Velika Kuhinja

Lijepo je znati...

Znate li baš sve o zimnici?

Znate li baš sve o zimnici?

Autor: andreaObjavljeno 24.09.2010.
Svake godine posmatramo ljude kako mukotrpno nabavljaju gomile namirnica na pijaci – pri čemu moraju da usklade i cijenu i kvalitet proizvoda, donesu sve to lijepo sačuvano kući, a onda se daju u veliki posao – pripremanja zaliha hrane za zimu. Svake godine domaćica stiče sve više vještine u toj umjetnosti – koristeći svoje stare ili novostečene čarobne recepte. Ali, da li je zimnica – pripremljena na uobičajeni način (čak i u kućnim uslovima), korisna i zdrava za nas? Podjelićemo zimnicu na 3 kategorije: vrlo nezdravu, relativno zdravu i dosta zdravu. U prvu kategoriju bi ušli svi proizvodi koji se pripremaju sa konzervansima i aditivima opasnim po zdravlje, a većina njih su zapravo takvi. Nažalost, većina ljudi malo zna o izvrsnom konzervirajućem dejstvu određenih vitamina, začinskog bilja, kao i primjeni nekih starih, a pri tome provjerenih tehnika, meda, propolisa... Još manje znamo ili želimo da znamo o tome – koliko štete nanosimo sebi zimnicom pripremljenom sa različitim konzervansima, od kojih mnogi imaju čak i snažno kancerogeno dejstvo, oštećuju jetru, aktiviraju različite alergijske reakcije, obaraju zaštitni sistem. A tu su i naši uobičajno prihvaćeni – takoreći odomaćeni konzervansi - so, alkoholno sirće, koje i ne smatramo konzervansima, naročito ne i sa štetnim dejstvima.Da li je baš tako? Da li znate da će osoba koja ne koristi slanu hranu, ako pojede porciju, kako većina ljudi misli, zdravog kiselog kupusa – ili nekoliko slanih maslina – idućeg dana imati 2-3kg veoma nepotrebne i opterećuje težine. Da li ste svjesni da čak i tako „bezazlene namirnice” snažno remete pH krvi, imaju snažan uticaju na stvaranje osteoporoze, povećan pritisak, oticanje i brže starenje, probleme sa krvnim sudovima, pojave nekih vrsta raka. Da li ste svjesni da alkoholno sirće 7 puta više oštećuje jetru čak i u odnosu na alkohol za piće, i da vrlo efikasno oštećuje sluzokožu organa za varenje ... Mravlja kiselina za problematičnu zimnicu Mada je većina sredstava koja se koriste za konzervisanje gotove zimnice manje škodljiva, u zimnice se stavljaju i neke nezdrave supstance. Vrijedi razmisliti o potpuno domaćoj, ili makrobiotičkoj turšiji. U želji da se iskoristi sezonsko prispjeće mnogih poljoprivrednih biljnih lako kvarljivih proizvoda, da se spijreči njihovo propadanje i eventualno omogući njihova prerada do finalnog proizvoda, mogu da se koriste određena hemijska jedinjenja – konzervansi. Ova jedinjenja su pogodna za upotrebu, jer je postupak dodavanja jednostavan, sam postupak konzervisanja na ovaj način je ekonomičan, a konzervansi su efikasni prema mikroorganizmima – izazivačima kvarenja. Jedinjenja kao što su kuhinjska so, šećer i organske kiseline, koja, pored ostalog, otežavaju ili sprječavaju kvarenje lako kvarljivih prehrambenih proizvoda, ne ubrajaju se u hemijske konzervanse, kao što su npr. vinobran, sorbinska kiselina, mravlja kiselina i dr., ne baš bezopasni sastojci, koje, nažalost, možemo naći u industrijski pripremljenim zimnicama. Glava: Sumpor-dioksid (ili vinobran), jedan od najčešćih konzervanasa u zimnicama (a i voćnim sokovima, sirupima, vinima i dr) može da izazove glavobolje. Pluća: Vinobran takođe pogoduje razvoju astme, kao i benzeova kiselina (iz majoneza, kiselog povrća i marinada). Nervi: Benzeova kiselina izaziva neurološke smetnje, a u kombinaciji sa tetrazinom (E102) izaziva hiperaktivnost i agresivnost kod djece. Stomak: Sumpor-dioksid (vinobran) podstiče povraćanje. Mada je sorbinska kiselina (iz nepasterizovanih kiselih proizvoda - fermentisanih krastavaca, paprika ili kupusa) gotovo neškodljiva, ipak izaziva nadimanje (stvara gasove u crijevnoj flori). U svakoj zemlji upotreba i količina hemijskih konzervanasa određena je zakonskim propisima, jer ova jedinjenja u određenim dozama mogu da imaju zdravstveno nepovoljan uticaj na čovjeka. Nepovoljni uticaji mogu da se ogledaju u akutnom ili hroničnom trovanju, narušavanju normalne razmjene materija, histološkim promjenama vitalnih organa (uglavnom jetra) ili u mogućem kancerogenom djelovanju. Zbog toga je za svako takvo jedinjenje određena dnevna količina (mg) po kilogramu ljudskog organizma (ADI vrijednost) kao i letalna doza (LD50), tj. količina koja bi izazvala smrt u 50% slučajeva (posmatrano statistički) ako bi se unijela u organizam u toku jednog dana. Od pomenutih konzervanasa, posebno je štetna mravlja kiselina. Zabranjena je u mnogim zemljama i trebalo bi je izbjegavati.
Šta su fitonutrijenti?

