Put do savršene linije obložen je kamenjem. Niti jedna dijeta ne garantuje dugotrajnu vitkost, a napadi gladi i želja za slatkim ne nestaju ni uz najveći trud. Ubojice kalorija imaju pozitivan učinak na mršavljenje ili zadržavanje tjelesne težine pa bi ih trebalo jesti/raditi što češće.

Alge
Najbolje su zelene alge kao prilog povrću. Sadrže vitamine C i B te vlakna koja daju osjećaj sitosti. Tijelo opskrbljuju jodom koji se izravno obračunava s kalorijama. Vitamin B ima važnu ulogu za metabolizam.

Jabuke
Osim vitamina C, sadrže lako probavljive ugljikohidrate i pektin koji potiče probavu i pomaže u snižavanju nivoa kolesterola.

Gorka dinja
Danas se uglavnom koristi za tretman dijabetesa. Prema istraživanjima u tijelu aktivira lučenje hormona koji se stvara u masnom tkivu i koji zajedno s drugim hormonima utječe na regulaciju osjećaja gladi i sitosti.

Kolin
Tijelo uglavnom samostalno proizvodi onoliko kolina koliko treba, a dodatno se unosi konzumacijom jaja i soje. Ubraja se među tvari koje razgrađuju masti i na taj način ubrzava proces mršavljenja.

Hrom
Jedan od najvažnijih elemenata u tragovima kojim bi tijelo trebalo biti redovno dobro opskrbljeno. Manjak hroma uzrokuje poremećaj utilizacije glukoze.

Preskakanje večere
Utječe na hormonalnu ravnotežu i potiče razgradnju masnog tkiva. Bez večere luči se veća količina hormona rasta, a pozitivan učinak javlja se i ako večeru preskočite samo dva puta sedmično.

Aminokiseline
Triptofan, fenilalanin, leucin, lizin, valina, treonin, metionin i izoleucin ključne su aminokiseline koje se u tijelo unose hranom. Sadržane su u ribi (posebno tuna), lješnjacima, mesu, riži, grahu, mlijeku, jajima i krumpirima.

Sport
Bilo koji oblik tjelesne aktivnosti bolji je za duh i tijelo od sjedenja i ležanja.

Korištenje mozga
Koncentrirani rad je naporan za moždane stanice, ali i za cijelo tijelo pa potiče trošenje kalorija.

Grejp
Topi masti, a najveći učinak se postiže kod konzumacije grejpa koji još nije potpuno sazrio. Dovodi do bolje prokrvljenosti i igra veliku ulogu u smanjenju tjelesne težine.

Ananas je tropsko voće čije se ime povezuje s indijskom riječi 'anana' koja znači 'odlično voće', a taj mu naziv savršeno dobro odgovara jer obiluje brojnim hranjivim sastojcima. Osim što je ananas bogat vitaminima A, B, E i C, te mineralima željezom, fosforom i kalijem, on u 100 grama sadrži samo 57 kcal koje većinom spadaju u ugljikohidrate, a najmanje u masti. Ipak, uzmite u obzir i to kakav ananas jedete jer samo svjež ima 57 kcal dok onaj u konzervi ima 95, a sušeni čak 260 kcal na 100 grama.
Uz vitamine i minerale ananas sadrži i bromelin, enzim sličan probavnom enzimu pepsinu koji je neophodan za probavu bjelančevina. Ananas je odličan kod detoksikacije i čišćenja organizma te pri razgradnji suvišnih masnoća, a djeluje i na jačanje kolagenih vlakana, koja su oslabljena u područjima na kojima se nakuplja celulit. Time poboljšava tonus kože, ali i njeno disanje kao i uklanjanje nakupljenih toksina. Zbog toga je idealan pri mršavljenju te eliminaciji celulita i bora. Valja napomenuti i kako ananas održava normalan krvni pritisak i to poticanjem izlučivanja viška vode iz organizma no mana mu je što sadrži znatnu količinu šećera pa bi ga dijabetičari za svaki slučaj ipak trebali izbjegavati. I za kraj, dobro je znati i kako je ananas u narodnoj medicini krajeva u kojima uspijeva već stoljećima poznat kao voće koje ublažava upale te se koristi u borbi protiv raznih bakterijskih i virusih infekcija.

