Velika Kuhinja

Lijepo je znati...

Kako nastaje jogurt?

Kako nastaje jogurt?

Autor: CinderellaObjavljeno 27.09.2010.

U savremenim industrijskim uslovima proizvodnje jogurta, mlijeko se pasterizira (kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost proizvoda), zatim slijedi homogenizacija (kako bi se spriječilo izdvajanje mliječne masti) te se, naposljetku, pri temperaturi od 37 °C do 45 °C dodaju bakterije mliječno-kiselog vrenja. Tokom procesa fermentacije, bakterije mliječno-kiselog vrenja fermentiraju mliječni šećer (laktozu) u mliječnu kiselinu, pri čemu se dobiva karakterističan okus i konzistencija jogurta. Jogurt se zatim hladi kako bi zadržao svježinu i ostale karakteristike svojstvene samo njemu. Mljekarske kulture proizvedene u strogo kontroliranim industrijskim uslovima jamče kontinuiranu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost. Zahvaljujući kvaliteti mlijeka od kojeg se pripremaju, savremenoj tehnologiji u preradi mlijeka i proizvodnji jogurta te visokim higijenskim standardima, jogurt danas ima duži vijek trajanja. Ako se čuva u hladnim uslovima pri temperaturi od 4 °C do 8 °C, neotvoren jogurt može trajati i do trideset dana. Važno je znati da konzumiranje jogurta poboljšava ravnotežu crijevne mikroflore te se posebno preporučuje u slučaju proljeva i nadraženosti debelog crijeva, a dugotrajnijom konzumacijom jača se prirodni imunitet organizma na patogene bakterije. Uz to, bogat je kalcijem te pomaže u prevenciji osteoporoze, a i odlična je alternativa za sve osobe koje pate od netolerancije na mliječni šećer (laktozu). Uz tradicionalni čvrsti tip jogurta, bogatog i blago kiselkastog okusa, sve popularniji su i tekući jogurti u plastičnim bočicama s čepom, praktični za svakodnevnu, brzu konzumaciju, u skladu s vašim životnim tempom.

Mlijeko za dobar vid

Mlijeko za dobar vid

Autor: FlowerObjavljeno 27.09.2010.

Vitamin A održava transparentnost rožnice i sudjeluje u konverziji svjetlosne energije u živčane impulse koja se događa na mrežnici, stoga se za dobar vid, zbog sadržaja vitamina A, preporuča redovno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda.

Mrežnica, uprkos činjenici da sadrži tek hiljaditi dio ukupne količine vitamina A, ima ključnu ulogu u osjetu vida. Ako su, kojim slučajem, zalihe vitamina A u organizmu siromašne, korištenjem vida noću, u najekstremnijim slučajevima, može doći do simptoma noćnog sljepila, odnosno sporog oporavljanja očiju nakon bljeska svjetlosti u mraku ili slabijeg vida pri prigušenom svjetlu. Upravo je početni simptom manjka vitamina A u tijelu - noćno sljepilo. Redovnom konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda koji su, uz meso, ribu i jaja, bogat izvor vitamina A, pomažemo očuvanju dobrog vida te zdravlja svojih očiju. Zastrašujući je podatak da u nerazvijenim, siromaštvom i glađu pogođenim zemljama, godišnje više od pola miliona djece predškolske dobi izgubi vid zbog nedostatka vitamina A.

Čarobni vinski ocat

Čarobni vinski ocat

Autor: FlowerObjavljeno 27.09.2010.