Šta su fitonutrijenti?

Autor: andreaObjavljeno 24.09.2010.
Kada jedemo namirnice biljnog porijekla, kroz njih unosimo i zaštitne materije koje imaju višestruku značajnu ulogu u prevenciji razvoja različitih bolesti. Stoga, oprezno birajte zalogaje. Dugo vremena blagotvorno djelovanje namirnica biljnog porijekla pripisivalo se mnoštvu vitamina, minerala i vlakana koje sadrže. Naučna istraživanja su pokazala da se u namirnicama biljnog porijekla nalaze hiljade aktivnih spojeva, nazvanih fitonutrijenti, koji doprinose boljem zdravlju. Poput nas, i biljke su izložene štetnom zračenju, otrovima i zagađenju, a izloženost toksičnom djelovanju uzrok je stvaranju slobodnih radikala u njihovim ćelijama. Slobodni radikali mogu se vezati za bjelančevine, ćelijske membrane i DNK i uništiti ih. Budući da se biljke ne mogu skloniti od štetnih djelovanja, priroda ih je snabdjela zaštitnim materijama - fitonutrijentima. Konzumiranjem biljaka bogatih fitonutrijentima, a svaka ih sadrži na hiljade, osiguravamo sebi zaštitu. U proteklih 30 godina prepoznato je nekoliko stotina fitonutrijenata i otada se istražuje njihovo pozitivno dejstvo na čovjekovo zdravlje. Procenjuje se da ćemo jednog dana otkriti i do 40.000 fitonutrijenata. Najrasprostranjenija i najpoznatija vrsta su karotenoidi. Oni namirnicama, kao što su mrkvai paradajz, daju narandžastu, crvenu i ružičastu boju. U tu najrasprostranjeniju grupu fitonutrijenata spadaju alfa-karoten, beta-karoten, beta-kriptoksantin, lutein, zeaksantin i likopen. Lutein i zeaksantin posebno su aktivni u oku: štite mrežnjaču i zjenice od oksidativnog oštećenja, pa samim tim i od nastajanja katarakte i makularne degeneracije koja nastaje zbog starenja. Likopen je posebno djelotvoran u zaštiti membranskih masti od oksidacije, što se povezuje sa unosom likopena koji utiče na manju opasnost od kardiovaskularnih bolesti i raka prostate. Za likopen se takođe vjeruje da je važan u prevenciji bolesti srca zato što spriječava ili umanjuje štetno djelovanje slobodnih radikala na LDL holesterol. Prije nego što se holesterol nataloži u obliku naslaga koje sklerotizuju i sužavaju arterije, on mora da oksidiše, a za to su zaduženi slobodni radikali. Svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem likopen može da spriječi oksidaciju LDL holesterola. Ishrana namirnicama bogatim likopenom (paprika, paradajz, lubenica) povezana je sa smanjenom opasnošću od raka prostate. Nedavna istraživanja takođe upućuju na zaključak da likopen može da poveća broj spermatozoida kod neplodnih muškaraca. Preporučuje se uzimanje karotenoida samo iz namirnica, najbolje svježih, a u slučaju likopena termički obrađenih. Naime, likopen tijelo lakše koristi iz kuhanog paradajza, pasterizovanog i konzervisanog. Dostupnost