Svi znamo da je voće zdravo i da ga treba jesti redovno, ali postoje neke činjenice o voću koje možda niste znali, a važne su za naše zdravlje. Općenito je uvijek dobro držati neko voće na kuhinjskom stolu, elementu ili frižideruu - tako ćete ga uvijek vidjeti i češće jesti. Također je uvijek najbolje jesti sezonsko voće jer ćete ga moći dobiti svježe.

Hranjive tvari
Uvijek je bolje pojesti cjelovito ili narezano voće umjesto voćnog soka jer cijele voćke nam daju potrebna vlakna. Često jedite voće koje sadrži više kalija - šljive, banane, dinje te suhe breskve i marelice.

Tokom obroka
Žitarice za doručak nadopunite bananama ili breskvama; palačinkama dodajte borovnice, a pijte stopostotni sok od narandže ili grejpa. Za večeru, salati od zelja dodajte zdrobljeni ananas, ili nekoj drugoj salati dodajte mandarine ili grožđe. Probajte mesna jela koja sadrže i voće, na primjer piletinu s marelicama.

Grickalice
Narezano voće može biti izvrsna zamjena za grickalice. Možete ga narezati sami ili kupiti pakovanja narezanog voća, na primjer ananasa ili lubenice. Osim toga, za grickanje je izvrsno i bobičasto voće ili grožđe. I sušeno voće je ukusno i zdravo. Zato što je sušeno, jedna četvrtina šoljice jednaka je polovici šoljice običnog voća.

I dok se hamburger smatra američkim izumom, prava je istina da se slični sendviči mogu pronaći kroz historiju u zemljama širom svijeta. Hamburgerovo putovanje u SAD bilo je dugo i zanimljivo, kao i njegov razvoj u trenutačni oblik, koji je popularan na cijeloj kugli zemaljskoj. Pogledajte pet činjenica koje niste znali o hamburgeru.

1. Mongoli su prvi jeli hamburger
Džingis Kanu i njegovim hordama treba zahvaliti za prvi, jednostavan oblik hamburgera. Naime, vojnici bi tokom svojih pohoda držali komade janjetine ili teletine pod sedlima kako bi omekšali meso. Kada bi stali da se ulogore, izvadili bi ga i ispekli na vatri, ili jednostavno jeli sirovog. Jelo je kasnije preneseno u Rusiju gdje je dobilo naziv tatarski biftek.

2. Njemačka je predstavila hamburger Americi
Iz Rusije jelo je uvezeno u Njemačku, gdje se koristila uglavnom svinjetina ili govedina. Hamburger je pronašao put do SAD-a preko imigranata na brodskoj liniji Hamburg-Amerika. Na brodu su putnici jeli mljeveno meso sa začinima, lukom i komadićima hljeba. Američka posada često bi u njemačkoj luci znala naručivati "odrezak na hamburški način" koji je među njima postao vrlo popularan.

3. Prosječni Amerikanac pojede 100 hamburgera godišnje  Skoro tri milijarde ovih sendviča proda samo McDonald's u SAD-u, a kada dodate druge lance i restorane, broj se penje na fascinantnih 14 milijardi godišnje.

4. Farmer iz Oklahome napravio je poznato pecivo za hamburger - postoje mnoge debate, gdje je prvi hamburger, kakvog poznajemo, poslužen. Ipak, čini se kako se većina slaže da je izvjesni Oscar Weber Bilby, farmer iz Oklahome, bio prva osoba koja ga je servirala s pecivom. Premda postoje zapisi kako su ga njemački imigranti jeli među kriškama hljeba. Oscar je bio prvi koji ga je poslužio u pecivu. Hamburgeri koji su se posluživali na njegovoj proslavi 4. srpnja još 1891. bili su toliki hit da je ustoličio tradiciju serviranja svake godine. Otvorio je štand sa svojim sinom 1933., koji još uvijek radi koristeći gril na kojem su prvi hamburgeri napravljeni.

5. Druge kulture imaju svoju verziju hamburgera
Amerikanci možda konzumiraju najviše hamburgera, no ni druge kulture ne zaostaju. Tako je npr. u Kini jelo po imenu Rou Jia Mo, vrlo popularna delikatesa. Radi se sjeckanoj govedini ili teletini, posluženoj u pecivu s ljutim umakom.

