Pripremite sami odlično sredstvo za probleme sa stomakom, jer svi ih povremeno imamo. Nećete zažaliti.

Odlično sredstvo: ako imate vrlo težak slučaj proljeva i ne znate što učiniti ili nemate pri ruci nikakav lijek, isprobajte ovo sredstvo. To odmah pomaže svakome ko ga isproba. Pomiješajte 80 - 90 ml votke sa 1/3 žlice soli i to popijte. Odmah ćete se osjećati bolje! To pomaže pri svakom problemu sa stomakom, a posebno kod proljeva.

Također, ako nemate votke možete pokušati sa coca-colom. Popijte 1-2 čaše svježe otvorene coca-cole.


Savjet za ljepotu: ako imate vrlo grubu kožu na petama, iskušajte ovo sredstvo: pomiješajte jedan dio glicerina, 1 dio tekućeg amonijaka 1 dio votke. Natrljajte tu mješavinu na pete i navucite čarape. Činite tako tokom 7 dana. U većini slučajeva rezultati se primijete već nakon petog dana.

Postoji poprilična količina hrane koja sagorijeva masnoće, a većinu njih već konzumiramo kao dio svakodnevne prehrane. Ako ne, trebali biste!
Ovo je lista od 10 najsnažnijih oblika takve hrane koju možete promotriti, s time što je većina toga već u vašoj kuhinji.
1) Jabuke - Pa, doktori i naši baka i djed već godinama nam pokušavaju dokazati koliko je zdravo jesti jabuke, a one imaju i efekt na tijelo kojim sagorijevaju masnoće, pa zbog toga – dvostruko mljac!
2) Brokula - Brokula je jedna od malo vrsta hrane u kategoriji povrća koja je zaista dobar izvor vitamina.
3) Prokulice - Vrlo malo osoba širom svijeta voli prokulice, ali ne može im se osporiti da su dobre za zdravlje, a ako uz to i skinu nekoliko kilograma sa naših tijela – zašto ih ne iskušati?.
4) Kupus - Ovo baš i nije neko iznenađenje, očito zato što je ideja o čarobnoj supi od kupusa potekla od neke ideje, iako bi ju se zapravo trebalo nazivati ekstremom, a ne dijetom.
5) Mrkve - Dobre stare mrkve! Osim popravljanja noćnog vida, one nas održavaju zdravima i vitkima. Super su!
6) Karfiol - Još jedna koja nije baš omiljena ljudima, ali bolje je dodati je na tanjir da bi se ta masnoća napokon počela topiti.
7) Celer - Ljudi obično urone celer u neku vrstu preljeva za salatu ili posipaju solju prije nego ga pojedu, ali za pravi efekt zagorijevanja masnoće trebalo bi ga jesti bez svih dodataka.
8) Narandže - Ukusne i tope kalorije.
9) Luk - Zbog njega vam možda dah smrdi, ali isplati se, jer na kraju dana svaka pomoć je dobro došla.
10) Bijeli luk - Čuva nas od vampira i u isto vrijeme skida nam težinu, zašto tražiti išta više!

Očito je da će bilo kakva kombinacija gore navedenih vrsta hrane pomoći da otjerate suvišnu težinu sa tijela, ali molim vas nemojte pretjerati i početi živjeti od samo jedne namirnice – jer dugoročno nećete moći ostvariti željeni efekt, a ni svome tijelu nećete donijeti zdravlje.
Ono što vam je potrebno je osjetljiva kombinacija hrane koja sagorijeva masnoću u svakodnevnoj prehrani sa malo vježbanja, zbog čega će se masnoće početi topiti puno brže nego što mislite, pa ćete ih tada zaista zvati SNAŽNOM HRANOM KOJA SAGORIJEVA MASNOĆE!