Vinski ocat jedan je od najprirodnijih djelotvornih oružja za borbu protiv prekomjernih kilograma. Mnogi su od nas više puta čuli kako se masnoća u krvi uspješno liječi najprirodnijim jabučnim octom, naučnici iz Japana ovih su dana dokazali kako je vinski ocat jednako dobar, ako ne i bolji lijek protiv masnoće. Istraživanje provedeno u Japanu pokazalo je da octena kiselina ubrzava razgradnju masti u organizmu za 10 posto. Vinski se ocat u pravilu koristi za pripravljanje salata i raznih jela, ali je odavna poznat narodni lijek za razne bolesti i ozljede. Kako mu ime i govori stvara se od vina, bijelog ili crnog, a što je vino kvalitetnije i ocat je bolji.
Samom se vinu pripisuje ljekovitost u doziranju jedne čašice dnevno koliko je potrebno popiti, ako imate kardiovaskularna oboljenja. Crno vino sadrži resveratrol, tvar koja sa nalazi u crnom vinu i čemu ono zahvaljuje svoju boju, a ima snažno antioksidativno djelovanje, a prenosi se i u ocat. Vinski ocat obiluje elementima u tragovima koji su nam potrebni u svakodnevnoj ishrani: kalcij, magnezij, kalij, fosfor, željezo i bakar. Vinski se ocat od davnina koristi kao začin, ali i konzervans jer je poznat po svom antiseptičkom i protuupalnom djelovanju jer je prirodni dezinficijens protiv bakterija. Studija objavljena u naučnom magazinu Journal of Agricultural and Food Accumulation ješ je jednom dokazala kako je vraćanje korijenima i onome što su jeli i konzumirali naši djedovi i bake najzdravije što možemo učiniti za naše tijelo. Ne zaboravimo kako je ocat oduvijek bio prvoklasan lijek za one koji svoju kožu nemarno prepuste zubićima sunca.

Predrasude o mastima

Predrasude o mastima

Autor: BelmaObjavljeno 27.09.2010.

O mastima je toliko toga lošeg napisano i izgovoreno u javnosti da kod velikog broja ljudi samo spominjanje te riječi može izazvati loše raspoloženje. Masti možete pokušati izgubiti, sakriti i izbjegavati, ali vaše tijelo ih ipak treba. Znate li da masti pomažu kod izolacije naših živčanih stanica, da nas griju, uravnotežuju naše hormone, održavaju kožu i arterije elastičnim, podmazuju zglobove i sastavni su dio svake stanice u našem tijelu? Ključno pitanje je znati koju vrstu masti naše tijelo treba, koliko ih treba i koja vrsta masti je štetna za nas. Naoružani pravim informacijama, možemo se usredočiti na unošenje više dobrih masti i izbjegavanje loših masti u hrani koju svakodnevno unosimo.

Činjenice o mastima
• Masti su ‘rezerva energije’ životinja, biljaka i ljudi.

• Idealan odnos masti u tijelu trebao bi biti 19-26 posto težine tijela kod žena i 12-18 posto težine tijela kod muškaraca.

• Postoje dvije različite vrste tjelesne masnoće - smeđa i žuta. Smeđa masnoća je smještena unutar tijela i ‘aktivna’ je, sadrže je mitohondriji koji proizvode toplinu i na taj način troše energiju. Žuta mast se nalazi bliže površini, manje je aktivna i veća je vjerojatnost da će se nagomilavati.

• Prosječan, zdrav unos dobrih masti u prehrani trebao bi biti približno 30-40 g dnevno. Sadržaj masti u hrani koju uzima bogatije, zapadno stanovništvo može biti gotovo četverostruk

• Većina hrane koja sadrži masti kombinira zasićene, mononezasićene i polinezasićene masti u različitim količinama. Primjerice, sadržaj masti u maslacu je 100 posto, od čega je 60 posto zasićenih, 30 posto mononezasićenih i 10 posto polinezasićenih, u usporedbi sa sjemenkama suncokreta, koje sadrže 73 posto masti, od čega je samo 12 posto zasićeno i 21 posto mononezasićeno, a 67 posto ih je polinezasićeno.

• Vrućina, svjetlo i kisik razaraju esencijalne masne kiseline, pa je najbolje ulja čuvati na tamnim mjestima.

• Esencijalne masti moraju se unositi kroz hranu jer ih naš organizam ne može proizvesti. Esencijalne zdrave masti, omega-3 i omega 6, poznate su i kao esencijalne masne kiseline.

• Težina za težinu, masti daju dvostruko više iskoristive energije nego ugljikohidrati ili bjelančevine.

Riba: što masnija - to bolja

Riba: što masnija - to bolja

Autor: DadaObjavljeno 26.09.2010.

