Pistacije se preporučuju kao odlične prirodne grickalice, osobito ako nisu već oguljene nego ih vi sami morate oguliti. To je naizgled sitan, ali bitan način da se smanji unos kalorija, kažu stručnjaci za odnos ponašanja i prehrane s američkog univerziteta Eastern Illinois.

Njihova studija, objavljena u međunarodnom prehrambenom časopisu Appetite, pokazala je da su ispitanici koji su jeli pistacije u ljusci pojeli 41 posto manje nego oni koji su jeli već oguljene  pistacije. Naučnici kažu da nije riječ samo o tome da se moramo potruditi i oguliti plodove nego je važno i to što nas rastuća hrpica ljusaka upozorava da ne pretjerujemo. Pistacije u ljusci su, kažu, originalan slow food s kojim dobivamo obilje hranjivih tvari, a duže  zadržavamo osjećaj sitosti. Kažu da bi tako trebalo jesti i druge slične plodove: orahe, lješnjake, bundevine i suncokretove sjemenke...

Na vrhu piramide zdravih namirnica su i dalje žitarice. A na vrhu piramide žitarica, tu je amaranth - izvanredan izvor dijetalnih vlakana, proteina, minerala, prije svega željeza, magnezija, fosfora, bakra i mangana.

Amaranth se u većini zemalja konzumira kao žitarica - njegove se sjemenke mogu kuhati, ali služe i prerađene za proizvodnju ulja, žitnih pahuljica i brašna. Upravo su sjemenke najzdraviji dio biljke, jer su bogat izvor dijetalnih vlakana proteina te minerala, prije svega željeza, magnezija, fosfora, bakra i mangana. Osim toga, nutricionisti neprestano naglašavaju kako sitno blijedožuto zrnje amarantha sadrži gotovo dvaput više kalcija od mlijeka i triput više vlakana od pšenice.

Amaranth je odličan za probavu, ali i za dobar osjećaj i vitalnost općenito. Amaranth se može jesti poput pahuljica s mlijekom, a može se jesti i kao kaša. Vrlo je lako probavljiv, nenametljivog okusa, hranjiv i zasitan.

Biljni preparati za njegu kože štite je od hemijskih i spoljašnjih utjecaja, regulišu i stabilizuju kiselinski i masni omotač na koži, pa je na taj način čiste i podstiču obnavljanje ćelija.

Evo nekoliko recepata koji će vam pomoći da se na prirodan način oslobodite problema sa kožom.

Pšenica čisti kožu i sužava pore - pšenica može uspješno da smanji masni sjaj kože lica. Djeluje i antibakterijski i sužava pore, a med čisti kožu. Masku za nečistu kožu napravit ćete tako što ćete pomiješati tri kašike pšeničnog brašna, četiri kašike mlijeka, kašiku meda i kašiku ulja pšeničnih klica. Nanesite je na očišćenu kožu izbjegavajući područje oko očiju i ostavite da djeluje 15 minuta.

Kamilica i sljez umiruju upale - za smirivanje upale kože odlična je mješavina dvije kašičice kamilice i kašičica sljeza. Prelijte ih sa 250 mililitara vrele vode (najbolje destilovane), ostavite pokriveno od tri do šest sati i procijedite.

Blagotvorni piling od zobi i aloa vere - piling uklanja odumrle ćelije kože, poboljšava cirkulaciju, hrani i omekšava kožu. Napravit ćete ga tako što ćete da pomiješate dvije kašike mljevene zobi, dvije kašike smeđeg šećera, dvije kašike aloa vere i kašiku limunovog soka. Umasirajte na vlažnu kožu i isperite mlakom vodom.

Nova američka studija provedena na Naučno-istraživačkom Institutu Univerziteta u Kanzasu otkrila je još jedan povoljan učinak ruzmarina.

Dodavanjem ekstrakta ruzmarina crvenom mesu prije kuhanja (ili nekog drugog oblika termičke obrade) može se spriječiti razvoj karcinogenih tvari. Prilikom kuhanja ili pečenja mesa, naime, dolazi do povećane proizvodnje heterocikličkih amina, optuženih za nastanak karcinoma pri redovitoj konzumaciji. Najoptuživaniji zlikovci su amino-dimetilimidazol, kinoksalin i amino-metil-fenilimidazol, a njihova se količina može smanjiti - prema spomenutim navodima - do čak 92%. Za taj su pozitivni - antioksidativni učinak zaslužni polifenoli iz ruzmarina koji odlično djeluju i pri vrlo visokim temperaturama.

Većina začina i začinskih trava zdrava je, nekalorična i ljekovita. Posljednjih godina kod nas se mogu nabaviti začini iz skoro svih krajeva svijeta pa nije loše znati ponešto o ljekovitosti i načinu upotrebe samo nekih od njih: 

Anis - se zbog zvjezdastog oblika najčešće koristi u doba Božića, što je i zdravstveno opravdano jer grije organizam. Pomaže kod nadutosti nakon prejedanja, dezinficira i umiruje želudac, regulira probavu, sprječava grčeve, smiruje kašalj, pomaže protiv prehlade i pospješuje san.

Čubar - ublažava grčeve i odlično je sredstvo protiv crijevnih glista. Stavlja se u čorbe od mahuna, graha i leće, a pomiješan s majčinom dušicom može se upotrijebiti za kiseli kupus, gljive i krompir.

