Velika Kuhinja

Lijepo je znati...

Hrana za dobro raspoloženje

Hrana za dobro raspoloženje

Autor: AzraObjavljeno 24.08.2010.

U namirnice koje pospješuju dobro raspoloženje svrstavaju se integralna riža, ječam, kukuruz i proizvodi od ovih žitarica. Ali, ne i pšenica! Ona izaziva umor i depresiju! Zasićene masne kiseline iz pržene hrane, margarina, keksa i industrijskih kolača čine ćelijske membrane u mozgu nepropusnima za neurotransmitere, pa i za serotonin zadužen za dobro raspoloženje. Zbog toga te vrste masti zamijenite maslinovim uljem, kao i onim iz plave ribe i lososa.
Stručnjaci također tvrde da onima koji pate od depresije hronično nedostaje folna kiselina i, ako želite da budete dobro raspoloženi, jedite grah, leću, zeleno lisnato povrće, cveklu, karfiol, peršun, grašak, a za najvećeg inicijatora dobrog raspoloženja proglasili su – puretinu. Ova vrsta mesa obiluje triptofanom, aminokiselinom koja se u organizmu pretvara u serotonin.

Ukoliko patite od nesanice prije odlaska na spavanje pojedite nekoliko smokvi. One će pomoći da se smirite i lakše utonete u san! Ove sočne i slatke plodove možete da pojedete i ako imate problema s varenjem, a pečenu i prepolovljenu smokvu privijte ako imate izrasline na desnima, ili zubni apsces.
Imajte na umu da se smokve ne preporučuju pacijentima koji imaju problema sa nadimanjem i gastritisom, a zabranjene su i dijabetičarima.

Pažljivo sa šljivama
Iako se šljive smatraju zdravim voćem, jer obiluju vitiminima (C, E, B1, B2 i B6), kalijumom i antioksidansima, stručnjaci upozoravaju da veće količine mogu da izozovu i zdravstvene probleme. Prije svega, jer sadrže oksalate koji, kad se spoje sa kalcijumom, onemogućavaju apsorpciju ovog minerala. Šljive se ne preporučuju ni pacijentima koji imaju problema sa žučnom kesom i bubrezima.

Stres, umor i prehrana

Stres, umor i prehrana

Autor: BelmaObjavljeno 24.08.2010.

Postoje dobar i loš stres. Prvi nam daje energiju i strast, drugi narušava naše zdravlje i izgled. Pozitivan stres je onaj koji pomaže da npr. napišemo najbolji izvještaj, serviramo as u tensikom meču ili produbimo svoje odnose. To je ona vrsta stresa koja nam omogućava dodatnu fizičku i emotivnu snagu kada postoji prijetnja našoj sigurnosti ili sigurnosti onih koje volimo.

Negativan stres, s druge strane, je onaj koji nas kroz vrijeme dovodi do cijelog niza stanja poput pada imuniteta, gastrointestinalnih problema, alergija, nesanice, umora, depresije i gubitka kose. Danas je ovakva vrsta stresa poput epidemije.

Kako pronaći granicu između dovoljno stresa da bismo obavljali sve potrebno i previše stresa koji nas iscrpljuje?
Od izuzetne važnosti je ono što putem hrane unosimo u svoje tijelo. Danas je uobičajeno preskakanje obroka, a onda prejedanje u jednom obroku. Bitno je i osvijestiti da naše emocije, naše ponašanje i mogućnost fokusiranja ovise o razini glukoze u našoj krvi. Kako bismo imali visoki stepen energije, a nizak nivo stresa potrebno je jesti kvalitetne namirnice, jesti lagano i jesti često.

Jesti doručak znači jesti u prvom satu nakon što smo se probudili. Kad preskočimo doručak i jedemo kasnije najednom se povećava nivo šećera u krvi, aktivira se inzulin koji snizuje taj nivo šećera, a mi se osjećamo neproduktivni i nesposobni da se koncentriramo.