karotenoida iz mrkve i špinata takođe se povećava kuhanjem na pari. Dugim kuhanjem drastično opada količina karotenoida u namirnicama. Kuhanjem se iz svežeg špinata ukloni 50 % flavonoida, a iz luka 30 %. Za apsorpciju karotenoida potrebne su masti, pa povrće treba jesti uvijek sa salatnim masnim prelivom. Ljekari preporučuju da se uzima pet ili više obroka na dan, koji sadrže voće i povrća bogato karotenoidima. Prema nekim studijama, sintetički karotenoidi pokazali su povećanu opasnost od raka pluća kod pušača koji su uzimali te dodatke ishrani. Najviše karotenoida ima u slatkom krompiru, špinatu, kelju, , mrkvi, blitvi, tikvi, zelenoj salati, dinji, paprici, brokulama, , paradajzu, grašku, grejpu, buraniji, lubenici i kajsijama. Namirnice bogate flavonoidima često su bogate i vitaminom C. Čini se da je za mnoge funkcije vitamina C potrebna prisutnost flavonoida. Oni u kombinaciji podstiču međusobno antioksidativno dejstvo. Neki flavonoidi djeluju i antimikrobno. Miricetin, kojeg najviše ima u brusnicama i borovnicama, zaustavlja rast određenih sojeva stafilokoka. Treća veća grupa fitonutrijenata jesu izoflavoni (bitni za zdravlje žene!) iz soje, crvene djeteline i raži koji štite od hormonski zavisnih vrsta raka, recimo od raka dojke.
Voće i njegov značaj u ishrani

Voće i njegov značaj u ishrani

Autor: kselmaObjavljeno 24.09.2010.
Voće spada u posebnu grupu namirnica koje se, sa pojedinim izuzecima odlikuju:malom energetskom vrijednošću, velikim sadržajem vode, malom količinom proteina i masti, znatnim sadržajem ugljenih hidrata i celuloze, bogatstvom mineralnih sastojaka i vitamina, kao i sadržajem drugih hranjivih sastojaka kao što su enzimi, organske kiseline, antocijani, tanini i dr. Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće i povrće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje. Osnovne zajedničke odlike voća su: relativno mala energetska vrijednost, osim kod nekih vrsta, kao što su: banane, kesten, orah, lješnjak, badem. Isto vrijedi i za sušeno voće: suhe šljive, suhe smokve, suho grožđe; visok sadržaj vode, s tim što se izuzimaju ljuskasto i sušeno voće; znatan sadržaj ugljenih hidrata, a naročito voćnih šećera glukoze i fruktoze; mali sadržaj proteina i masti, izuzimajući ljuskasto voće; bogatstvo mineralnim sastojcima i vitaminima; znatan sadržaj celuloze (biljna vlakna), organskih kiselina i drugih sastojaka (pektini, antocijani i drugi ). Voće je bogat izvor vitamina, mada ih, u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u ljusci i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suha šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: К, Е, vitamine B grupe.
Supervoće na vašem jelovniku

Supervoće na vašem jelovniku

Autor: CinderellaObjavljeno 24.09.2010.

