan je, a to neki vole, kada se meso stavi na visoku temperaturu, tako se brzinski zatvore pore i stvori korica, a potom se dalje peče na nižim temperaturama. Drugi vole obrnuti postupak, meso se postupno zagrijava, a pred sam kraj pečenja temperatura se naglo podigne kako bi se stvorila poželjna hrskava korica. Ne ulazimo u priču o okusima i koji je način spretniji ili bolji. Dobro je znati da je iz zdravstvenih razloga bolje peći meso na nešto nižim temperaturama, jer se na taj način stvara manje mutagenih spojeva ( to su policiklički aromatski ugljikovodici, PAH spojevi, a najpoznatiji štetnik je benz-a-piren), a većina ih ima kancerogeno djelovanje.

Ugljikohidrati - hljeb, tjestenina, krompir...
Uvriježeno je mišljenje da hrana od škroba poput hljeba, tjestenine, krompira i mnogih sličnih namirnica debljaju, iako sve one, svaka za sebe baš i nemaju neku veliku kalorijsku vrijednost. Ugljikohidrati se razgrađuju kako bi organizmu osigurali glukozu za energiju, a preporučuje se da između 45 i 60% naše energije dolazi upravo iz ugljikohidrata. Kao i sa svakom vrstom energije poput masti ili proteina, tako je i sa ugljikohidratima. Ako pojedete više nego vaše tijelo treba, energija iz ugljikohidrata će se spremati, a time se i vaša težina može povećavati. Ako pak tjesteninu, hljeb ili krompire konzumirate kao dio uravnotežene prehrane tada se sigurno nećete udebljati.

Kora voća i povrća
Mnogi nemilo gule gotovo svo voće i povrće, a zapravo većina zaštitnih tvari, antioksidanasa i polifenola nalaze se blizu kore ili pak u samoj kori. Kora plantažno uzgojenog voća sadrži i ostatke pesticida kojim se tokom rasta tretira, oni se pranjem ne mogu do kraja oprati, ali ih se zato znatno može smanjiti. Možda je sreća i u tome što su kruške, jabuke i ostali proizvodi domaćih proizvođača zbog štednje slabije prskani u odnosu na uvozne, pa zato i sadrže manje „opasnih elemenata“. Kada bi stavili na vagu sve razloge za guljenje i one protiv, bilo bi prilično teško zaključiti koja bi strana prevagnula.

Jaja su loša za zdravlje
O jajima već godinama slušamo različite priče. Informacije o tome koliko ih se smije pojesti, koliko su nezdrava jer sadrže kolesterol, zašto izbjegavati žumance.... koje su gotovo izbacile jaja s jelovnika mnogih domaćinstava. Sjećate se reklame 'Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje'? I zaista je tako! Naime istina je sljedeća: naučnici su ustvrdili da su jaja jedna od najzdravijih namirnica koje postoje te da ne povećavaju rnivo kolesterola u krvi! Jaja jesu bogata kolesterolom, ali naučno je dokazano da jaja zapravo imaju minimalan utjecaj na nivo kolesterola u krvi. Jaje je supernamirnica kojom unosimo gotovo sve minerale, vitamine, bjelančevine i masne kiseline koje trebaju našem tijelu,

Čuvanje nutrijenata iz povrća
Svima je dobro poznato zdravo mediteransko povrće na lešo s kap maslinova ulja i par zrna soli. Jednostavno mirišite zdravlje i okuse na tanjiru, no to i nije uvijek tako. Naime kuhanje ili još gore ukuhavanje povrća može uzrokovati gubitak i više od 80% nutrijenata iz hrane! Tako sve one zdrave stvari kao što su vitamini i minerali ostanu u vodi koju mnogi najčešće, procjeđivanjem povrća jednostavno proliju. Zato ili čuvajte tu zdravu supu ili povrće naglo zapecite ili ga kuhajte na pari. Ovi postupci termičke obrade pripremanja povrća u njemu čuvaju zdravlje.

Podgrijavanje hrane
Koliko ste puta podgrijali domaću juhu kako bi pojeli odličan lagan i zdrav obrok?? Vjerojatno ne znate da ipak neke stvari nije zdravo podgrijavati. Tako domaću juhu u kojoj je kuhana mrkva nakon što je skuhana nije dobro podgrijavati jer mrkva podgrijavanjem postaje toksična. Jednostavno ponovnim kuhanjem dolazi do stvaranja štetnih elemenata, sigurno to želite izbjeći, zato supu procijedite, izvadite svo povrće i takvu ju slobodno pospremite u frižider. Dakle povrće se može kuhati samo za jedan obrok! Špinat, cveklu, zelje i celer jednako tako iz istog razloga nemojte podgrijavati već ih jedite svježe pripremljene ili hladne. Gotovo ista priča je i s krompirom, ali i s gljivama.