Oko 4 sata poslijepodne imamo ogromnu potrebu za slatkim – što je samo znak da organizam gladuje od nejedenja tokom dana.

Jesti doručak je i jedna od najvažnijih točaka održavanja težine! Nakon doručka, preporučuje se svaka 3-4 sata nešto pojesti što održava stabilnim nivo šećera u krvi. I, izbjegavate prejedanje, pogotovo kasno navečer.
Koja je količina koju trebamo pojesti? Šaka svakog od nas je najbolji pokazatelj jer je krojena točno prema našoj veličini. Na ovaj način niste optrećeni kalorijama, ugljikohidratima, bjelančevinama i sl. Potrebno je samo odrediti koliko kojeg jela želite pojesti.

Namirnice - bolje od lijekova

Namirnice - bolje od lijekova

Autor: BelmaObjavljeno 24.08.2010.

Đumbir
Koristi se kao lijek još od 5000 godina prije Krista. Popularan je u s tradicionalnom ajuravedskom liječenju i bio je visoko cijenjen kod Rimljana. Đumbir stimulira cirkulaciju, ubrzava protok krvi i najbolji je od svih lijekova za sprečavanje bolesti u trudnoći ili migrena.

Paradajz
Poznat je kao lijek protiv mamurluka i dobar izvor vitamina C. Manja je vjerojatnost da će se rak širiti kada pacijenti jedu velike količine paradajza i plave ribe, tvrde američki istraživači. Likopen također pomaže zaštititi oba spola od bolesti srca i ima sličan učinak na smanjenje kolesterola kao statini, grupa spojeva koji sprečavaju produkciju kolesterola u jetri.
Paradajz sadrži visok nivo beta-karotena, antioksidanta koji podržava imunološki sistem i pomaže u održavanju zdrave kože. Pun je antioksidansa flavonoida i vitamina E, koji su bitni za zdravlje srca, te su dobar izvor kalija. Mediteranska dijeta predlaže kuhanje paradajza s maslinovim uljem jer se likopen lakše apsorbira u krvotok.

Kadulja
Daleko je više od običnog začina. Pročišćava, djeluje antiseptički i protuupalno te je tradicionalno korištena za ublažavanje menstrualnih problema, infekcija prsnog koša i temperature. Grgljanje čaja kadulje ubija većinu bakterija koje uzrokuju upale grla, dodavanje receptima poboljšava probavu masti.
Tofu
To je fermentirani proizvod soje i jedan od najbogatijih izvora biljnih hormona fitooestrogena ključnih u prevenciji simptoma PMS i menopauze, štiti od bolesti srca i osteoporoze nakon menopauze. Odličan je izvor proteina, željeza, kalcija i vitamina B. Konzumirajte 100g dva puta sedmično.
Potočarka
Snažan prirodni antibiotik, bogat jodom i jedinstveni zaštitnik protiv raka pluća. Pušači bi potočarku trebali jesti češće kao salatu ili supu nekoliko puta sedmično.
Metvica
Postoje mnoge vrste metvice čije ljekovito korištenje seže do rimskog doba. To je veliki mentalni stimulans koji vas pomaže držati budnima i to je jedan od najboljih antacida za liječenje slabe probave. Dovoljno je žvakati ili je koristiti kao čaj.
Luk
Kuhani luk je tradicionalni lijek za infekciju prsnog koša, liječi od mamurluka i urinarnih infekcija. Jedinite kuhani ili sirovi luk svaki dan.
Ananas
Ovo ukusno egzotično voće koristi se u ljekovite svrhe od najranijih vremena. Bogatstvo prirodnih enzima donosi instant olakšanje od upale grla, krajnika, slabe probave, modrica, može čak smanjiti rizik od krvnih ugrušaka. Jedite ga svježeg ili sok od ananasa.
Šljive
Stotinu grama pruža više antioksidanta od borovnice. brokule i prokulica. Pomažu spriječiti bolesti srca, rak, krvni pritisak na površini stjenke krvnih žila, čak i bore. Također su vrlo blagi laksativ.
Maslinovo ulje
Najnovije istraživanje otkriva da hladno prešano ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži istu vrstu antiupalnih kemikalija koje su prisutne u ibuprofenu, a koristi se za liječenje bolova, glavobolja i artritisa. Maslinovo ulje je oduvijek spajalica u mediteranske prehrane. Bogato je vitaminom E i pomaže tijelu osloboditi se od kolesterola. Koristite nekoliko žlica dnevno u kuhanju ili kao preljev za salatu.
Bijeli luk
Bijeli luk ubija bakterije i gljivične infekcije. Snižava kolesterol i krvni pritisak, smanjuje rizik od krvnih ugrušaka. Najbolje je jesti sirovi bijeli luk.
 