Na globalnom nivou dosad su kao "supervoće" prepoznati nar, bobičasto voće, borovnice, brusnice, purpurne bobice açai, goji bobice, mangosteen te popularni noni.

Šipak ili nar poznat je kao bogat izvor antioksidansa, a divlje šumsko bobičasto voće znatno je bogatije antioksidansima nego njegove kultivirane inačice.
Borovnica, uz antioksidativna svojstva, poboljšava koncentraciju, smanjuje rizik od srčanih oboljenja i karcinoma te usporava starenje. Zahvaljujući bogatom nutritivnom sastavu i antioksidativnom djelovanju, egzotično voće poput goji bobica, mangosteena i brazilske bobice açai posebno se preporučuje osobama s visokom razinom kolesterola u krvi i hipertenzijom.
Noni je tropsko voće porijeklom iz Polinezije, Australije i Novog Zelanda koje potpomaže naš imunološki sustav, povećava tjelesnu energiju te povoljno djeluje na kolesterol. Važno mjesto među supervoćnim namirnicama svakako zauzima brusnica, kojoj je dokazano blagotvorno djelovanje na različite upale i infekcije urinarnog trakta, prouzročene sveprisutnom bakterijom Echerihijom coli.
Tamno bobičasto voće bogato je i vitaminima C i A, željezo, kalijem, prehrambenim vlaknima, folnom kiselinom te mnoštvom fitokemikalija kojima se propisuju protuupalna, antioksidativna i antiinfektivna djelovanja.

Kako spriječiti propadanje sira?

Kako spriječiti propadanje sira?

Autor: FlowerObjavljeno 24.09.2010.

Prije svega, ako nemate potrebe za tim, ne kupujte velike količine sira, nego češće kupujte manje komade koje možete brzo potrošiti. Ako se pak odlučite za velike kolutove sira s prirodnom korom, čuvajte ih u prirodnim klimatskim uslovima podrumskih prostorija, na hladnom, tamnom i prozračenom mjestu. Sireve je dobro držati na rešetki, pokrivene lanenim platnom namočenim u slanu vodu ili vino. U slučaju da sir čuvate u frižideru, zamotajte ga u zrakopropusnu foliju, koja omogućava prozračivanje. Sirevi s unutrašnjom plemenitom plijesni čuvaju se umotani u perforiranu foliju, a sirevi intenzivnih mirisa čuvaju se u nepropusnim plastičnim posudama. Na sobnoj temperaturi mogu se čuvati sirevi koje namjeravamo brzo potrošiti, a kako bismo spriječili njihovo isušivanje, među sireve je dobro staviti narezane komade paradajza. Najbolje temperature za duže čuvanje sira su između 4 i 6 °C, a za kraće 12 °C, dok sireve s plemenitom plijesni možemo čuvati i na 16 °C. Prije posluživanja, sireve držite barem sat vremena na sobnoj temperaturi kako bi se u potpunosti razvio njihov okus i miris.

Mlijekom do vitke linije

Mlijekom do vitke linije

Autor: CinderellaObjavljeno 24.09.2010.

Mlijeko je namirnica koja povećava osjećaj sitosti, smanjuje napetost koja se javlja s osjećajem gladi, ali istodobno organizmu osigurava esencijalne hranjive tvari poput kalcija i vitamina D. Sve one koji vode brigu o unosu kalorija zainteresirat će studija objavljena prije nepunih godinu dana u jednom naučnom časopisu gdje je utvrđeno da konzumiranje nemasnog mlijeka za zajutrak povoljno djeluje na regulaciju tjelesne mase. Rezultat je 9% manji unos hrane za ručak. I, iako se na prvi pogled tih 9% ne čini mnogo, autori studije upozoravaju da se taj rezultat svakako treba promatrati na duge staze. Uostalom, mršavljenje i debljanje rezultat su višegodišnjeg režima prehrane, pa se za reguliranje tjelesne težine preporučuje ista metoda - dugoročno i redovno konzumiranje mlijeka za zajutrak!