Američka udruga za srce (The American Heart Association) preporučuje ljudima da jedu ribu (posebno masnu ribu) najmanje dva puta sedmično. Izvori masne ribe uključuju:
• skušu
• jezersku pastrvu
• haringu
• sardine
• tunjevinu
• lososa
Sve gore spomenute masne ribe bogate su sa dva oblika omega-3 masnih kiselina, a to su Eikozapentaenonska kiselina (kraticom EPA) i Dokozaheksaonska kiselina (kraticom DHA).
Omega-3 masne kiseline već odavna poznate su po dobrobitima za srce zdravih osoba, te onih sa rizikom za kardiovaskularne bolesni.
The American Heart Association također preporučuje da u prehranu uvrstimo hranu koja sadrži Alfa-linolensku kiselinu (kraticom LNA) koja se u tijelu pretvara u omega-3 masne kiseline. Istraživanja još nisu pokazala koliko je koristi od uvođenja tog sastojka u prehranu. Potrebno je provesti više studija koje će pokazati uzročno-učinkovitu vezu između LNA i srčanih bolesti.
Donji prijedlozi su dobar vodič za uvođenje omega-3 masnih kiselina u prehranu:
• pacijenti bez zabilježenih srčanih bolesti trebaju jesti različitu (najbolje masnu) ribu najmanje dva puta sedmično. Također u prehranu trebaju uključiti ulja i hranu bogatu sa LNA kao što su lanene sjemenke, biljno ulje i sojino ulje, te orasi.
• pacijenti sa zabilježenim bolestima srca trebaju konzumirati oko 1 g kiselina EPA i DHA dnevno, najbolje iz masnih riba. U dogovoru sa doktorom može se razmotriti mogućnost uzimanja tih kiselina u obliku kapsula.
• pacijenti koji moraju smanjiti trigliceride trebaju uzimati 2 do 4 grama kiselina EPA i DHA dnevno u obliku kapsula pod doktorskom njegom.
Ako uzimate više od 3 grama omega-3 masnih kiselina iz kapsula dnevno trebate znati da zbog toga morate biti pod doktorskim nadzorom. The American Heart Association upozorava da povećani unos ovih kiselina može dovesti do krvarenja kod nekih osoba.
Način na koji omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti još nije poznat i još uvijek ga proučavaju. Veliko epidemiološko istraživanje pokazuje da ljudi koji boluju od kardiovaskularnih bolesti mogu imati koristi od konzumiranja omega-3 masnih kiselina iz biljaka i morskog podzemlja. Istraživanje je pokazalo slijedeće:
• smanjuju rizik od aritmije, što može dovesti do iznenadne smrti zbog srca
• smanjuju razinu triglicerida
• smanjuju rast aterosklerotičnog plaka
• smanjuju krvni pritisak (vrlo malo)
Koliku količinu bi svaka osoba trebala uzimati još nije sasvim jasno. Studije preporučuju uzimanje kiselina EPA i DHA u količinama od 0.5 do 1.8 grama dnevno (bilo kao masna riba ili dodaci prehrani - kapsule) što značajno smanjuje rizik od smrti zbog srčanih bolesti i sličnih uzroka. Ukupni unos LNA kiseline trebao bi biti 1.5-3 grama dnevno da bi bilo korisno.
Potrebno je više studija da bi se potvrdilo i definiralo koje su koristi za zdravlje od uzimanja omega-3 masnih kiselina kao prevencija težih kardiovaskularnih zdravstvenih problema.