Med
Med pomaže zacjeljivanje rana, sprečava nesanicu ili bakterije. Uzmite dvije kašike na dan ako imate želučanih problema.
Uživajmo u plodovima ljeta

Uživajmo u plodovima ljeta

Autor: CinderellaObjavljeno 24.08.2010.

Iako već znamo da nam je potrebno puno vode, voća i vitamina tokom vrućih ljetnih dana nikako se ne možemo uskladiti i opredijeliti za ono što je  zaista najvažnije. No, koliko god znamo dobro i loše o pojedinim namirnicama, iznenadili bi se koliko su neke od njih dobre i prigodne za ljeto.

Dinja –
Jedno od omiljenih slatkih ljetnih voćki odličan je zaštitinik kože zbog velikog udjela beta karotena. Naime, beta karoten se u tijelu pretvara u vitamin A koji je zaslužan za obnavljanje kože

Žitarice – Konzumiranjem cjelovitih žitarica opskrbit ćete svoj organizam vitaminima, mineralima, vlaknima, antioksidansima. Cink je glavni sastojak cjelovitih žitarica. On je važan u proizvodnji kolagena koji izgrađuje kožu, a i sudjeluje u obnavljanju kože nakon opeklina.

Pivo – Većina bi nas se složila da alkohol ni u kojem obliku ne dolazi u obzir. No začudili bi ste se koliko je pivo zapravo zdravo u umjerenim količinama. Naime, umjereno konzumiranje alkohola smiruje živčani sistem te pruža relaksaciju i zdravlje. Pivo sadrži vitamine B-grupe, posebno B1, B2, B3, B6 te magnezij, kalij, kalcij, željezo i cink.

Borovnica – sadrži prirodan šećer, i njime podiže raspoloženje te odlično utječe na mozak, pamćenje i koncentraciju zbog većinskog djela antioksidansa. Osim toga, čuvaju zdravlje srca i potiču mršavljenje.

Lubenica – je izuzetno zdravo i odlično voće, pogotovo nakon vježbanja jer vraća energiju i razbuđuje mozak. Zahvaljujući niskoj kalorijskoj vrijednosti idealna je i za vašu liniju, pa se s užitkom i bez straha od dodatnih kilograma prepustite tom sočnom voću, zapravo povrću.

Ledeni čaj –
čajevi su dobar izvor tekućine sve dok ih pijete u umjerenim količinama. Popijete li više od 6 šoljica u vašem tijelu započinje diuretsko djelovanje kofeina i tada gubite vodu iz tijela.

Riba – Svi smo upoznati kako je riba bogata omega 3-masnim kiselinama te neizostavna namirnica ako želite da vam suha ljetna koža dobije na hidratizaciji. Zato ne zaobilazite, već naručite ribu i uživajte u ovom zdravom i sezonskom specijalitetu.

Bademi – bogatsvo magnezija, koji prema nekim istraživanjima smanjuje stres. Samo 15 grama badema na dan zadovoljit će 50 posto naše dnevne potrebe za vitaminom B6. Radi se o vitaminu koji je ključan za pravilno funkcioniranje živčanog i imunološkog sistema. Osim badema, kao dobar izvor magnezija pronaći ćemo u grahu te indijskom oraščiću.