Riblje ulje iz masne ribe kao što je haringa, losos ili skuša sadrži visoko vrijedne tvari koje smanjuju rizik vrlo čestog raka kod muškaraca za gotovo 60%. Stručnjaci su do zapanjujućeg podatka došli kliničkom studijom kojom je bilo podvrgnuto 446 bolesnih i 478 zdravih muškaraca. Pod povećalom su bile prehrambene navike ispitanika. Dokazano je muškarci koji su dva ili tri puta mjesečno jeli punomasnu ribu imali 36 posto manji rizik od obolijevanja od opasne bolesti, dok je kod onih koji su istu ribu jeli makar jednom u sedmici taj postotak iznosio 57 posto. Isto tako, muškarci koji su u prehrani imali zastupljene morske plodove pokazali su visoku otpornost na rak prostate budući da su i morski plodovi izuzetno bogati omega-3 kiselinama. 'Omega-3 masne kiseline imaju razarajući učinak na COX-2 gene koji izazivaju upale žlijezda i glavni su pokretači raka prostate. Sedmično jedan obrok lososa ili neke druge masne ribe može prepoloviti utjecaj fatalnog gena na prostatu' tvrdi profesor John Witte, vodeći autor istraživanja. Naučnici su odlučili istražiti blagodati morskih plodova nakon što je uočeno kako su stanovnici hladnih priobalnih krajeva vrlo rijetko bolesni te se to povezalo s prehrambenim navikama. Prvi su puta uočili povezanost masne ribe, koja obitava u najhladnijim vodama, i zdravstvenog stanja uočili kod Eskima. Naime, Eskimi od srčanih bolesti obolijevaju čak pet puta rjeđe od ostalih ljudi. A, osim za srce i prostatu omega-3 masne kiseline dokazano su blagotvorne protiv raka pluća i debelog crijeva te dijabetesa.

10 najzdravijih namirnica

10 najzdravijih namirnica

Autor: DadaObjavljeno 26.09.2010.

CIMET
Pomaže u kontroli šećera u krvi i kolesterola.
KONZUMIRATI: dodajte u kafu ili u zobene pahuljice

SJEME BUČE
Sjeme je najzdraviji dio buče i puno je magnezija. Treba ga često jesti jer visok unos minerala smanjuje rizik rane smrti. KONZUMIRATI: grickalice zamijenite prženim sjemenkama ili sjemenke posipajte po salati

BUNDEVA U KONZERVI
Niskokalorično povrće bogato vlaknima i vitaminom A koji poboljšava imunitet.
KONZUMIRATI: pomiješajte s malo maslaca, cimetom i muškatnim oraščićem

CVEKLA
Sadrži prirodni crveni pigment koji je bogat izvor folne kiseline koja pomaže u borbi protiv raka, pa se često naziva «crveni špinat».
KONZUMIRATI: od svježe cvekle napravite salatu, nemojte je kuhati jer se tada smanjuje njena antioksidativna moć

SOK OD ŠIPKA
Snižava krvni pritisak i puni organizam antioksidansima. KONZUMIRATI: jednostavno popijte

SUHE ŠLJIVE
Preporučljivo ih je uvrstiti u prehranu zato što su pune antioksidansa.
KONZUMIRATI: pečene i umotane u pršut

SARDINE
Možemo ih nazvati zdravom hranom iz konzerve. Imaju visoki udio omege 3 i bogate su kalcijem. Također sadrže željezo, magnezij, fosfor, kalij, cink, bakar, mangan i vitamin B. KONZUMIRATI: izaberite sardine u maslinovom ulju. Jedite ih same, pomiješane u salati, na tostu, kao namaz od sardina koji se dobiva miješanjem usitnjenih sardina sa senfom i lukom

SMRZNUTE BOROVNICE
Iako zamrzavanjem voće i povrće često gubi svoja pozitivna svojstva, smrznute borovnice mogu ih zadržati oko godine dana. Eksperimenti na životinjama pokazali su da utječu na poboljšanje pamćenja.
KONZUMIRATI: pomiješajte s jogurtom ili čokoladnim mlijekom i posipajte usitnjenim bademima

BLITVA
Zeleno povrće prepuno karotenoida koji naše oči štite od starenja.
KONZUMIRATI: nasjeckajte i pomiješajte s maslinovim uljem

KUPUS
Pojačava djelovanje enzima koji pomažu u borbi protiv raka. KONZUMIRATI: napravite salatu od kupusa, ili neka vam posluži kao hrskavi nadjev na hamburgerima i sendvičima

Koja čaša za koje piće?