Zašto je dobro imati limun?

Zašto je dobro imati limun?

Autor: PcelicaObjavljeno 24.09.2010.

Postoje mnogi razlozi zašto je dobro imati limun pri ruci, no u slučaju da s njima već niste upoznati, donosimo vam nekoliko korisnih i zanimljivih načina na koje možete iskoristiti ovo malo kiselo voće.

Kuhanje jaja - ako volite tvrdo kuhana jaja, nije loša ideja da imate limun u frižideru. Prije nego ih spustite u kipuću vodu, pokušajte ljusku malo namazati limunovim sokom. Na taj način spriječit ćete moguće pucanje tokom kuhanja. Ako pak u vodu dodate par kapi limunovog soka, jaja ćete puno lakše oguliti.

Zaštita plodova - limun privremeno može spriječiti da nedavno izrezano voće potamni. Čak i kad je svježe, potamnjelo voće izgleda izuzetno odbojno, stoga vam ovaj trik može biti koristan ako spremate voćne salate i slično. Sve što trebate jest preliti komade voća limunovim sokom, i to će održati originalnu boju barem neko vrijeme.

Prevencija od raka - istraživanja su pokazala kako zeleni čaj s limunom umanjuje rizik od određenih tipova raka kože za 70 posto. Limun pomaže pri zacjeljenju opeklina od sunca, a prirodni sastojci pronađeni u kombinaciji limuna i čaja štite tijelo od štetnih UV zraka. Preporučuje se konzumacija vrućeg čaja, jer ledeni nije toliko učinkovit. Naime, led usporava korisne sastojke iz limuna i čaja.

Osvježenje putem limunade - nema boljeg od osvježavajuće limunade tokom vrućih ljetnih dana. No ako ste malo kreativni možete napraviti unikatno piće mješajući limunov sok sa sokom ananasa ili lubenice. Možete spremiti i zanimljive koktele s kombinacijom bijelog vina ili vodke.

Očuvanje zdravlja - mnogi ne znaju kako je i sama voda s limunom izrazito dobra za zdravlje. Ona osigurava prirodan način liječenja za mnoge učestale probleme. Npr., možete olakšati grlobolju grgljajući limunovu vodu jednu minutu, tri puta dnevno. Također pomaže čišćenju bubrega, jetre i krvi. Poput čaja, preporučuje se piti topla. Vruća ili topla limunova voda čini čuda za probavni sistem i pomaže ublažavanju mučnine, proljeva i zatvora.

Masline i kokos za kožu

Masline i kokos za kožu

Autor: PcelicaObjavljeno 24.09.2010.

Ljudi maslinovo ulje koriste od davnina. Korišteno je kao prinos bogovima, kao i za liječenje i u kuhinji. Danas se preporučuje kao jedno od najzdravijih ulja, a posebno se cijeni ekstra djevičansko maslinovo ulje koje ima najprirodniji okus i miris. Može se koristiti za pripremanje bilo kakvih jela, a njegove dobrobiti su gotovo bezbrojne. Sadrži 60 do 80 posto mononezasićenih masnih kiselina, zatim vitamine A, D, E, i K, prirodne antioksidanse, a dobro je za zdravlje srca, krvnih žila, snižavanje nivoa kolesterola u krvi... Osim svega toga, maslinovo ulje je dobro i za našu kožu. Zato se dva do tri puta sedmično okupajte u vodi u koju ste dodali 50 ml mlijeka i malo maslinovog ulja - već nakon nekoliko kupki osjetit ćete kako je vaša koža mekša.