Ako ste ljubitelj čokolade, svidjet će vam se da pročitate ovaj članak. Malo je poznata stvar da čokolada zaista može biti korisna za vaše zdravlje. Ovaj članak dat će vam neke naznake zašto je čokolada tako dobra. Jedenje čokolade zapravo može biti zdravo za srce.
Čokolada sadrži flavonoide, koji su odlični za srce. Što su flavonoidi, pitate se? Flavonoidi se nalaze u mnogim oblicima hrane i pića. Flavonoidi se nalaze u brusnicama, jabukama, kikirikiju, crvenom vinu, čaju, luku, te najvažnije – čokoladi, da navedemo samo neke. Flavonoidi djeluju u našem tijelu kao antioksidansi. Definicija flavonoida po rječniku American Heritage Dictionary jest: to je velika grupa biljnih pigmenata topivih u vodi, uključujući antocijanine, koji su korisni za zdravlje.
Flavonoidi popravljaju štetu i štite nas od otrova iz okoline. Antioksidansi pomažu našem tijelu oduprijeti se šteti koju stvaraju “slobodni radikali ”, a formiraju se kroz disanje, ili stvari iz okoline kao što je dim cigarete. Ako naše tijelo nema dovoljno antioksidansa, ti “slobodni radikali ” mogu oštetiti naše tijelo uzrokujući rast oksidacije LDL kolesterola i formiranje plaka na stijenkama arterija. Flavanoidi također pomažu smanjiti takvo djelovanje, pa mogu utjecati na opuštanje krvotoka.
Kad ste spremni za malo čokolade, evo na što još morate paziti. Tamna čokolada bogatija je flavonoidima od mliječne čokolade. Mliječna čokolada je više procesirani proizvod od tamne čokolade, a u tom aprocesu gubi se dio flavonoida. Pa, ako želite jesti čokoladu zbog zdravstvene dobrobiti, mudrije je jesti tamnu čokoladu.
Sada kad imate ove informacije, vjerojatno mislite “A što je sa mansoćama koje sadrži čokolada?”. Čokolada nije ni približno tako loša kao što ljudi misle, kad se govori o masnoći. Zapamtite da ovdje ne govorimo o čokoladnom prutiću koji sadrži karamel, orašaste proizvode i slično u sebi, jer to nije zdrava čokolada. Većina kalorija pronađenih u tim čokoladnim oblicima, dolaze iz svega ostalog što je dodano, a ne iz stvarne čokolade.
Preporuka za jedenje čokolade jest da nabavite neku kvalitetnu tamnu čokoladu (male količine), i pojedete nekoliko kockica 3 do 4 puta dnevno. Najbolje jest što se uopće ne morate osjećati loše zbog toga.

Spremite maslinovo ulje s ružmarinom, timijanom i češnjakom, od kojeg će mnoga jela postati još zdravija i ukusnija. Iako nisam autor ovog članka zbog njegove zanimljivosti željela sma ga podijeliti s vama, autora sam navela na kraju članka.

Prehrana koja je preduvjet zdravog života nezamisliva je bez najzdravijeg ulja na svijetu - maslinovog ulja. Neobično zdravo i ukusno ulje dobiva se od plodova drva koje je prema legendi prije otprilike 6 000 godina stvorila božica Atena tijekom nadmetanja s bogom mora Posejdonom za prevlast u gradu Ateni i cijeloj grčkoj državi. Poklonivši ljudima maslinu, Atena je pobijedila svojeg protivnika Posejdona, koji se tom prilikom odlučio da iz stijene na Akropoli poteče slana voda. Naravno, pobjeda božice Atene više je nego opravdana.
Iako maslinovo ulje ima zaista božanski okus, ono također prija i začinjeno mediteranskim biljem, ili, primjerice, češnjakom i ljutom papričicom.

Kako se možete osigurati da vam hrana traje duže i ostane svježa? Postoje mnoge stvari koje možete učiniti, kao što je redovno čišćenje frižidera i redovno provjeravanje hrane koja je u njemu, te one hrane koja se nalazi po kredencima, ormarima i slično. Ali ne radi se samo o provjeri. To neće ništa spriječiti. Sve što ćete učiniti jest bacanje proizvoda prije nego što usmrde cijelu kuhinju. Dakle, što možete učiniti da održite hranu svježom?
Praktična lista savjeta za osiguravanje da je hrana čista i svježa:
1) Pospite malo klinčića po mramornim površinama u vašoj kuhinji, i također malo ispod sudopera. Zašto? Kličnići tjeraju mrave.
2) Stavite po jedan lovorov list u vrećice sa tjesteninom, rižom i ostalim namirnicama koje insekti vole. Zašto? Lovorovo lišće tjera insekte i ostale nametnike dalje od prehrambenih proizvoda. Postavljanjem lovorovog lišća u originalne pakete osiguravamo se da se insekti neće nastaniti u njima. Ali sjetite se zamijeniti lovorovo lišće svakih 3 mjeseca.
3) Stavite polovinu paradajza u frižider. Zašto? Ukoliko u frižideru postoji bilo kakav loš miris iz hrane ili bilo čega ostalog, paradajz će ga upiti. Da biste se osigurali da će to djelovati, sjetite se zamijeniti paradajz svaka 3 dana.
4) Spremajte jaja sa našiljenom stranom prema dolje. Zašto? Spremanje jaja na taj način održava ih svježima duže vrijeme.
5) Stavite nekoliko kockica šećera u posudu u kojoj spremate sir. Zašto? Kada stavite 2 do 3 kockice šećera u posudu sa sirom, šećer upija vlagu i spriječava da se sir pokvari.
6) Nemojte spremati paradajz i krastavce u istu ladicu. Zašto? Paradajz ispušta plinove zbog kojih krastavci brže trunu, zato se osigurajte da ih držite odvojeno.
7) Nemojte spremati jabuke zajedno sa ostalim voćem i povrćem. Zašto? Jabuke ispuštaju određene plinove zbog kojih neke vrste voća i povrća brže trunu.
8) Stavite kriške jabuke ili sirovog paradajza u kutiju sa hljebom. Zašto? Dodavanjem nekoliko takvih kriški pored hljeba osiguravate se da će  ostati svjež duže nego što je uobičajeno.
9) Spremajte rotkvicu u posudu sa malo vode. Zašto? Trebalo bi ju tako spremati jer će voda održati rotkvicu svježom i hrskavom dugo vremena. Iz istog razloga, ako se rotkvica već smežurala, stavite ju u posudu punu hladne vode. Voda će joj vratiti prijašnju živost.