Pročitajte savjete kako ubrzati metabolizam i osjećati se zdravije i bolje.
- Ako svoj metabolizam želite probuditi odmah ujutro, nipošto ne preskačite doručak. Najbolji doručak je onaj koji kombinuje bjelančevine i složene ugljikohidrate u jednom obroku, na primjer omlet od jaja s povrćem ili zobena kaša s jogurtom.
- Tokom dana jedite manje obroke i grickajte. Tako će vaše tijelo imati dovoljno goriva. Nepisano pravilo je: tri obroka, dva međuobroka i najmanje jedna litra vode dnevno.
- Pijte vodu cijeli dan (čaj i kafa se ne računaju jer oni mogu dehidrirati organizam, za razliku od vode). Tako ćete biti sigurni da svi sistemi (probavni sistem, metabolizam...) funkcioniraju na najvećem nivou.
- Tokom vježbanja ubrzajte metabolizam tako što ćete uključiti intervale brzog i sporog vježbanja. To će pokrenuti tijelo i postići ćete bolje rezultate nego kad cijelo vrijeme vježbate istom brzinom.
- U vježbanje uključite i dizanje utega. Jačanje mišića će ojačati vaš metabolizam jer održavanje mišićnog tkiva iziskuje više tjelesne energije. Sagorijevat ćete kalorije samo kako biste išli u korak, čak i kad spavate!

Zdrav savjet više
Jedna od najboljih namirnica za jačanje metabolizma je potočarka. Ne samo da će vam pružiti dnevnu potrebu za vlaknima, kalcijem, željezom, manganom i bakrom, već je i prepuna vitamina C, E i B6. Važno je jesti i dovoljno agruma, na primjer naranči, kako bi vaš imunitet ostao snažan.

I premda se stvari koje radimo tokom naše dnevne rutine čine malima, tokom vremena malo postaje veliko. Zadržavajući zdrave navike možete doslovno produžiti svoj životni vijek. Pogledajte o kojim navikama je riječ.

1. Vježbajte - tehnologija nam olakšava život, no ne čini nas uvijek zdravijima. Dnevna tjelovježba definitivan je put do zdravlja. U stvari, studije sugeriraju kako vježbanje može produžiti život za 3 godine. Premda odrasloj osobi s obavezama može biti teško naći vremena za trening, dobra je vijest što mogućnosti za vježbanje ima gotovo svugdje - samo budite kreativni. Hodajte kad god možete, ako živite u zgradi koristite stepenice, siđite koju stanicu prije s tramvaja... Zapravo je prilično jednostavno.
2. Doručkujte zdravo - uključivanje doručka u vašu dnevnu rutinu odličan je način za očuvanje zdravlja i dug život. Tokom godina, istraživači su otkrili da oni koji doručkuju imaju manje šanse da postanu pretili i dobiju dijabetes. Osobe koje imaju naviku doručkovati, generalno se osjećaju bolje i mentalno i psihički. Kako biste dobili najbolje od doručka preporučuje se kombinacija ugljikohidrata, proteina i male količine masti, npr. zobene pahuljice.
3. Spavajte dovoljno - nedostatak kvalitetnog sna može skratiti život. To je zaključak brojnih studija provedenih posljednjih godina. Premda nije jasno koliko mnogo sna ljudi trebaju, manje od 7 sati podiže rizik od raznih bolesti uključujući rak, bolesti srca, dijabetesa i pretilosti. No nije samo nedostatak sna ubojica, već i nedostatak opuštanja. Svi znamo kakav utjecaj ima stres i anksioznost, stoga metode opuštanja doista mogu produžiti život.
4. Redovno čistite zube - ova navika može produžiti život za 6,4 godine, tvrde neki doktori. Premda procjena može biti malo nategnuta, logika koja stoji iza nje ima smisla. Činjenica je da loša oralna higijena može dovesti do opasnih bolesti zubnog mesa poput gingivitisa i periodontitisa. Ove upalne bolesti utječu na sužavanje arterija, glavnim razlogom kardiovaskularnih bolesti.
5. Družite se - postoji stara izreka koja kaže da je dobar prijatelj jeftiniji od lijeka. Istraživači sada ovo potvrđuju, no ne radi se samo o prijateljima. Bilo kakav socijalni kontakt, bilo da se radi o bavljenju sportom ili na kurs kuhanja može pozitivno utjecati na fizičko i psihičko zdravlje. Socijalna mreža može nam osigurati korisne informacije, dati nam psihičku kao i emocionalnu podršku.
6. Održite hidrataciju - naše tijelo sastoji se od skoro 70 posto vode, stoga ne čudi da je ona esencijalna za održavanje zdravlja. Voda nam pomaže da regulišemo tjelesnu temperaturu, zaštitimo zglobove i organe, prenesemo kisik do stanica. Kako bi ostali u formi tijelo moramo stalno opskrbljivati vodom. I premda je uobičajeni savjet o 8 čaša vode dnevno prozvan mitom, poruka nije nužno loša. Sve dok održavate hidrataciju iz različitih izvora, a ne samo vode, vrlo je vjerojatno da ćete ostati zdravi.