Kokosovo ulje pak daje poseban okus i slatkim i slanim jelima. Može se dodati izravno u hranu, a može poslužiti i za pečenje, pohovanje i prženje. Lako se probavljuje, stimulira metabolizam i dobro je za zdravlje općenito. Pomaže i u liječenju pretilosti, šećerne bolesti, a poboljšava i kvalitetu majčinog mlijeka. Kokosovo se ulje također koristi kao prirodni preparat za zdravlje i ljepotu naše kože. Dobro se razmazuje, može se koristiti za masažu i kao mlijeko za tijelo, a kožu učvršćuje i daje joj ugodan miris. Pri kupovini samo pripazite da proizvod bude prirodan i bez umjetnih dodataka.

Hrana za žene

Hrana za žene

Autor: PcelicaObjavljeno 24.09.2010.

Meso bizona - uglavnom zbog menstruacije, žene imaju veće šanse da dobiju anemiju u odnosu na muškarce. Kako biste dobile dobru dozu željeza isprobajte bizonovo meso. Njegovo meso je malo masno te pomaže podizanju energije i kontroli težine. Ne morate naravno posjedovati farmu bizona kako biste konzumirali ovo meso. Naime, može se čak i naručiti preko interneta.

Papaja - ovo tropsko voće ima dvostruko više vitamina C u odnosu na narandžu. Dodajte ga svom aresnalu protiv bolesti žučnog mjehura koja pogađa dvostruko više žena od muškaraca. Nakon analize krvi više od 13,000 ljudi, naučnici sa fakulteta Kalifornija otkrili su kako su žene s niskom količinom vitamina C u krvi imale veći rizik od ove bolesti. Jedna papaja srednje veličine, sa svojih 188 grama vitamina C i jedva 119 kalorija, osvježavajuć je izvor vitamina.

Lanene sjemenke - pekari koriste ove sjemenke uglavnom kako bi dodali aromu i vlakna. No naučnici navode kako su ove malene sjemenke bogate komponentama sličnima estrogenu koje se zovu lignani, a mogu poslužiti kao potencijalno oružje protiv raka dojki. Svakako nabavite sjemenke jer lignana nema u lanenom ulju.

Tofu - hrana bogata sojinim proteinima može sniziti kolesterol i smanjiti napadaje temperature tokom menopauze te ojačati kosti. Razlog tome mogu biti izoflavoni, hemikalije u soji koje imaju strukturu sličnu estrogenu. Jedna šoljica tofua sadrži 25 do 35 miligrama izoflavona. Lisnato zeleno povrće - ovo povrće može pomoći u borbi protiv osteoporoze, koja napada mnoge žene starije dobi. Neke studije sugerišu kako vitamin K ima efekt zaštite kostiju. Naime, istraživači su otkrili da žene koje konzumiraju hranu bogatu ovim vitaminom imaju manje šanse da dobiju frakturu kuka.

Hrana za sjajnu kožu

Hrana za sjajnu kožu

Autor: FlowerObjavljeno 23.09.2010.

Niti jedna vrsta hrane ne može vratiti vrijeme unazad, neka hrana može poboljšati vaš izgled i usporiti proces starenja. Ako pojedete šaku suhih smokvi povećat će vam se količina antioksidansa u krvotoku. Dvije suhe smokve sadrže puno vlakna. Crvena paprika je još jedna vrsta hrane koja je dobra za vašu kožu. Crvene paprike sadrže vitamine A, C i E koji su dobri za kožu. Lubenice koriste za zaštitu kože od sunčanih opeklina, ali svejedno morate nanositi ulje za sunčanje. Stoga, kad idete u kupovinu, nemojte zaboraviti staviti ovu hranu na popis. Svi mi trebamo kožu koja sjaji i ova hrana će nam u tome pomoći.