U prošlosti, žene su se oslanjale na prirodne tretmane za ljepotu iz sastojaka u njihovim kuhinjama ili vrtovima. Proizvodi kreirani iz prirodnih sastojaka dostupnih kod kuće imaju esencijalne vitamine, minerale, nutrijente i iscjeliteljska svojstva koja djeluju na cijelo tijelo u svrhu oporavka i štite kožu na prirodan način bez svih kozmetičkih smetnji.

Osnovna pravila za njegu za ljepotu sa domaćim sredstvima
- Održite recept jednostavnim. Izbjegavajte sastojke koji imaju neugodan osjećaj na koži.
- Sterilizirajte i sušite svu opremu i posude.
- Napravite male količine proizvoda koje možete potrošiti u roku dva-tri dana.
- Ako vam se miris učini bilo kako trulo ili pokvareno, bacite sve što dolazi iz te posude.
- Napravite test osjetljivosti prije korištenja bilo kojeg recepta za kućnu njegu da biste izbjegli napade alergija i osipa.
- Higijena i čistoća su najvažnije.
- Pripremajte prirodne domaće maske za lice u svome domu, ali zapamtite koji je vaš tip kože i uskladite ih s njim.

Prirodni domaći gel za umivanje za masnu kožu – usprkos svojim nedostacima, masna koža na duže vrijeme izbjegava bore, linije i slično, pa joj treba više vremena da se one pokažu nego kod suhe kože, zbog čega izgledate mlađe nego što zaista jeste. Doduše, pojedinac ipak treba njegovati masnu kožu sa pravim proizvodima za njegu.

- maska za lice od peperminta – pepermint otapa suvišno ulje i daje svježi osjećaj vašoj koži. Čisti pore i ubija bakterije koje stvaraju akne. Koristite čisto esencijalno ulje peperminta. Pomiješajte 1 kašiku mlijeka, 1 kap ulja peperminta, 3 kašičice destilirane vode, 2-3 kašičice kaolina (kozmetičke gline) u glatku smjesu. Sve namažite na lice. Opustite se i pustite da se maska osuši. Nakon što se maska osušila lagano je ogulite sa kože.

- prirodna maska za normalnu kožu – imati normalnu kože ne znači da možete izbjegavati njegovati je. Čistite, tonizirajte i hidratizirajte kožu svakodnevno, pa će vam koža ostati zdrava godinama i činiti da izgledate mlađe nego što jeste.

- maska za lice od peperminta i lavandinog ulja – da biste se riješili napetosti i glavobolja, poslužit će duet sastavljen od peperminta i lavande. Ova prirodna maska za lice opušta mišiće lica. Pomiješajte 1 kašičicu ulja jojobe ili bilo kojeg baznog ulja sa po jednom kapi esencijalnih ulja peperminta i lavande. Dodajte 3 kašičice destilirane vode, 2-3 kašike kaolina (kozmetičke gline) da dobijete glatku, ali mazivu smjesu. nanesite je na lice. Opustite se i čekajte da se maska osuši. Ogulite otvrdnule komade maske i sa mnogo vode isperite lice skidajući ostatke maske.