Bijeli luk –
Komarci vam idu na živce? Onda je bijeli luk idealno povrće za vas. Komarci će vas zaobilaziti u širokom krugu i na koži će jasno vidljivo biti manje crvenila, naravno, samo ako jedete bijeli luk.

Ljuta paprika – sadrži alkaloid (prirodni) kapsaicin što znači da posjeduje termodinamičku moć sagorijevanja masti, a traje i do 6 sati.

Kokice – Neki kažu da su glavni sastojak celulita, no istraživanja su potvrdila da ugljikohidrati iz kokica podižu nivo serotonina, i kada je dotični u ravnoteži, ovaj nam neurotransmiter daje osjećaj sreće, zadovoljstva i mentalne opuštenosti.

Krastavci –
Osvježavajući krastavci sadrže više vode od lubenica, čak i do 95 posto, te gotovo nula kalorija. Zato jedite što više salata od krastavaca i jogurta jer su doista pravi izvor tekućine

Smokve –
zaista niskokalorične, no taman toliko slatke da utaže potrebu za šećerom. Kalcij i vlakana im ne manjka, a oni dodatno pomažu pri razgradnji masti.

Blitva – i špinat bogati su beta karotenima, te A i C vitaminima. Ti antioksidansi štite kožu od opeklina, sunca, kao i vitamin B. Vitamin B također sprječava isušivanje i osip. Osim toga, blitva je bogat izvor luteina i zeaksantina, te štiti oči od procesa starenja.

Paradajz - je najpoželjnije povrće ljeti. Osim velike količine vode sadrži vlakna i vitamine potrebne organizmu, a ima samo nekoliko kalorija. Paradajz je idealna zamjena za rižu ili krompir.

Somun - simbol iftara

Somun - simbol iftara

Autor: MelisaObjavljeno 23.08.2010.

Somun, tradicionalno bosanskohercegovačko pecivo, nezaobilazan je dio ramazanskog menija.

Pred iftar ulice se uzmirišu somunima, kupuju ih i raduju im se kako muslimani, tako i njihove komšije drugih vjera. Somun je, bez dileme, simbol ramazanske kuhinje!
Prepoznatljivi somun ili samun, kako to kažu Sarajlije, ili lepina ili lepinje, kako male, okrugle hljebove zovu u provinciji, ili “pitice” kako ih zovu u Travniku, imaju naizgled jednostavan recept, ali opet kriju tajnu koja one „najbolje“ razlikuje od svih drugih. Iako je današnje vrijeme vrijeme vječite žurbe, tradicija čekanja u redu pred „najboljom pekarom u čaršiji“ zadržala se i do danas. Po somun za ramazansku “mahsuziju” ide u jednu, najviše dvije, u gradu. Smatra se da su somuni u Bosnu stigli iz Turske, a tamo čak iz daleke Indije, gdje se i danas pravi njihov „rođak“, poznati naan, dok se u Turskoj zove pide hljeb, a na Zapadu je za sve vrste istočnjačkog nedizanog tijesta usvojen naziv pitta. Kod nas se mogu razaznati dvije vrste somuna: onog „hljebastog“, manjeg i napuhanijeg, nerijetko s jako malo ćurekota, za kog ćete često čuti komentar „ma nije to pravi somun, pa to je lepina!“ i onog „pravog“ plosnatog, velikog somuna, s jasno definiranim kvadratićima i podosta ćurekota. Pekari kažu da nema ništa lakše nego napraviti somun. Brašno, voda, so i kvasac „na vrh noža“, što hladnija voda i što vrelija peć. Tijesto od kojeg se oni mijese je mekše od tijesta za ostala peciva, i tako se stavlja u peć. Obično se peče između 45 sekundi i jedne minute. Peć na drva, naravno, nipošto na struju. Vjerovatno se iz tog razloga ni ne usuđujemo miješati u ovaj zanat, već šaljemo muževe i djecu da skoknu do naše pekare izabranice, jer se svi slažemo da bez somuna iftar nije isti.

