Sedmu godinu za redom Environmental Working Group, udruga koja se brine o zdrastvenoj sigurnosti potrošača na svojoj web stranici objavljuje listu voća i povrća u kojima je pronađeno najviše pesticida.

Ove godine na popisu se našlo 12 namirnica, a na vrhu liste je, na iznenađenje svih, jabuka. Analiza 53 vrste voća i povrća nakon pranja i guljenja pokazala je da su jabuke sa 98% uzoraka, u kojima su pronađeni pesticidi, svrgnule celer s prvog mjesta najozloglašenijeg ploda. Jedna od pretpostavki je da su jabuke tretirane pesticidima i fungicidima nakon berbe, kako bi se omogućilo duže skladištenje, komentirala je analitičarka Sonya Lundr koja je sudjelovala u analizi uzoraka.

Iza jabuka, namirnice sa najvećim sadržajem pesticida su celer, jagode, breskve, špinat, nektarine, grožđe, slatka paprika, krompir, borovnice, zelena salata i kelj. Dobro je znati da su namirnice sa najmanjim udjelom nađenih pesticida luk, kukuruz, ananas, avokado, šparoge, grašak, mango, patlidžan, dinja, kivi, kupus, lubenica, grejp i gljive.

Fugu riba već vijekovima predstavlja izuzetan delikates na japanskoj trpezi, iako se zna da njen organizam sadrži tetrodoksin, jedan od najjačih otrova, čak 13 puta jači od arsenika.

Ta smrtonosna bistra supstanca nema ukus i miris po kojima bi mogla da se prepozna i odstrani, a najviše je ima u jetri, bubrezima, predjelu oko reproduktivnih organa i u samoj koži ribe. Umijeće i iskustvo kuhara jedini je garant da večera nekome neće biti posljednja u životu jer protivotrova nema. Nesretna žrtva poslije obroka ostaje paralisana, ali potpuno svjesna čeka sporu i bolnu smrt koja će nastupiti zbog gušenja. Stoga uopšte ne čudi da je japanskom caru zabranjeno da proba ovu ribu. Jede se u sušiju ili pečena, od nje se kuha ukusna supa, a stavljaju je i u različite salate i predjela.

Onih koji su specijalitet sa fugu ribom uspjeli da probaju samo jednom ranije je bilo zaista mnogo, ali otkako su uvedena striktna pravila i obuka za njenu pripremu, broj smrtnih slučajeva nakon konzumiranja ove ribe je znatno smanjen. Fugu ribu danas smiju da pripremaju samo kuhari koji prođu posebnu višegodišnju obuku i steknu licencu kao dokaz da su savladali sve potrebne vještine u pripremi. Oni ekstremniji ostave sasvim malu količinu otrova, tek toliko da gostu utrnu usne. Čak ni izuzetno visoka cijena od 100–200 dolara po osobi ne odvraća svojevrsne goste da probaju ovaj specijalitet.

Sočne, zelene biljke najbolje će obogatiti i osvježiti vaš svakodnevni jelovnik, a mi vam predlažemo grašak, špinat i zelenu salatu kao obaveznu namirnicu na vašoj trpezi.

Grašak - izvor je ugljenih hidrata i dijetalnih vlakana, fruktoze i glukoze. Ima visok procenat proteina, kao i masti i lecitin. Odličan je izvor vitamina B, ali sadrži i vitamine C, E i A. Mladi grašak se kuha u maloj količini vode, najviše 10 minuta, uz dodatak luka i mlade jagnjetine ili teletine. Kad se dodaje salatama, priprema se na pari.

Špinat - odličan je izvor folne kiseline, vitamina A i C, kao i vitaminskog B kompleksa. Bogat je željezom i magnezijumom, ali i vitaminom E. Iako se mladi špinat koristi svjež u salatama, ipak se najčešće priprema obaren desetak minuta u posoljenoj vodi. Dragocijene sadržaje ćete sačuvati ako ga pripremate na pari. Sprema se uvijek neposredno prije upotrebe jer, kad je jednom termički obrađen, ne smije se zagrijavati zbog stvaranja nitrata.