Zna se da redovita fizička aktivnost i svakodnevna konzumacija zdravih namirnica blagotvorno utječu na svaki organizam. Međutim, zbog prenatrpanog rasporeda većina ljudi uopće se ne bavi tjelovježbom, a još manje obraćaju pažnju na namirnice koje koriste u svakodnevnoj prehrani. Saznajte koje namirnice morate koristiti u svakodnevnoj prehrani jer garantiraju zdravlje!

Ljubičasto i tamno plavo štiti srce
Bioflavonoidi su velika skupina prirodnih spojeva iz biljaka, a najviše ih ima u voću i povrću tamne boje, primjerice borovnicama, crnom grožđu, šljivama i patliđanima. Ove namirnice smanjuju razinu kolesterola. Osim toga štite organizam od bolesti srca i smanjuju krvni pritisak.

Crveno štiti od raka
Paradajz, maline, jagode i višnje sadrže crveni pigment primjerice likopenom koji štiti od kancerogenih oboljenja. Namirnice u crevnoj boji blagotvorno utječu i na krvožilni sistem. Osim toga pomažu kod različitih vrsta upala.

Zeleno jača imunitet
Voće i povrće u zelenoj boji, primjerice brokula, špinat, blitva i jabuke bogate su klorofilom koji također štiti organizam od kancerogenih oboljenja. Ove namirnice obiluju folnom kiselinom koja uklanja depresiju, razdražljivost i nesanicu.

Narančastim protiv depresije
Beta-karoten jaki je antioksidans kojeg najviše ima u narančama, žutom voću i povrću i žutim paprikama. Valja napomenuti da namirnice u ovoj boji štite kožu od štetnog utjecaja UV zraka, a također su najbolji zaštitnici imunološkog sustava.

Što nam znače boje? Kada je u pitanju odjeća, dizajn interijera, arhitektura, priroda,  izgled, umjetnost i priroda, zaista mnogo. No kada je pak u pitanju hrana, boje imaju višestruko značenje i njihova uloga ne odnosi se samo na dekoraciju hrane i na primamljiv izgled jela na tanjiru. Snaga hrane, odnosno prehrambenih vrijednosti, nalazi se u bojama. Tako je uostalom i naučavala ayurvedska filozofija prema kojoj u svakom obroku na vašem dnevnom jelovniku trebaju postojati četiri osnovne boje ili, kako bi rekli Talijani, quattrocolore. Stoga, kada sastavljate jelovnik pokušajte iskombinirati malo crvene, narandžaste, žute, zelene ili plave, ali pripazite i na ne-boju, dragocjenu bijelu kakvu imaju bijeli i crveni luk, dokazani prirodni borci protiv karcinoma i prekomjernog kolesterola.

Koloritne namirnice
Voće i povrće intenzivno su koloritne namirnice, a nutricionisti su ustanovili kako one svoju boju duguju pigmentima - hlorofilu, likopenu, ksantofilu, antocijanu, karotenoidu i tako dalje. Nadalje, intenzitet te boje ukazuje i na izmijenjen sastav, pa je primjerice nezrela banana zeleno-žute boje stopostotni škrob, dok ona zrela, žuta ima dvadeset posto šećera u sebi, što je čini slađom i lako probavljivom. Ukratko, kada posegnete za ‘obojanem’ namirnicom svoj ste organizam obogatili brojnim fitohemikalijama.

U voću i povrću
Fitohemikalije su prisutne u svim vrstama namirnicama, posebno u svježem voću i povrću. Kao što je poznato, kada se hrana termički obrađuje u njoj jedva da ostane minimum fitohemikalija. Ti, kako ih nutricionisti zovu, vitamini dvadeset i prvog stoljeća grupa su biološki aktivnih nehranjivih tvari iz bilja, djeluju preventivno na organizam, podižu imunitet i prirodni su lijekovi za vaš organizam.
Nauka je prepoznala više od hiljadu vrsta različitih fitohemikalija, a možda ste se već susreli s nazivima onih najpoznatijih - primjerice, likopena iz paradajza flavonoida iz voća, resveratrola iz grožđa ili izoflavona iz soje. Namirnice bogatije fitohemikalijama su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke i začini, a kako bismo osigurali dovoljnu količinu, osnovno je pravilo - raznolikost!