Nepoznato o kilogramima...

Nepoznato o kilogramima...

Autor: CinderellaObjavljeno 22.08.2010.

Genetika je bitna - kada su ga naučnici prvo otkrili kod miševa, nazvali su ga jednostavno genom debljine. Godinama kasnije, kada su proučavali ljudski genom kako bi pronašli razloge povećane osjetljivosti na tip 2 dijabetes, gen debljine i tu se pojavio. Čini se kako ljudi s dvije kopije ovog gena imaju 40 posto veće šanse da razviju dijabetes i 60 posto veće šanse da budu pretili. Oni koji su imali samo jednu kopiju gena, također su imali problema s kilogramima. Naučnici pretpostavljaju kako postoji više vrsta gena debljine, a svaki pridonose povećanju težine. To čini razliku kada se uzme u obzir zašto neki lakše, a drugi teže mršave. Naime, 16 posto posto populacije posjeduje dvije kopije gena, dok polovica ima samo jednu.

Stres stimulira debljanje - naime, stresne situacije potiču potrebu za hranom bogatom ugljikohidratima i šećerima, jer ona smiruje hormone stresa. Hormoni stresa također pomažu skladištenje masnih naslaga. Kod naših prethistorijskih predaka ovo je bilo od ključne važnosti, jer je ekstra energija bila potrebna kako bi se opstalo. Danas stresne situacije ne stimuliraju aktivnost, i kilogrami se lako nakupljaju.

Spavajte više, mršavite više - što bolje spavate, imat ćete veći osjećaj punine, i spontano ćete gubiti na težini. Naime, istraživači sa Sveučilišta Chicago dokazali su da nedostatak sna remeti balans hormona, smanjujući nivo horona leptina (koji pomaže da se osjećate sito), te povećanje hormona grelina (koji povećava glad). Kao rezultat toga, smatramo da smo gladniji nego što doista jesmo i bacamo se na konzumaciju hrane. U stvari, san može biti najjeftiniji i najlakši način borbe protiv pretilosti.

Antioksidansi pomažu gubljenju kilograma - slobodni radikali odgovorni su ne samo za ubrzano starenje nego i za debljanje. Naime, ove oksidirajuće molekule oštećuju stanice koje nam govore da smo siti. Slobodni radikale ne možemo izbjeći jer ih unosimo hranom, no oni su posebice brojni u namirnicama bogatim šećerima i mastima. Najbolji način prevencije? Izbjegavajte brzu hranu i počnite konzumirati onu bogatu antioksidansima poput voća i povrća.

Možete biti debeli i zdravi - sve više znanstvene literature sugerira kako veličina nije toliko bitna kada je riječ o zdravlju. Nedavna studija ispitala je 5440 Amerikanaca te otkrila kako 51 posto njih ima višak kilograma, a skoro 32 posto debljih osoba imalo je normalan kolesterol, šećer u krvi, krvni pritisak i ostale indikatore dobrog zdravlja. Američko ministarstvo zdravstva potvrdilo je ono što doktori napominju: trebate 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti pet dana sedmično da održite zdravlje. I ne morate biti ovisnik o teretani jer obična šetnja jednako je efektivna. To znači da umjesto kifta koristite stepenice, izađite iz tramvaja jednu stanicu ranije, parkirate automobil nekoliko blokova dalje i šanse da bude zdravi prilično su izgledne.

Prednost zajedničkih obroka

Prednost zajedničkih obroka

Autor: KuharicaObjavljeno 21.08.2010.