Zelena salata - u zelenoj salati ima kalijuma, fosfora, kalcijuma i magnezijuma, te vitamina C, karotena (provitamina A), vitamina E, B1, B2, B6 i nijacina. U spoljnim listovima zelene salate ima dvostruko više vitamina C nego u unutrašnjim. Odlično se slaže sa začinjenim sosovima, a klasičan preliv za salatu putericu je onaj od sirćeta, ulja i začinskih trava. Biće ukusna i s prelivom od jogurta. Putericu uvijek prelijte neposredno prije serviranja, inače će postati mlitava. Njeno lišće ne treba sjeći, već samo kidati. Koriste se čvrsti, zeleni listovi kao i meko srce, ali se količina vitamina smanjuje idući ka njenom srcu.

Bečki naučnici su otkrili da topla voda iz česme brže pravi kockice od leda. Preporučujemo vam da isprobate i to tako što ćete jednu posudu napuniti toplom vodom, a drugu hladnom.

Ne postoji jedinstveno objašnjenje za ovaj fenomen, ali ima više teorija. Jedna od njih glasi da kada voda dospije u zamrzivač, djelići vode moraju da se povežu u čvrstu rešetku. Pošto se molekuli brže kreću u toploj vodi, rešetka se brže stvori. Još jedno objašnjenje bi moglo da bude da je vrela voda u prednosti da se zamrzne već na nuli do minus dva stepena – nasuprot tome hladna voda se zamrzava tek na minus četiri do minus šest stepeni.

Britanski naučnici tvrde da nije baš pouzdano da konzumiranjem velike količine vode poboljšavamo zdravlje. Naime, British Medical Journal je objavio istraživanje kojim se ruše prednosti ispijanja velike količine vode, posebno teorija da dvije litre dnevno sprečava oštećenje bubrega, smanjuje kilograme i povećava koncentraciju.

Engleski naučnici tako navode da količina vode koju dnevno pijemo zavisi od spola i uzrasta, ali i od ličnog osjećaja žeđi.

- Piti osam čaša vode dnevno može biti čak štetno - tvrdi dr Margaret McCartney ističući da se u slučaju unošenja tečnosti treba najbolje rukovoditi individualnim potrebama.

Dakle, količina vode potrebna svakom od nas je različita - navodi dr McCartney. Pijenje vode, objašnjava dr McCartney, i kad nismo žedni može da oštetiti koncentraciju. Ispijanje previše vode može čak uticati i na spavanje jer se u tom slučaju ljudi češće bude noću. Zabrinjavajuće je da previše vode može da izazove hiponatremiju, odnosno pad soli u organizmu i oticanje mozga. Znači, vode samo onoliko koliko imate potrebe!

Limun, narandža i mandarina namirnice su kojima se postiže mineralno vitaminski optimum, s napomenom kako u 100 g mandarine ima 30 mg vitamina C, a narandža na istu količinu ima 50 mg tog vitamina.

Mandarine imaju nisku energetsku vrijednost, a obilje vlakana koji je svrstavaju u namirnicu povoljnu za poticanje probave. Odlična je za dobar vid i zdravu baršunastu kožu, čisti organizam od toksina i održava zdravlje kardiovaskularnog sistema. Izvrsno se slaže s agrumima, jabukama, kruškama i orašastim voćem, umak na bazi mandarina pristaje uz meso divljači i jela od tijesta, a u salatama ide uz bijelo meso i tjesteninu.

Britanski naučnici su nakon opsežnog istraživanja došli do zaključka da so izaziva istu vrstu zavisnosti kao cigarete i teške droge.

