Imunitet je medicinski pojam kojim se označava sposobnost organizma da se odupre i odbrani od vanjskih čimbenika kao što su infekcije,alergije ili neke druge biološke ili hemijske opasnosti.

Jednostavnije rečeno, ako naš imunološki sistem besprijekorno funkcionira nećemo oboljeti uprkos napadima različitih uzročnika, a isto tako nećemo imati alergijske reakcije, premda smo izloženi potencijalnim alergenima.

Evo prijedloga nekih od najučinkovitijih prirodnih preparata koji mogu pomoći ublažiti alergijske reakcije.

Ulje crnog kima - istraživanja su pokazala da dugoročnom upotrebom crnog kima dolazi do znatnog smanjenja simptoma alergijskog rinitisa. Istraživanje je pokazalo da je subjektivni osjećaj alergije smanjen kod svih ispitanika.

Vitamin C i mineral Ca - u slučaju alergije tijelo luči histamin koji je odgovoran za simptome kao što su na primjer upale i svrbež. Vitamin C smanjuje lučenje histamina tako da potiče njegovu razgradnju te pomaže pri otklanjanju histamina iz tijela. Uz to, vitamin C smanjuje mogućnost razvoja spazma bronhijalnih puteva, što ga čini dobrodošlim pomoćnim sredstvom za ublažavanje astmatičnog napada. S obzirom na to da u alergijskom procesu zbog djelovanja histamina dolazi do povećanja propusnosti krvnih žila, korisno je uzimati i kalcij, jer on smanjuje i normalizira upravo tu pojavu. Preporučene doze u ovom slučaju su nešto povišene : vitamin C 1000-1500mg mineral Ca 800-1300 mg

Zbog brzog i pretrpanog dnevnog rasporeda mnogima od nas sendviči su postali dio svakodnevice. No to nije razlog da jedemo sendviče koji su masni i puni kalorija.

Umjesto toga, pripremite zdrave sendviče kojima nećete dobiti samo prazne kalorije, već i pregršt proteina, vitamina i minerala. Zaobiđite bijela peciva i hljeb. Izaberite ona od cjelovitih žitarica, najbolje ona koja u sebi sadrže cijele sjemenke. Što tamnije i sa što više sjemenki – to je bolje. Salame su najgora opcija i trebali bi ih zaobilaziti u širokom luku. Najbolje opcije su bijelo pileće ili pureće meso, tanke goveđe šnicle, te riblji fileti. Dakako, za vegetarijance, ali i sve ostale, preporučuje se bjelančevinama i proteinima bogati tofu. Zelena salata, paradajz, krastavci, paprike, masline, kupus, luk… bez obzira na to za što se odlučili, dobit ćete izvor zdravih vitamina bez praznih kalorija i previše soli.

Majonezu, kao i kečap, koji je prepun šećera zaboravite. Primjer dobrog i zdravog sendviča koji zamjenjuje obrok: jedna pileća ili pureća šnicla, kratko prepržena, komad mozzarelle, komad svježe paprike i list zelene salate, te pecivo od cjelovitih žitarica. Po želji, malo pobiberite i pokapajte maslinovim uljem i jabučnim sirćetom.

Dokazano je da 50% žena, te čak 84% muškaraca koji jedu velikom brzinom imaju veći rizik od debljanja jer mozak prekasno javlja da je količina unesenih namirnica bila dovoljna. Osim brzog gutanja hrane, neprijatelj vitkosti su i namirnice bogate kalorijama.

Evo koje su najozloglašenije:

Milkshake - Pola litre čokoladnog milkshakea sadrži čak 760 kalorija. Najviše kalorija, čak 59%, daju ugljikohidrati, odnosno šećer u njemu, 33% masti, 8% proteini.

Čips - gotovo svaki čips obiluje lošim mastima, rafiniranim bijelim brašnom, sadrži puno soli, rafiniranog šećera, umjetnih aroma i boja te konzervansa čije je ime nemoguće izgovoriti. Prosječno pakiranje od 25 grama sadrži od 100 do 150 kalorija, a 100 grama čak 547 kalorija.

Čokolada - mliječna ili tamna čokolada bogata je kalorijama. Samo 100 grama sadrži 505 kalorija. Od toga 55% zahvaljujući mastima, 42% ugljikohidratima, a 3% proteinima.

Hamburger - u hamburgeru je gotovo sve prerađevina, i meso, i brašno, i ulje... Jedan veći sadrži čak 426 kalorija. Najviše zbog velike količine masti, čak 48% kalorija dolazi u obliku masti, 29% u obliku ugljikohidrata, a 23% proteina.