Prehrambeni izlet
Proljeće i ljeto su zapravo idealni za vaš koloritni jelovnik, tako da upravo  i ovo godišnje doba ima svoje adute na vašem fito-jelovniku. Nutricionisti predlažu - neka vaš tanjir bude u duginim bojama. Stavite malo crvene, uzmite paradajz ili crvenu papriku, a ako je u pitanju desert, idealan su izbor sočne trešnje ili slatke jagode. Posegnite za žutim namirnicama - bananom, ananasom, kukuruzom, odvezite se na prehrambeni izlet i na vašoj tržnici pronađite šumsko voće u plavoj boji, a zelene neka budu mahune, grašak, špinat, brokula - sa zelenom bojom ne možete pogriješiti, a slično je i s bijelom, neka vam bijeli luk bude uvijek pri ruci.
Osim što je bogata proteinima, soja sadrži mali udio masti i mnoštvo fitokemikalija
Osim toga, pijete li kiselo mlijeko ili jogurt, slobodno u napitak dodajte cjelovite žitarice ili sjemenke lana, a ako ste dosad koristili povrće samo kao usputni prilog, ne ustručavajte se i jednostavno pojedite više povrća nego što ste to uobičavali. I na kraju, neka vaše voće i povrće svakoga tjedna bude drukčije, a po mogućnosti i svakoga dana. Isto se odnosi i na povrće, a ako k tome, umjesto sendviča, gricnete koji keks od cjelovitih žitarica, ispunili ste vaše fitokemikalijske obveze i snove.

Štite hrskavicu i sprječavaju bolove u zglobovima
Naučnici iz John Hopkins centra utvrdili su da biljne komponente za koje je dokazano da imaju sposobnost zaštite tkiva također mogu blokirati aktivnost enzima - ‘okidača’ za upalne procese u zglobovima. Biljne komponente koje su pokazale zaštitno djelovanje zapravo su fitohemikalije prisutne u kupusnjačama, pogotovo brokuli. Zaštitno djelovanje polučuju na način da inhibiraju ekspresiju COX-2 enzima koji uzrokuje upalne reakcije. Istraživači smatraju da je posebno interesantna činjenica da bi ljudi blagotvorno djelovanje mogli postići unosom komponenata hrane.

Kafa - ima najveći sadržaj kofeina. Pokazalo se da on poboljšava nivo aktivnosti i smanjuje umor. Osim toga kafa sadrži velike količine antioksidansa. Ako koristite kavu za brzo snabdijevanje energijom vodite računa o tome kada ćete je konzumirati. Pijenje kafe par sati prije spavanja kod nekih može izazvati nesanicu.

Čaj - različiti čajevi poput crnog, zelenog ili bijelog mogu vam dati male količine kofeina, ali zato sadrže opuštajuću aminokiselinu teanin, koja smanjuje napetost koju mogu uzrokovati velike količine kofeina. Ovo će vam definitivno pomoći da postignete bolju koncentraciju i pažnju.

Voda - vrlo podcijenjen izvor energije. Dehidracija naime, može ograničiti vaše fizičke i mentalne kapacitete. Voda je osnova u hlađenju tijela tokom povećane aktivnosti ili stresa. Iznenadit ćete se koliko energije možete dobiti ukoliko održite adekvatnu hidrataciju.

Voće - posebno breskve, banane i kivi, je bogato kalijem (elektrolitom koji održava normalnu funkciju mišića i živaca), fruktozom za glikogen jetre, vlaknima i tonom vitamina, minerala i antioksidansa. Ako tražite zdrav i prirodan izvor energije, konzumiranje voća tokom dana to će vam i omogućiti.

Quinoa - radi se o super žitarici koja bi trebala biti dio svačije prehrane. Puna je proteina, što je vrlo rijetko za hranu biljnog porijekla. Osim toga, sadrži visokokvalitetne kompleksne ugljikohidrate, vlakna, željezo, kalcij i magnezij.

Zobene pahuljice - kvalitetan su izvor kompleksnih ugljikohidrata, bogate vlaknima, niskog glihemijskog indeksa, te također bogate vitaminom B koji podiže energiju.

Orašasti plodovi - tu spadaju bademi, lješnjaci, orasi, itd. koji su prepuni zdravih masnih kiselina, vlakana, proteina i vitamina.

Omega-3 jaja - ova jaja puna su zdravih masti, vitamina B i D. Osim toga sadrže kolin koji poboljšava pamćenje i koncentraciju, te se smatraju savršenim izvorom proteina zbog svoje visoke biološke vrijednosti.