Poenta je u tome, navode oni, što ovaj začin aktivira gene u moždanim ćelijama i moždane veze na isti način na koji to čine opijati. Istraživanje je takođe otkrilo da nakon što se so unese u organizam, mozak vjeruje da je dobio željenu dozu, čak iako je to fizički nemoguće. Drugim riječima, promjene koje se dešavaju usljed žudnje za solju nestaju mnogo prije nego što je so napustila stomak, ušla u krv i otišla do mozga. "Bilo je zaista nevjerovatno posmatrati kako se geni koji su bili aktivirani gubitkom natrijuma vraćaju u svoje prirodno stanje u roku od 10 minuta" - rekao je vođa istraživanja profesor Denton.

Dajkon ima dugačak bijeli (mada može da bude i crn i krem) zadebljali korijen sa svjetlozelenom pigmentacijom, a može da naraste od 12 do 30 centimetara, pa i više, dok mu je prečnik od četiri do šest centimetara, s pojedinim primjercima koji dostižu i prečnik fudbalske lopte.

Ova vrsta rotkve ima sočno, hrskavo “meso” bijele boje, a ukus joj je mnogo blaži nego naše baštenske rotkvice, slatkast (sadrži mnogo voćnog šećera, fruktoze) i svjež. Dajkon ima malo kalorija: 18 kcal u 100 grama, a obezbjeđuje 34 procenta dnevno preporučene doze vitamina C. Pored toga, sadrži i aktivne enzime koji potpomažu varenje, posebno skrobne hrane, pektin i celulozu, kalijum i kalcijum. Bogat je glikozidima i specifičnim materijama sa fitoncidnim i baktericidnim djelovanjem, pa je i ljekovit. Takođe, koristan je dijabetičarima i može da rastvori određenu vrstu kamenja u žuči, kao i rotkva i hren.

Mlado lišće dajkona takođe je bogato C vitaminom, beta-karotinom (provitaminom A), kalcijumom, ali i željezom. Japanska rotkva se jede sirova u salatama, isjeckana kao garnirung, ili termički obrađena na razne načine, poput brzog prženja na vrlo malo masnoće a veoma visokoj temperaturi. Može i da se peče na roštilju, u rerni, prži ili kuha, kao varivo ili u čorbi, a može i da se ukiseli ili usoli. U svakom slučaju, potrebno je da se prethodno očisti kao mrkva.

Dodatak probiotika, dobrih bakterija koje čuvaju naše zdravlje, sojinom mlijeku povećava prirodnu dostupnost izoflavona u njemu, tvrdi nova studija.

Sojini izoflavoni su zapravo fitoestrogeni, aktivni sastojci biljaka koji djeluju poput estrogena, zbog čega se i smatraju dobrom alternativom hormonskoj terapiji kod žena u menopauzi. Sojino mlijeko preporučuje se ženama u menopauzi jer smanjuje njene simptome, čuva kosti i sprečava osteoporozu.

Suncokretove sjemenke imaju visok procenat ulja od čak 50 posto, a prevladavaju višestruko nezasićene masne kiseline, posebno linolna.

Nije zanemariv ni sadržaj proteina. Sjemenke suncokreta su odličan izvor vitamina E i B1 i dobar izvor mangana, magnezijuma, bakra, selena, vitamina B5, folne kiseline i prehrambenih vlakana. Šaka suncokretovih sjemenki odlično utažuje glad, ali i nudi pregršt korisnih sastojaka. U prilog tome ide činjenica da je „World Cancer Research Fund” izdvojio 20 namirnica koje zbog svog povoljnog sastava pružaju zaštitu od karcinoma i koje zbog toga treba konzumirati što češće. Na popisu supernamirnica, našle su se i sjemenke suncokreta. One sadrže snažne antioksidanse - vitamin E i selen. Antioksidansi imaju sposobnost neutralizacije štetnih slobodnih radikala i na taj način štite organizam od brojnih degenerativnih bolesti današnjice, poput kardiovaskularnih i malignih oboljenja.

Redovni unos suncokretovih sjemenki vlaži suhu i dehidriranu kožu, a može biti od koristi i kod ekcema.