Djeca koja redovno sjede s roditeljima tokom objeda jedu više povrća i mršavija su od svojih vršnjaka koji nemaju takve životne navike, tvrdi novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Pediatrics. Ali ti rezultati nisu nimalo iznenađujući. Nemali je broj istraživanja koja su analizirala odnos između prehrambenih navika djece i njihove težine koji je puno složeniji od pukog unosa šećera i masnoća. Općenito je stajalište da su zajednički porodični obroci dobri za djecu u više aspekata, ali malo je dokaza o tome koliko su korisni u pomaganju djeci da ne postanu pretila. Ukratko, grčki su istraživači intervjuirali 1,138 djece u dobi između 9 i 13 godina o njihovoj prehrani i tjelesnim aktivnostima i zatim su iz prikupljenih podataka izvukli pet općenitih uzoraka prehrambenih navika i životnog stila skupine.

Jedan od tih uzoraka je - večera, kuhano jelo i povrće - ova su djeca jela puno povrća, redovno su sjedila za stolom s roditeljima tokom obroka i obično su za ručak i večeru konzumirala klasična kuhana jela (topla i hladna) umjesto sendviča, grickalica i manjih brzih obroka sličnih doručku.

Djeca koja su spadala pod u okvire ovog uzorka imala su manji indeks tjelesne mase, uži struk, manje masnoća i manje kilograma od ostalih vršnjaka koji su pripadali ostalim uzorcima Preostala četiri uzorka bila su sljedeća: 'nestrukturirana prehrana temeljena na brzoj hrani i sjedećem načinu života', zatim uzorak 'velike količine vlakana', uzorak 'doručak' i na kraju 'vježbanje, voće, povrće'. Nije poznato zašto ovi uzorci nisu imali pretjerane veze s dječjom težinom ili količinom masnoće u tijelu, rekla je dr. Mary Yannakoulia sa fakulteta Harokopio iz Atene. Ona napominje da navika sjedenja s obitelji za vrijeme obroka može značiti da se djeca drže tradicionalne mediteranske prehrane koju karakterizira maslinovo ulje, puno povrća, cjelovite žitarice i riba. To je najrazumnije objašnjenje.

Ali istraživanje ipak nije potpuno jer je analiziralo stanje djece samo u jednom vremenskom periodu i nije bilo kontinuirano. Kako bi se dokazalo da su djeca koja sudjeluju u obiteljskim obrocima manje izložena riziku od pretilosti potrebno je nastaviti promatrati kontrolnu skupinu. No Yannakoulia se ne da obeshrabriti; ona napominje da bi čak i ovi rezultati mogli značiti da zajedničko obiteljsko objedovanje ima „preventivni učinak" kad su u pitanju nakupljanje kilograma, pretilost i nezdrava prehrana.

Savjeti o medu i njezi kože

Savjeti o medu i njezi kože

Autor: HoneyObjavljeno 20.08.2010.

Med upija nečistoće iz pora na koži, što ga čini idealnim sredstvom za čišćenje kože. Sa širokim spektrom medovih vrsta i recepata za njegu kože, nije ni čudo da postoji veliki broj proizvoda od meda na tržištu za njegu kose, njegu djece, njegu kože tokom sunčanja, kreme i losioni za ruke, pilinzi za lice i hidratantne kreme.
Evo nekih uradi-sam jednostavnih recepata za uživanje u dobrobitima meda za njegu kože.