Postoje namirnice koje su pravi izvor zdravlja i koje bi trebale biti sastavni dio našeg svakodnevnog jelovnika. Pokušajte bar jednom u danu zdravu namirnicu ukombinovati u svoju prehranu.

Maslinovo ulje - ono predstavlja zdravu masnoću, koja zbog sadržaja fenola štiti krvožilni sistem. Maslinovo ulje smanjuje loši, a povećava dobri kolesterol.

Bijeli luk - od davnina je poznato djelovanje bijelog luka na bakterije, viruse i gljivice, pa ga često nazivaju i prirodnim antibiotikom.

Brokula - istraživanja su pokazala da brokula sadrži supstance koje sprječavaju nastanak velikog broja tumora, kao što su tumori dojke, pluća i debelog crijeva.

Pahuljice - Zajedno sa jogurtom, pahuljice su idealan doručak. Bogate su zdravim vlaknima kao i supstancama koje sprječavaju nastanak akni. (Provjerite količinu soli na deklaraciji)

Sjemenke - Vlakna u sjemenkama suncokreta, tikve i lana dokazano snižavaju krvni pritisak i nivo kolesterola u krvi.

Čaj - Zbog bogatstva antioksidansima, samo jedna šalica čaja svakoga dana smanjuje rizik nastanka bolesti arterija za čak 46%.

Jogurt - Osim kalcija koji je neophodan za zdravlje koštanog sistema, jogurt sadrži probiotike, dobre bakterije koje čuvaju zdravlje crijeva.

Cimet - Osim što je aromatičan, ovaj začin je izuzetno zdrav. Dokazana je njegova uloga u regulaciji nivoa šećera u krvi kod dijabetičara, kao i protuupalno djelovanje, odnosno eliminacija bakterije Escherichia coli.

Borovnice - Izrazito su bogate antioksidansima koji čuvaju naše srce, a također nas čuvaju od čestih upala mokraćnog mjehura sprječavajući bakterije da se pričvrste za njega.

U svakodnevnoj prehrani sve češće koristimo mirisne začine kojima oplemenjujemo i najjednostavnija jela. Bez obzira je li riječ o slanom obroku ili ukusnom desertu, ove nam biljke pomažu u održavanju zdravog i vitalnog tijela. Povoljan utjecaj na cirkulaciju, imunitet, jetru te probavne organe bilježe mnoge od njih koje spravljanje hrane čine zamamno mirisnim procesom. No, neki od začina nam također pomažu i pri topljenju kilograma.

1. Cimet
Jedna čajna kašičica cimeta dnevno snižava nivo šećera u krvi i potiče lakšu probavu ugljikohidrata. Također snižava LDL (loš kolesterol) od sedam do 27 posto i kolesterol u cjelosti između 12 i 26 posto. Njegova dodatna prednost je smanjivanje mogućnosti pojave metaboličkog poremećaja uočenog u slučaju pred-dijabetesa. Ali niti s ovim mnogima omiljenim začinom toplog mirisa ne treba pretjerivati. Sastojak u njemu sadržan, spoj kumarin u prevelikim količinama može uzrokovati oštećenje jetre.
2. Cayenne paprika
Ova vrsta papričice u sebi sadrži komponentu capasaicin koja joj daje pikantnu aromu te je čini prvim prirodnim sastojkom koji može potaknuti živčani sistem da podigne tjelesnu temperaturu. Ukoliko niste ljubitelj začinjenog okusa, ovaj korisni sastojak možete konzumirati i u obliku tableta.
3. Crni biber
Uz so, biber je najčešći začin u smočnicama i najmanje ambicioznih 'kuhara'. Ove samljevene crne kuglice poboljšavaju probavu i potiču apsorpciju hranjivih tvari. Njihov glavni sastojak piperin zaslužan za papreni okus ovog začina, ubrzava metabolizam. Ako želite tu korisnu osobinu bibera iskoristiti u najvećoj mjeri, najbolje je upotrijebiti svježe mljevenog.
4. Sjemenke gorušice
Kao i svi ostali začini na ovoj listi, sjemenke od kojih se proizvodi senf ubrzavaju sagorijevanje hrane. Samo nekoliko sati nakon konzumacije obroka metabolizam se ubrzava za 20 do 25 posto što znači da u obroku od 750 kalorija sagorijeva njih 45.  5. Đumbir
Osim naglašenih dijuretičkih osobina, ovaj neugledni gomoljasti korijen je prozvan tonikom za cijeli probavni sistem. Pojačava probavu i preradu hrane u želucu te djeluje kao jak antiseptik koju uravnotežuje crijevnu floru.