Koja čaša za koje piće?

Autor: andreaObjavljeno 25.09.2010.
Čaša za vino Postoje tri različita oblika čaša za vino – kuglasta čaša s niskim stalkom, čaša u obliku tulipana te čaša za rajnska vina s visokim stalkom. Od navedenih, i kuglasta čaša s niskim stalkom i čaša u obliku tulipana mogu poslužiti za crno i za bijelo vino, dok se čaša u obliku tulipana može koristiti za pjenušava vina poput šampanjca i spumantea. Volumen čaša za vino je: 150 ml, 180 ml, 240 ml, 300 ml i 355 ml. Čaša za viski zdepasta čaša ravnih stranai debeloga dna (Škoti ne vole da im se čaša prevrne i piće prolije), volumena oko 225 ml, može poslužiti i za duga pića, kao što su razne vrste piva. Tim trima vrstama čaša kasnije se mogu dodati osebujnije i profinjenije čaše, namijenjene za potpuno, znalačko uživanje u dobrim pićima. Čaše za šampanjac Šampanjac ili spumante, talijansko pjenušavo vino, trebalo bi ispijati iz visokih, tankih, koničnih čaša, koje omogućuju brzo i ujednačeno perlanje mjehurića. Vrsta široke čaše s niskim stalkom nije baš prikladna za pjenušava vina jer omogućava prebrzo perlanje mjehurića. Čaše za porto Savršen oblik za ovu čašu je kuglasto dno koje se prema vrhu ravno sužava. Porto je intenzivne arome, a uski vrh čaše pomaže u njenom očuvanju, što ne bi bio slučaj kad biste ga poslužili u širokoj čaši. Čašu za porto treba nalijevati do izmedu polovice i dvije trećine njenog volumena, tako da se isparavanja mogu raspršiti u gornjem dijelu čaše. Čaša za rajnsko vino Ovo je možda jedna od najelegantnijih i najprofinjenih vinskih čaša. Postoje oblici za svaku regiju ovih njemačkih vina. Čaša za vino iz doline rijeke Rajne ima smeđi stalak radi ogledanja boje u vinu, dok se alzaška vina piju iz čaše sa zelenim stalkom. Čaša za vina iz područja oko rijeke Moselle je brušena kako bi uhvatila svjetlost i istaknula zelenkasto-zlatnu boju vina. Čaša za konjak Ova čaša trbušastog oblika, kao i čaša za pono, zadržava isparavanja na suženom vrhu. Neki ljubitelji konjaka više vole balon-čaše, koje, sa stalkom među prstima, legnu u čitav dlan tako da tjelesna temperatura zagrijava konjak radi bržeg isparavanja. Pivo: čaša, krigla ili pivski bokal s poklopcem? Neki ljubitelji piva više vole piti pivo iz čaša ravnih strana, dok ga drugi više vole piti iz krigle. Nijedna vrsta čaša ne utiće na kvalitetu piva, ali budući da oko pola litre piva teži negdje oko 450 g, manja je vjerovatnost da će uz čvrst stisak drške teška čaša iskliznuti kroz prste. Kositreni ili srebrni vrčevi s poklopcem isto tako imaju dršku, a često i stakleno dno.
Postavljanje stola prema bontonu