- prirodna domaća maska za suhu kožu – med i banana su odlični sastojci za ovaj tip kože. Med ostavlja kožu hidratiziranom zbog svojih ljekovitih svojstava, a banana ima hordu vitamina, kalcija i ostalih esencijalnih nutrijenata kojima kožu ostavlja glatkom i mekom. Banana ne bi smjela biti prezrela. Zdrobite 1 manju bananu, dodajte 1 kašičicu meda i dobro izmiješajte. Nanesite na lice i ostavite 10 -15 minuta. Isperite sa mnogo tople vode.

Sendviči su dio svakodnevice i svi ih više manje jedu. Zdravim sendvičima nećeš dobivati samo prazne kalorije, već i pregršt proteina, vitamina i minerala koji će ti pomoći da dobro vježbaš i ne posežeš za nezdravim grickalicama. Što je najbolje ovakve sendviče uopće nije teško pripremiti.  Pa evo par savjeta kako uživati u sendviču, a znati da je zdrav i da koristi tvom organizmu.

Pecivo/kruh
Zaobiđi bijela peciva i hljeb. Izaberi ona od cjelovitih žitarica, najbolje ona koja u sebi sadrže cijele sjemenke. Što tamnije i sa što više sjemenki – to je bolje.

Meso
Salame su najgora opcija i treba ih zaobilaziti u širokom luku. Najbolje opcije su bijelo pileće ili pureće meso, tanke goveđe šnicle te riblji fileti. Dakako, za vegetarijance, ali i sve ostale, preporučuje se bjelančevinama i proteinima bogati tofu (sir od soje, koji stoji uz bok bilo kojem komadu mesa).

Povrće
Zelena salata, paradajz, krastavci, paprike, masline, kupus, luk… bez obzira na to za što se odlučio/la, ovako dobivaš puno vitamina bez praznih kalorija i previše soli.

Zdrave masnoće
Kada si sve složio, sendvič poprskaj s malo maslinovog ulja i jabučnog octa. Majoneza je svakako ‘out’. Dobar izbor zdravih masnoća je i komad ne previše masnog sira, ali bez pretjerivanja.

Začini
Ako ne možeš bez uobičajenih sastojaka sendviča, svakako nećeš pogriješiti ako staviš i malo kečapa te kiselih krastavaca. Svi umaci na bazi paradajza su i više nego dobrodošli. Svježi krastavci posebno su ukusni ako se po njima posipa malo bibera.

Evo jednog dobrog primjera sendviča:
1 pileća ili pureća šnicla, kratko prepržena
malo maslinovog ulja
malo jabučnog octa
malo crnog bibera
dva komada mozzarelle
komad paprike
pecivo od cjelovitih žitarica

Sve složi prema želji, malo pobiberi i pokapaj uljem i jabučnim octom.

Kako prepoznati svježu ribu?
Svježa riba mora imati bistre oči, crvene škrge, krljušti koje su čvrste i ne opadaju. Na pritisak prsta riblje meso mora biti čvrsto i vratiti se u prvobitan položaj. Ne smije imati nimalo neugodan miris.

Koja je razlika između muzgavca i hobotnice?
Hobotnica ima dva reda pipka na kraku, a muzgavac jedan. U pravilu je hobotnica veća

Kako kupovati rakove?
Jastoge i hlapove najbolje je kupovati žive, dok se kod škampi i kozica mora pripaziti da nemaju crnkaste mrlje s donje strane repa, već da imaju lijepu, ružičastu boju.

Kako kupovati školjke?
Ljuske školjkaša obavezno moraju biti zatvorene, to je najbolji znak da su svježi. Nikad ne kupujte otvorene školjke jer mogu biti izuzetno opasne. Međutim, nakon što se skuhaju, situacija je obrnuta: dobre su samo one školjke koje su se pri kuhanju otvorile, one koje su ostale zatvorene radije nemojte jesti.