Poznat vam je onaj osjećaj kada vas obuzme strašna želja za slatkim? Ili za nekom slanom grickalicom? To je više od gladi. To je gotovo animalna potreba koja otkriva puno toga o nama.

Na svijetu ne postoji čovjek koji u određenom trenutku života nije osjetio žudnju za tačno određenom hranom slanom, slatkom, kiselom ili ljutom. Kod nekih se to događa češće, a kod nekih rjeđe.

Žudnja za slanim
Tijelo: Ako maštate o slanom, možda vam nedostaje minerala u organizmu.
Osobnost: Takvi ljudi vjeruju da njihovu sudbinu određuju vanjske okolnosti i utjecaji, a ne oni sami.

Žudnja za slatkim
Tijelo: Za čokoladom i ostalim slatkišima posežemo jer se od toga dobro osjećamo. Poznato je da čokolada potiče ispuštanje serotonina – hormona zaslužnog za dobro raspoloženje. Osobnost: Ovisi o tome koju vrstu slatkiša volite, ali uglavnom je riječ o ljudima koji se vole zabavljati i družiti. Jednom rječju to su ljudi koji znaju uživati u životu.

Žudnja za začinjenim
Tijelo: Ako se teško smirujete i često ste napeti, moguće je da vaš organizam ima potrebu za vatrenom hranom od koje ćete se osjećati kao da ćete početi bljuvati vatru.
Osobnost: Ljudi koji vole začinjeno skloni su perfekcionizmu. Vole red i disciplinu, a ne vole gubljenje vremena. Uživaju i u sitnim detaljima.

Žudnja za slatkim i slanim istodobno
Tijelo: Ako primijetite da žudite za kombinacijom slatkog i slanog, znajte da vašem organizmu nedostaje glukoze i natrija. Osobnost: Takvi ljudi najviše uživaju u vlastitoj privatnosti. Vrlo su kreativni, ali svoje djela i ideje vole sačuvati za sebe jer su skloni samoći.

Višegodišnja istraživanja pokazala su da je ova grupa namirnica najbolji prijatelj svih dijeta. Ona uključuje žito, zob, smeđu rižu te hljeb ili druga jela napravljena od njih. Jela bogata cjelovitim žitaricama pomažu vam ostati vitkima, a što je najvažnije vlakna vam daju dugotrajan osjećaj sitosti. Njihov nizak indeks koji označava utjecaj različitih ugljikohidrata na razinu šećera u krvi pridonosi lijepoj slici o ovoj prehrambenoj skupini. Raspon pozitivnog utjecaja na zdravlje širi se u različitim pravcima. Od prevencije dijabetesa, srčanih oboljenja, raka, visokog tlaka sve do zaštite desni. Cjelovite žitarice usko sarađuju s vitaminima, mineralima te raznim hemijskim procesima u tijelu kako bi vam omogućile zdraviji rad probave, a time i bolji izgled. Na tržištu su poznati i mnogi preparati koji zamjenjuju "obične" cjelovite žitarice, ali zašto biste bacali novac kad vam obična smeđa riža može pomoći u jednakoj mjeri? Poznat je i dobar učinak ove vrste namirnica na mozak. Šaka smeđe riže poboljšava pamćenje pa se posebno preporučuje starijim osobama. Dakle, bacite se na ovu vrstu prehrane i osjećat ćete se sito, zdravo i pametno.