Postavljanje stola prema bontonu

Autor: andreaObjavljeno 25.09.2010.
Za ugodnu atmosferu, rasvjeta iznad stola ne smije biti ni prejaka ni preslaba, a sto će najbolje ukrasiti sklad boja stolnjaka, tanjira ili maramica. Kako biste impresionirali goste prekrasno dekorisanim stolom, za početak je potrebno pridržavati se pravila o prigodama. Što je prigoda formalnija to, po bontonu, treba biti više stolnjaka na stolu, uključujući osnovni stolnjak i nadstolnjak te obavezno tkanene maramice. Sve dobro ispeglajte. Također, formalne prigode podrazumijevaju i svo suđe na stolu - plitki, duboki i desertni tanjir te čaše za crno i bijelo vino, kao i za vodu. Kako bi dekoracija bila što upečatljivija, neka jedan tanjir bude u boji stolnjaka. Zato je dobro pri kupovini stolnjaka uvijek razmišljati o boji tanjira. Donji, plitki tanjir treba biti vidljivo veći od gornjeg, a razmak između gostiju velik tačno za jedan veliki tanjir. Imate li predjelo, tada vam je potreban još jedan tanjir ili zdjelica, ovisno o jelu. Donji tanjir ne miče se dok se ne završi večera. Soba ne smije biti ni presvijetla ni pretamna pa lustere iznad stola ugasite. Svijeće mogu uveliko pomoći. Kao idealan aranžman koji neće smetati ni pri razgovoru ni pri uzimanju hrane su male vaze sa svježim cvijećem. Postavite ih nekoliko duž stola i između pladnjeva. Kuhinjska radna ploha, ako imate veću kuhinju, može poslužiti kao produžetak stola pa i nju ukrasite istim cvijećem. NOŽEVI, BEZ OBZIRA NA JELO, UVIJEK S DESNE STRANE Kašike se uvijek stavljaju s desne, a viljuške s lijeve strane tanjira. Noževe, neovisno o vrsti jela, uvijek postavljajte s desne strane tanjira s rubom okrenutom prema tanjiru. Desertna kašika ili viljuška uvijek se stavljaju iznad tanjira. VILJUŠKA ZA SALATU ZAVRŠAVA NIZ Pri posluživanju više jela, viljuške i noževi slažu se od najvećih (uz tanjir) prema najmanjima. Završava se s viljuškom za salatu. ZDJELE ZA DESERT MOGU I KASNIJE Nemate li dovoljno mjesta na stolu, posve je bontonski prihvatljivo posuđe za desert donijeti nakon večere. LOŠE MJESTO ZA MARAMICE Postavljanje maramica u čaše za vodu treba izbjegavati jer postoji opasnost od pada i puknuća čaše. JEDNOSTAVNOŠĆU DO SAVRŠENSTVA Nastojte sve održati urednim i jednostavnim. Svježe cvijeće na stolu je poželjno, ali ne smije zaklanjati pogled gostima.
Voda - namirnica br. 1

Voda - namirnica br. 1

Autor: PcelicaObjavljeno 25.09.2010.

Voda se ne može zamijeniti ni sa čime jer predstavlja osnovu našeg života. Bez hrane možemo izdržati i do nekoliko  sedmica, ali bez vode možemo preživjeti samo nekoliko dana. Voda je neophodna za naš organizam: ona je njegovo vezivno tkivo, sredstvo za rastapanje, transport i hlađenje.

Sve je u ravnoteži?
Bez posebnog tjelesnog napora dnevno gubimo oko 2,5 l tekućine znojenjem, disanjem i mokrenjem. Normalna potrošnja vode našeg organizma može se povećati tri do četiri puta pojačanim znojenjem, teškim fizičkim radom, utjecajem visokih vanjskih temperatura i bavljenjem sportom. Da bi naše rezerve vode bile u ravnoteži, gubitak tekućine mora se nadoknaditi i vratiti u ravnotežu unosom raznih napitaka, čvrste hrane i namirnica bogatih vodom. U normalnim slučajevima naš organizam regulira svoje rezerve vode uz pomoć osjećaja žeđi. Međutim, starenjem ovaj se osjećaj može izgubiti. Tada treba obratiti pažnju na dovoljnu opskrbu organizma vodom.