1. Tonik od krastavca i meda:
U blenderu napravi pire od 1 krastavca i iscijedi tekućinu. Dodaj 2 kašičice meda i pomiješajte. Nanesite na lice i vrat pomoću vatene kuglice. Neka se sasuši, zatim isperi mlakom vodom.
2. Tonik od meda i jabuke:
U blenderu, spojiti 1 oguljenu i očišćenu jabuku sa kašikom meda i miješajte dok nastane glatka krema. Nanesite mješavinu na lice i neka odstoji 15 minuta, zatim isperite.
3. Piling za lice od meda i zobi:
Spoji 1 kašiku meda, 1 kašiku sitno mljevenih badema, 2 kašike sušene zobene kaše, te malo limunovog soka ili jogurta u luksuzni piling za lice. Nježno umasirajte na lice, zatim isperite toplom vodom.
4. Nježni čistač od meda:
Pomiješajte 1⁄4 šoljice meda, 1 kašiku tekućeg sapuna i 1⁄2 šoljice glicerina (može se pronaći u tspecijalizovanim rgovinama). Nanesite nježno na lice pomoću spužvice za umivanje ili vate. Isperite toplom vodom, a lice posuši te tapkanjem.
5. Vruća kupka od meda:
Možda najjednostavniji recept za ljepotu povezan sa medom i njegom kože – dodati 1/4 šoljice meda u vruću vodu za kupanje, što ostavlja kožu svilenom i predivnom.
6. Maska od meda i jaja:
Pomiješajte bjelance sa medom čime će nastati gusta krema koju ćete nanijeti na lice za nježno uklanjanje ostataka preplanulosti sa kože.
7. Maska od meda i papaje:
Med i njega kože također je prilagođena osobama masne kože – uzmite 1/3 šoljice kakaa, 3 kašike masnog kiselog vrhnja, 1/3 šoljice zrele papaje, ¼ šoljice meda i 3 kašičice praha zobene kaže. Pomiješajte i nanesite na lice. Nakon 10 minuta, isperite lice toplom vodom.
8. Hidratantna krema od meda i limuna:
Pomiješajte med, limun i biljno ulje, pa koristi kao hidratantnu kremu za suhu kožu. Nanesite kao masku i ostavite 10 minuta.
9. Hidratantna maska od limuna:
Pomiješajte 2 kašike meda sa 2 kašičice mlijeka ili vrhnja. Nanesite na lice i ostavi 10 minuta, zatim isperite.
10. Medeni regenerator za kosu:
Za predivnu, svilenu, zdravu kosu i vlasište, jednostavno spoji 1/2 šoljice meda i 2 kašike ili više maslinovog ulja. Masirajte vlasište ovim rgeneratorom, zatim stavite kapu za tuširanje i ostavite da djeluje 30 minuta. Šamponirajte i isperite kao inače.

Sve što niste znali o šećeru

Sve što niste znali o šećeru

Autor: HoneyObjavljeno 19.08.2010.

Šećer ima dobar okus i nešto je što ljudi vole pojesti, ali se ne usuđuju zbog raznih zdravstvenih problema vezanih uz dijabetes i pretilost. Svi volimo slatke, čokoladne štapiće ili slične proizvode još od djetinjstva. Roditelji su nam ih davali kao nagradu za ponašanje u skladu sa onim što su željeli.
Šećer obično vidimo kao bijele kristaliće koji privlače mrave ako ne zatvorimo posudu pravilno. Ali u stvarnosti, šećer je više od toga; to je zapravo oblik ugljikohidrata koji naše tijelo treba kao gorivo. Glukoza, oblik šećera, je zapravo naš primarni izvor goriva, a tijelo pretvara druge ugljikohidrate u nju.
Šećer postoji u mnogim izvorima uključujući bijeli, smeđi i šećer u prahu, javorov sirup, med i melasu. Također je sakriven u hrani kao što su slatkiši i bezalkoholna pića, te zaslađeni deserti. Osoba može vrlo jednostavno imati previše šećera u prehrani jer šećer se nalazi u gotovo svemu, čak i u mlijeku i duhanu.
Ako pogledate etikete na pakiranjima prehrambenih proizvoda, zasigurno ćete naći bar neki oblik šećera, na primjer fruktozu, laktozu ili sukrozu.
Kada na pakiranju piše “bez šećera ”, to samo znači da u hrani nema sukroze ili stolnog šećera. Kako bilo, to ne znači da u hrani nema baš ni mrvice šećera. Sve riječi na etiketi koje savršavaju sa“-oza” ukazuju na postojanje nekog oblika šećera.
Šećer se koristi ili direktno kao gorivo ili se sprema za kasniju upotrebu. Može se spremiti u dva oblika, kao glikogen i kao masnoća. Glikogen se pretvara u energiju vrlo brzo i koristi se za aktivnosti koje troše puno energije, kao što je aerobik. Kako bilo, tijelo jedne osobe može spremiti samo oko 2,500 kalorija u ovom obliku; sve što je više od toga bit će spremljeno kao masnoća, a ona je neograničena. Sav višak spremljene masnoće vodi do prevelike tjelesne težine ili čak pretilosti.
Kao dodatak tome što odrastamo debeli, pretjerano konzumiranje šećera može uzrokovati karijes, neravnotežu minerala i probleme sa težinom. Pretjerana tjelesna težina ili pretilost vode do mnogih zdravstvenih problema uključujući dijabetes i bolesti srca.
Osobe koje imaju male potrebe za kalorijama trebaju izabrati prehranu koja gotovo ne sadrži šećer. Da biste izbjegli nakupljanje kalorija iz šećera, trebate ograničiti upotrebu šećera na manje od 6 kašičica dnevno ako vam se prehrana zasniva na 1,600 kalorija tokom dana, 12 kašičica za 2,200 kalorija, ili 18 kašičica za 2,800 kalorija. Te brojke pokazuju se kao vodič za zdrave rezultate u prehrani i ne bi ih se smjelo smatrati prestrogim napomenama.