Đumbir - je učinkovit u liječenju mučnine, povraćanja, zubobolje te reumatskih bolesti. Ubrzava zacjeljivanje rana i pomaže u jačanju srca. Ljutkastog je okusa i dodaje se većini azijskih jela. Kako đumbir i kurkuma sadrže isti žuti pigment, koriste se i u slične ljekovite svrhe.

Ružmarin - sadrži puno vitamina C, služi kao zamjena za aspirin, smiruje nervni sistem, jača probavu i liječi niski krvni pritisak. Može se koristiti u gotovo svim mediteranskim jelima. U većim količinama može biti otrovan, izazvati proljev i nadražaj bubrega, a nikako se ne preporučuje trudnicama jer može izazvati pobačaj.

Susam - je odličan uz salate, hljeb i rižu, a umjesto čiste soli u hranu je dobro dodati tzv. gomashio - mješavinu soli i sjemenki susama kratko prženih na suhoj tavici.

Pojedete li jabuku 15 minuta prije obroka, možda otkrijete tajnu vitkosti. Naučnici s Pennsylvania State University u SAD-u angažirali su 58 odraslih dobrovoljaca i podijelili ih u dvije grupe.

Jedni su jeli jabuku ili pili jabukov sok prije obroka, svaki dan tokom pet sedmica, dok ostali nisu jeli jabuke niti pili sok. Rezultati su pokazali da su oni koji su jeli jabuke smanjili unos kalorija za 15 posto. Oni koji su pili sok, nisu imali nikakve benefite. Naučnici smatraju da je stvar u vlaknima iz jabuka, koja smanjuju apetit.

Kako biste se izliječili od mamurluka, pijte dosta vode, dobro se odmorite i jedite šparoge, preporučuju naučnici.

Novo istraživanje pokazuje da aminokiseline i minerali u šparogama mogu umanjiti glavobolje i zaštititi ćelije jetre od toksina u alkoholu, piše magazin Marie Claire. Istraživači s Instituta medicinske nauke i Nacionalnog univerziteta Jeju u Južnoj Koreji, analizirali su efekte koje ekstrakt šparoge ima na ljudske ćelije jetre. "Nivo toksina se znatno snizi nakon što pojedete šparogu", kaže glavni istraživač B. Y. Kim.

Sitne nezgode česte su na ljetnim odmorima, zato ne krećite na put bez torbice sa lijekovima, a pribjegnite i malim kućnim trikovima. Donosimo vam nekoliko korisnih savjeta:

- Tradicionalno sredstvo za ublažavanje bola od uboda ježa je smokvino mlijeko, bijela tečnost koja se pojavljuje kada se odlomi list smokve. Da bi se spriječilo da se ubod zagnoji, stopalo treba premazati antibakterijskom kremom, a poslije vađenja bodlji savjetuje se premazivanje ranica ribljim uljem.

- Tegobe izazvane vrelim dodirom meduze može ublažiti tretman presječenim svježim paradajzom, koji se stavlja na kožu neposredno poslije kontakta sa kiselinom. Pomažu i specijalne kreme protiv opekotina.

Crni biber zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje rana. Naučnici kažu da glavni sastojak crnog bibera - piperin, ima antibakterijska svojstva i iznad rane oblikuje krastu koja štiti od infekcije. Malo mljevenog bibera na manjim posjekotinama pomaže bržem zgrušavanju krvi i zarastanju ranice.

Svi se mi rado hranimo brzom hranom, ali često zanemarujemo već dobro poznatu činjenicu o njenoj štetnosti za organizam i vitku liniju. Donosimo vam top pet kaloriskih bombi: 

Kebab - 900 kalorija - Brzo jelo koje je mnogima alternativa za ručak ili večeru sadrži čak 900 kalorija. Ta se vrijednost može i povećati ako kao dodatke, uz povrće, uzimate i feta sir. Najveći dio kalorijske vrijednosti nose kalorični umaci i masno meso.

Big Mac - 495 kalorija - Omiljeni sendvič iz McDonald’sa sadrži gotovo 500 kalorija i čak 25 posto masti. Bogat je i šećerima – sadrži ih više od osam posto. Dodate li sendviču i krompiriće te veliko gazirano piće koje većina građana konzumira uz ovaj obrok, ukupna kalorijska vrijednost ovog obroka penje se i na više od 1000 kalorija.

Pita - 700 kalorija - Čak je 700 kalorija nagomilano u “trokutiću” pite sa sirom. Ako ste ljubitelji mesne varijante, tada se vrijednost penje za još sto kalorija. Porcija pite sadrži čak 40 posto masti pa ga nije dobro jesti često jer može izazvati probleme s probavom.

Pizza - 720 kalorija - Omiljeni obrok većine zaposlenih i njihovih obitelji, takođe je kalorijska bomba. Ovisno o sastojcima, vrijednost se mijenja, ali polovica ovog jela u prosjeku sadrži 720 kalorija, što znači da cijela velika pizza sadrži čak 1440 kalorija.

Ćevapi - 910 kalorija - Gotovo hiljadu kalorija sadrži porcija velikih ćevapa. Dodate li tome i umake, poput kajmaka, vrhnja i ajvara koje mnogi vole uz ovo jelo, prosječna vrijednost takvog obroka penje se na više od 1000 kalorija. Ako uz to dodate veliko pivo ili slatko gazirano piće, cijeli obrok opasno se približava granici od čak 1500 kalorija po obroku.