Idealna za utažiti žeđ
Mineralna voda i voda za piće s izvora idealne su za gašenje žeđi. Kvaliteta naše vode za piće strogo se kontrolira tako da se može piti bez nedoumica. Kada se pak radi o mineralnoj vodi, neki ljudi bolje podnose blago gaziranu ili negaziranu mineralnu vodu. Osim vode za piće i mineralne vode, ostali preporučljivi napici, kao što su biljni ili voćni čajevi ili voćni sokovi, također sadrže vodu. Namirnice bogate vodom i jela poput juha, salata, voća, povrća i krumpira također doprinose opskrbi vodom. Količina je bitna! Za zdrav organizam preporučljivo je dnevno popiti 1,5 do 2,0 l vode. Ljudi koji piju premalo vode teže se koncentriraju, brže umaraju i osjećaju se tromo. Razlog je taj što krv sporije teče, a istovremeno se mišići i mozak opskrbljuju s manje kisika i hranjivih sastojaka.

Savjet: Kontrolirajte Vaš dnevni unos tekućine tako da već ujutro pripremite Vaše napitke za taj dan, npr. 2 flaše vode, koje ćete popiti u toku dana.

Uravnotežena prehrana

Uravnotežena prehrana

Autor: MelisaObjavljeno 25.09.2010.

Prehrana igra vrlo važnu ulogu u zdravlju Vašeg organizma: unošenjem hrane i pića u naš organizam unosimo hranjive sastojke neophodne za normalne životne procese (npr. disanje, kucanje srca), kao i one koji služe kao izvori energije. Dakle, isplati se ovoj temi pokloniti malo vremena i pažnje! Svjesna uravnotežena prehrana nije kompliikovana nauka, već se vrlo lako provodi u svakodnevnom životu. Ovdje ćete saznati kako se uravnoteženo hraniti! Zašto uravnoteženo? Vašem organizmu svakodnevno su neophodni UGLJIKOHIDRATI, MASTI, BJELANČEVINE, kao i VITAMINI, MINERALI i DIJETALNA VLAKNA u uravnoteženom omjeru. Niti jedna namirnica ne sadrži sve neophodne hranjive sastojke za organizam, zato dugogodišnja jednolična prehrana može dovesti do zdravstvenih problema. Ako neke namirnice unosite previše, a druge premalo, Vaš će organizam, kao i Vaše sposobnosti zbog toga trpjeti. Jedite raznoliko i šareno! Učinite Vaš jelovnik što raznolikijim: ono što ne dobijete od jedne namirnice, dobit ćete od druge. Više boja na Vašem tanjuru osigurava bolju opskrbljenost hranjivim sastojcima. Pomoću tako uravnotežene prehrane napravit ćete kvalitetnu osnovu za Vaše zdravlje, ali i spriječiti pojavu čitavog niza bolesti. Dakle, jednostavno jedite „šareno“! Prilikom sastavljanja Vašeg jelovnika i odabira namirnica imajte na umu sljedeće kriterije:

• Količina: U kojoj količini unosite neke namirnice?

• Odabir: Je li Vaš jelovnik raznolik, a namirnice kvalitetne? (njihovo podrijetlo, svježina, sastojci)

• Kombinacija: Šta je s ostalim namirnicama koje unosite u tijeku dana/sedmice? Jesu li slatkiši zabranjeni? Hraniti se uravnoteženo ne znači odreći se nekih namirnica ili sastojaka kao što su npr. masti ili šećer. Zdrave, nezdrave ili čak zabranjene namirnice ne postoje – ključna je količina, pravilan odabir i kombinacija. U okviru uravnotežene prehrane, dakle, ima mjesta i za kolače, sladoled ili čokoladu. Prehrana je užitak Prehrana je, međutim, više od samog unosa hranjivih sastojaka – obroci predstavljaju užitak i pričinjavaju zadovoljstvo. I Vi možete aktivno doprinijeti tome, na vrlo jednostavan način, npr.:

• Nađite vremena za uživanje u Vašim obrocima u miru

• Ne dozvolite da Vam gledanje televizije ili teški, opterećujući razgovori odvlače pažnju od hrane

• Napravite ugodnu atmosferu, npr. pomoću svijeća, cvijeća, salveta, tanjira ili lijepog stolnjaka.