Domaća sredstva s bosiljkom

Domaća sredstva s bosiljkom

Autor: HoneyObjavljeno 19.08.2010.

Pred vama je jednostavno sredstvo koje će vam pomoći pri teškoćama sa umorom i stresom. Stavite 1 kašiku lišća bosiljka (možete staviti svježe lišće u sitnim komadićima) u čašu i napunite ju prokuhanom vodom. Neka odstoji 15-20 min. Popijte to kao čaj (možete dodati šećer ili med), ali ne više od 2 čaše dnevno. Ovo sredstvo će također pomoći kod mučnine i povraćanja. Također, možete pripremiti kupku sa čajem od bosiljka (uzmite 4 kašike bosiljka, dodajte 1 litru vruće vode i kuhajte 5 min na slaboj vatri. Ostavite da se ohladi, procijedite i prelijte u kapu punu tople vode. Nemojte se kupati duže od 20 min.

Svježi sok od lišća bosiljka koristi se za gljivične infekcije na koži. Nanesite kao oblog ili jednostavno utrljajte u kožu nekoliko puta dnevno.
Bosiljak ima esencijalno ulje. Ono je bogato kamforom i fitoncidima. Lišće bosiljka je odličan izvor karotena, a ima dvostruko više vitamina C nego lišće peršuna. Bosiljak ima protuupalni i zacjeljujući učinak. Vrlo je učinkovit kod prehlade, upale pluća i bronhitisa. Popravlja cirkulaciju krvi i probavu i pomaže kod zubobolje.
Ako ste prehlađeni, uzmite 2-5 kapi esencijalnog ulja bosiljka, pomiješajte sa malo meda i konzumirajte to sredstvo 2-3 puta dnevno.
Ako imate zubobolju, namočite komad vate esencijalnim uljem bosiljka i obložite time bolesni zub.

Savjet za ljepotu protiv akni: Pročišćavajuća maska sa kvascem: pomiješajte 20 g svježeg kvasca sa nekoliko kapi limunova soka i nekoliko kapi 3%-tnog hidrogen peroksida. nanesite masku na lice i ostavite 15-20 min. Isperite je biljnim čajem (kamilica, plantana, kalendula ili kadulja) ili pomiješajte prokuhanu ohlađenu vodu sa malo limunovog soka ili jabučnog octa. Nikada nemojte koristiti mlaz vode iz slavine. Potrebno je tretirati kožu ovom maskom svakog drugog dana, ukupno 15-20 puta. Koristite samo nemasni make up.