Svi se morski plodovi mogu i smrzavati (međutim, nikako nemojte smrzavati jednom odmrznute proizvode), ali se mora paziti da se odmrzavaju polako. Najbolje da ih ostavite u frižideru preko noći, s time da ih je najbolje staviti u zamrzivač očišćene.

Taman kad se pomamite za jednim i odlučite ga sigurno kupiti i probati njegovo djelovanje, par minuta kasnije eto nove reklame, za istu stvar, slični sastojci, ali drugi proizvođač. I opet «najbolji na svijetu». Sad Vam više ništa nije jasno. Neki će nakupovati sve da nešto ne propuste. Drugi će pak odmahnuti rukom i nastaviti živjeti po starom, bez vitamina. Ionako u te «umjetne» stvari ne vjeruju. A najbolja je zlatna sredina. Kad bismo živjeli polako, bez stresa, jeli nekoliko puta na dan, male obroke, raznovrsno, možda nam dodaci prehrani ne bi bili nužni. Međutim, u današnje vrijeme često pojedemo prvo što stignemo, tek toliko da utažimo glad. Jedemo neredovno i premalo svježeg voća i povrća koji su najveći izvor vitamina. A ni voće i povrće nisu više ono što su nekad bili. Umjetno uzgojeni, genetski modificirani, izrasli iz zemlje koja je sve siromašnija mineralima, ni oni nemaju dovoljnu količinu korisnih sastojaka za sve naše potrebe. Kažu da ne bismo niti mogli pojesti toliko voća i povrća da upotpunimo 100% dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Ništa drugo ne bismo ni radili nego ljuštili naranče, grickali mrkve, trijebili šipak… O cijeni tolike količine voća i povrća da i ne govorimo! Zato ih treba nadomjestiti na umjetan način.

Vitamini su organski spojevi raznovrsne strukture i hemijskih osobina, koji se u hrani nalaze u malim količinama i neophodni su za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.Vitamine dijelimo u dvije skupine:
- vitamini topivi u mastima(lipofilni): tu spadaju vitamini D,A, K , E - vitamini topivi u vodi (hidrofilni) : tu spadaju C vitamin i vitamini B kompleksa

RDA(Recomended Dietary Allowances)- preporučene dnevne količine predstavljaju razinu dnevnog unosa nutrijensa (vitamina ili minerala), dovoljnu za zadovoljenje potreba gotovo svih zdravih pojedinaca (97-98%) određene životne dobi.

AI ( Adequate Intake) - prikladan unos, predstavlja vrijednost preporučenog unosa nutrijensa, koji se utvrđuje za skupinu zdravih ljudi određene populacije.

UL (Tolerable Upper Intake Level) - najviši nivo unosa nutrijensa predstavlja najveću moguću vrijednost unosa koja još nije štetna za zdravlje. Povećanjem UL-a povećava se rizik nastanka brojnih bolesti.

EAR ( Estimated Average Requirament)- procijenjena prosječna potreba je količina unosa nutrijenata,koja može zadovoljiti potrebe polovice zdravih ljudi određene životne dobi i spola.

Na tržištu postoji velik broj vitaminskih preparata, njihova dostupnost je velika ne samo u ljekarnama već i u trgovinama. Velikom dostupnošću njihova upotreba i prodaja nije kontrolirana, a odabir preparata je prepušten Vašem znanju.
Najsigurnije je uzimati takve preparate u apotekama po preporuci doktora ili ljekarnika.
Vitaminski preparati se mogu koristiti u bilo koje doba dana, ali je ipak preporuka da se uzimaju nakon obroka, zbog apsorpcije vitamina topivih u mastima(A; D; K; E). Posebnu pozornost potrebno je obratiti na prekomjerno uzimanje vitamina koji su topivi u masti, jer se oni kumuliraju u organizmu i mogu izazvati čitav niz štetnih djelovanja.

U svakom slučaju, najbolje bi bilo prije uzimanja vitaminskih dodataka posavjetovati se s doktorom ili nutricionistom koji će na temelju vaših osobnih potreba i prehrambenih navika utvrditi koji vitamini i u kojoj dozi su najbolji za vas.