Samo nekoliko kapi kečapa uz doručak i ručak ili dvije čaše soka od paradajza na dan znatno će smanjiti nivo lošeg holesterola, tvrde naučnici sa finskog Univerziteta Oulo.

Dobrovoljcima sa visokim holesterolom savjetovali su konzumiranje kečapa ili soka od paradajza kako bi smanjili rizik od srčanog ili moždanog udara. U tri sedmice koliko su uzimali namirnice, kod pacijenata se ukupan nivo holesterola spustio ispod šest posto, a lipoprotein niske gustoće, poznatiji kao loš holesterol, snizio se na 13 posto.

Istraživanja su pokazala da samo jedan dijetalni napitak dnevno za nevjerovatnih 31 odsto povećava vaše izglede da budete gojazni.

Stvar je u tome što vještački zaslađivači iz tih napitaka, kao što su aspartam i saharin, pripremaju vaš organizam za veliki unos kalorija. Kad se to ne dogodi, vaše tijelo traži hranu ili sagorijeva manje kalorija nego što bi to inače uradilo. Dakle, umjesto gaziranih pića, pređite na čaj, prirodno cijeđen sok ili kafu. I, uopšte, izbjegavajte sve namirnice s vještačkim zaslađivačima.

Sušeni cvjetni pupoljci tropskog drveta karanfilića imaju široku primjenu u kulinarstvu. Vecina jela od mesa i ribe sadrže prah ove začinske biljke, koja se koristi i kao dodatak mnogim sosovima, toplim napicima i konzervisanim namirnicama.

Jedan do dva karanfilića poboljšaće ukus obroka. Karanfilić se, međutim, može koristiti i u medicinske svrhe. Ukoliko vas usred noci probudi jaka zubobolja, bol će uminuti desetak minuta pošto izgrickate mirišljavi cvijet ove biljke. Takođe, ukoliko primijetite da su vam se desni zacrvenile i natekle, skuhajte čaj od karanfilića. Prokuhajte 200 mililitara vode, pa je prelijte preko tri cvijeta karanfilića i pustite da odstoji desetak minuta. Ovim čajem ispirajte usnu duplju ili, još bolje, popijte mlak čaj. Karanfilić ima antiseptičko i protivupalno dejstvo i bolje od bilo kojeg farmakološkog sredstva može da eliminiše afte i zubobolju.

So dezinfikuje i smiruje otecenu sluzokožu nosa, olakšavajući disanje. Time se ublažava kijavica i podstiče brže izliječenje upale sinusa.

Istraživanja su pokazala da ispiranje nosa rastvorom soli može da ublaži čak i hroničnu kijavicu. Primjena: Rastvorite ravnu kašičicu kuhinjske soli u pola litre prokuhale vode i isperite nos tako što ćete pomoću malog čajnika rastvor sipati u jednu nozdrvu, a izbaciti kroz drugu.

Kivano pripada familiji tikava (Cucurbitaceae) sa Novog Zelanda, gdje se intenzivno gaji od 1980. godine. Kivano vodi porijeklo iz predjela Bocvane, Namibije, Zimbabvea i Južne Afrike gdje je i dobio naziv Afrička rogata dinja.

U svijetu je poznat i kao bodljikavi krastavac. Danas se najviše gaji u Južnoj i Srednjoj Africi, a od prije 70 godina u Australiji. Kivano se nikada ne čuva u frižideru jer bi se odmah pokvario. Najviše mu prija sobna temperatura na kojoj može da izdrži i nekoliko mjeseci. Plod se jede svjež tako što se rasiječe po sredini. Zeleno meso je puno vitamina A i C. Ima ukus koji je kombinacija ukusa banane i limuna. Željezo je ono čime ovo voće obiluje i zato se preporučuje osobama koje pate od anemije, hronične iscrpljenosti, manjka energije i narušenog imuniteta.

Ova zanimljiva voćka, koja izgleda kao blijeda jagoda, zapravo ima ukus i miris koji podsjećaju na ananas. Voće koje ima isti genetski materijal i izgleda kao obična jagoda, originalno potiče iz Južne Amerike gdje je raslo u divljini. Međutim, skoro da je nestalo iz biljnog svijeta i to bi se desilo da grupa holandskih farmera nije učestvovala u spašavanju i održavanju ovog čudnog voća prije sedam godina.

Sada se komercijalno uzgaja u staklenicima, a boja mu se mijenja od zelene do bijele. Zrelost ovog prirodnog hibrida se raspoznaje kada sjemenke postanu tamno crvene.

Zbog ubrzanog tempa života mnoge domaćice često gotove obroke pripremaju i za nekoliko dana unaprijed, a zatim ih zamrzavaju kako bi sebi uštedjele na vremenu, te skratile boravak u kuhinji.