Omega 3 kiseline

Masne kiseline iz morske hrane pomažu u suzbijanju hroničnih upala i upalnih bolesti (reumatoidni artritis, astma), prevenciji kardiovaskularnih bolesti (infarkt, iktus), neurodegenerativnih bolesti (Alzheimer, Parkinson), poboljšavaju pamćenje i pomlađuju tijelo. Prema autorici knjige "Omega dijeta", Artemis P. Simopoulos, Omega 3 masne kiseline ribljeg porijekla utječu na mozak na način da popravljaju raspoloženje i pojačavaju samosvjesnost kod zdravih osoba. To automatski utječe na osobe da se osjećaju energičnije i zdravije pa samim time i mlađe. Najjači protuupalni efekt imaju masne kiseline iz masne ribe hladnih mora poput lososa i tune koje su i same prepune Omega 3. Dobra vijest za one kojima je sam spomen ribe mučan je da Omega 3 masnih kiselina ima i u biljkama zelenih listova, orašastim plodovima i uljanoj repici. Za dnevne potrebe organizma dovoljno je da pojedete 4 oraha dnevno pa nemojte pretjerivati s kolačima od oraha.

Bjelančevine

Ključna sastavnica prehrane koja postaje najbitnija nakon 40-te godine kada tijelo počinje gubiti mišićnu masu čak do 1% godišnje. Taj gubitak usporava metabolizam, što omogućava kilama da se lakše gomilaju gdje im nije mjesto. Višestruki udarac na vaše tijelo: dodatne kile ugrožavaju vaše zdravlje, a smanjenje mišićne mase može poremetiti tjelesnu homeostazu, povećati mogućnost pada, smanjiti životnu energiju kao i sposobnost tijela da se samo liječi od bolesti i nesreća. Da biste ojačali svoju mišićnu masu i metabolizam (kao i da biste se osjećali sito nakon jela - dodatni plus bjelančevina), stručnjaci preporučuju puno pilećih i purećih prsa - naravno bez kožice, juneće i svinjske odreske, jaja, grahorice i morske plodove. Nemojte zaboraviti na mliječne proizvode bogate bjelančevinama: minerali iz manje masnog mlijeka i jogurta (posebno se to odnosi na kalcij i fosfor) pomažu u održavanju dobroga krvnog pritiska i čvrstih kostiju. Nešto važno: kalcij se ne ugrađuje u kosti ako ne uzimate dovoljno bjelančevina, a dosadašnje preporuke od 140 g na 66 kilograma za ženu su premale. Prema tvrdnjama doktora medicine iz Omahe koji rade na projektu Hrana koja pomlađuje, trebali biste uzimati 308 grama na tu kilažu dnevno. Razlog više da zagrabite dodatno u jogurt: svakodnevno jedenje barem 1/4 šoljice jogurta smanjuje do 60% bolesti desni i do 50% od gubitka zuba prema japanskom istraživanju objavljenom u renomiranom stomatološkom časopisu Journal of Periodontology. Smatra se da je taj učinak vezan uz probiotik iz jogurta jer ga u većini drugih mliječnih produkta nema. Koliko je osmijeh važan za mlađi i zdravi izgled, ne treba posebno napominjati.

Plodovi prirode

Već je odavno poznato da punjenje tanjura povrćem i voćem blagonaklono djeluje na gubitak težine - niskokalorični su, bogati hranjivim vrijednostima i stvaraju osjećaj sitosti. No, najnovija istraživanja pokazuju da neki od njih imaju izvrsne rezultate u očuvanju mladolikosti stanica, a time i cjelokupnog izgleda. Vjeruje se da, na primjer, borovnice imaju učinak na pojačavanje pamćenja no, zna se da su sve vrste bobičastog voća pune antioksidansa. To znači da se bore protiv slobodnih radikala, molekula koje izazivaju oštećenje stanica i povezane su s hroničnim upalama. Za razliku od upale koja dolazi kad iščašimo zglob ili tome slično, ove upale pomalo i trajno djeluju na naše stanice te ih iscrpljuju čineći ih starijim. Slobodni radikali mogu dovesti i do ozbiljnih bolesti poput raka, srčanih bolesti, dijabetesa, Alzheimera, artritisa i osteoporoze. Dakle za mlađi izgled - u borbu protiv radikala do smrti! Bonus za bobice: prepune su vitamina C - još jednog jakog antioksidansa koji će vam pomoći u održavanju vaše kože glatkom boreći se protiv radikala koji ju oštećuju. Da biste ostali mladoliki i dobrog vida, punite svoje tanjire špinatom i drugim povrćem tamnog mesnatog lista. Takvo povrće je vrhunski izvor luteina i zeaksanatina, biljnih pigmenata koji štite vaše oči od štetnog utjecaja UV zraka (a samim time i bora oko očiju). Lisnato povrće također je bogato i vitaminom K koji igra važnu ulogu u očuvanju kostiju i sprječavanju lomova.