Ipak, ne mogu se sve namirnice zamrzavati iz prostog razloga što će nakon odmrazavanja biti nejestive, izgubiti hranjiva svojstva i potencijalno biti rizične po zdravlje. Veliki broj namirnica u sebi sadrži dosta vode, te ne podnose dobro zamrzavanje za razliku od većina vrsta mesa.

Tako nikako ne biste smjeli zamrzavati sljedeće namirnice.

Jaja - usljed niske temeperature ljuska može da pukne, te bakterije mogu da prodru u unutrašnjost jaja, što zatim predstavlja zdravstveni rizik. Takođe zbog visokog sadržaja vode u jajetu, ono nakon odmrazavanja neće imati svoju strukturu i ukus.

Celer, zelena salata i krastavac - ovo povrće ne treba zamrzavati u svježem stanju jer se zbog velikog procenta vode lako ledi, unutar samog povrća se stvaraju kristali, zbog kojih pri odmrzavanju ovo povrće potpuno "uvene" i pretvori se u bezličnu i neupotrebljivu masu.

Majoneza - budući da je u pitanju emulzija majonezu nikako ne treba zamrzavati iz istog razloga kao i meke sireve, jer će se nakon odmrzavanja majoneza podijeliti na tečne i čvrste sastojke od kojih je napravljena.

Krompir  - iako je krompir namirnica bogata skrobom, ovo povrće ne podnosi zamrzavane naročito dobro. Ako ipak želite da zamrznete krompir onda sirovo povrće isjeckajte, blanširajte kratko, a zatim zamrznite.

Sirevi - mekani sirevi poput sremskog sira, švapskog sira, rikote i krem sira nisu pogodni za zamrzavanje jer se time gubi njihova vazdušasta struktura. Kada ih odmrznete postaju grumuljičasti, a na površini se izdvoji voda koja se tokom zaleđivanja kristalisala. Tvrđe vrste sireva mnogo bolje podnose niske temperature, a najbolji način da sačuvate njihov ukus prije nego ih stavite na led je da ih izrendate.

Ljetni derneci obično završe pokojom čašicom alkohola što i nije tako loše, ali problem nastaje ujutro (ili popodne) i to u obliku mamurluka.

Mnogi se kunu u''najbolje''recepte protiv mamurluka, a najnoviji glasi ovako: pojedite tost premazan medom! Istraživanje koje je provelo britansko Kraljevsko društvo za hemiju (The Royal Society of Chemistry) navodi da je med kao prirodni zaslađivač najbolji način za rješavanje toksina. Sadrži i fruktozu koja pomaže tijelu da razbije alkohol u bezopasne materije. Dr Džon Emslei, jedan od istraživača, kaže da mamurluk dolazi od acetaldehida:''To je toksična hemikalija u koju se pretvara alkohol i uzrokuje glavobolju, mučninu, a možda i povraćanje.''Mamurluk nestaje kad se acetaldehid polako pretvori u manje toksične hemikalije, a upravo u tome pomaže med."

Najnovije istraživanje Univerziteta Mančester pokazalo je da žene više paze na kozmetiku koju stavljaju na lice i tijelo nego na hranu koju kupuju za sebe i svoju porodicu.

Istraživanja pokazuju da godišnje u svoj organizam unesemo oko pet kilograma aditiva i da je u proizvodnju hrane uključeno oko 3.500 vrsta različitih hemikalija koje se zadržavaju u našem organizmu. Budite oprezni sa voćem i povrćem koje kupujete u supermarketima. S obzirom na to da nikada nismo sigurni da li je hrana koju jedemo prskana hemikalijama, svaku namirnicu prije upotrebe potopite u vodu sa kašičicom sirćeta. Tako se sa voća i povrća najlakše skidaju teški metali.

Ulje sjemena grožđa nalazi zaista široku primjenu u kuhanju. Zbog visoke tačke dimljenja idealno je za prženje, a zbog karakterističnog ukusa može se koristiti i za salate i marinade, kao i za pravljenje majoneze.

Kalorična vrijednost ovog ulja slična je drugim jestivim uljima, ali kako su potrebne manje kolicine može se primijeniti u dijetama. Naučna ispitivanja pokazala su da ulje od sjemenki grožđa uspješno reguliše nivo holesterola i snižava krvni pritisak kod velikog broja ispitanika.

Ulje sjemena grožđa je omiljeni sastojak u kozmetičkim proizvodima namijenjenim oštećenoj koži, ili koži izloženoj stresu, jer posjeduje regenerativne sposobnosti koje omogućuju bolje funkcionisanje procesa hidratacije. Pomaže koži da zadrži normalnu strukturu epitelnih ćelija kao i nervnih ćelija tako što podržava membrane ćelija. Naročito je djelotvorno za obnavljanje kože oko očiju. Pokazalo se efikasnim u njezi strija, a koristi se kao podloga i u aromaterapiji.