Croissant - čokoladnom croissantu teško je odoljeti. Možda ćete smoći snage imate li na umu da 100 g sadrži 416 kalorija. Dakle jedan prosječni sadrži 237 kalorija.

Krofne - pojedete li 100 grama krofni unijet ćete barem 361 kaloriju. Od toga će 60% stići zahvaljujući mastima, 33% zahvaljujući rafiniranim ugljikohidratima (bijelom brašnu i šećeru), te 7% proteinima.

Majoneza - jedna kašika majoneze sadrži 57 kalorija. A 100 grama 390 kalorija. Prije svega zahvaljujući mastima koje donose 76% kalorija, 23% ugljikohidratima i 1% proteinima.

Šoping možda nije dobar za vaš novčanik, ali je dobar za zdravlje, pokazuje najnovije istraživanje. Hodanje među trgovinama i nošenje teških vrećica fizička je aktivnost u kojoj se sagori oko 385 kalorija sedmično, pokazuju rezultati istraživanja. Prosječna žena tijekom šopinga godišnje hoda oko 240 kilometara što predstavlja dobar oblik tjelovježbe. U istraživanju je najprije sudjelovalo pet žena i pet muškaraca. Tijekom šopinga brojano je koliko kalorija gube. Zatim je u velikom istraživanju sudjelovalo dvije tisuće žena kako bi se izračunala zdravstvena korist šopinga. Otkriveno je da prosječna žena tijekom dva i pol sata šopinga tjedno prohoda gotovo pet kilometara. Usporedbe radi, muškarci naprave tek dva kilometra tjedno u pedeset minuta koliko provedu u šopingu.

Jeste li znali da hronična bol nekog dijela tijela može dovesti do ozbiljnih bolesti poput dijabetesa, srčanih oboljenja, nekih oblika tumora, Alzheimerove bolesti, a to su tek samo neke. Bolovi ovise o životnom stilu, razini aktivnosti, kvaliteti sna, stresu u životu, ali i hrani koju jedete. Prosječna prehrana sastoji se od mnogo masnoća, šećera i crvenog mesa, te se gotovo uvijek radi o visoko prerađenoj hrani. Sve to doprinosi pojavi bolova, a da ne govorimo da vodi do pretilosti, koja sama po sebi je faktor pojavljivanja bolova. S druge strane ako se prebacite na svježe namirnice možete smanjiti učestalost pojave bolova i eventualnih upalnih procesa. Prvi korak je izbjegavanje visoko prerađene hrane, hrane bogate šećerima i junk fooda kad god je to moguće. Umjesto toga birajte voće i povrće i namirnice bogate proteinima. Što dakle jesti ukoliko ste skloni bolovima: - Svježe voće i povrće - Raznobojno povrće - Zeleni čaj - Maslinovo ulje - Perad - Orašasti plodovi, mahunarke i sjemenke - Začini, posebno đumbir i mediteranski začini - Piti mnogo vode Što izbjegavati ako ste skloni čestim bolovima: - Šećer iz bilo kojeg izvora - Prerađenu hranu - Pomfrit - Brzu hranu - Bijeli kruh - Tjesteninu - Sladoled - Grickalice - Gazirana pića, kofein i alkohol Dodatno, uz zdravu prehranu: - Održavajte zdravu tjelesnu težinu - Spavajte bolje - Opuštajte se češće i izbjegavajte stres - Redovito vježbajte - Radite redovite sistematske preglede.

Najčešći je razlog bolja aroma, a novo istraživanje pokazuje da ova navika može pružiti i dodatne koristi. Čaj sadrži antioksidanse katehine kojih najviše ima u zelenom i bijelom, a najmanje u crnom čaju. Katehini iz čaja nisu stabilni u ne-kiselom okolišu kakav je npr. u crijevima. Zbog toga se tijekom probave izgubi oko 80 % katehina, međutim, novo istraživanje pokazuje da gubitke može smanjiti začinjavanje čaja sokom od naranče, limuna, grejpa ili limete.

Magareće mlijeko bilo je "tajna" savršenog tena slavne Kleopatre. Italijanski naučnici otkrili su da je ono i odličan izbor za očuvanje vitke linije.

Zbog bogatstva omega 3 masnih kiselina i kalcija, mlijeko magareta "čuva" srce i održava energiju na dobrom nivou tokom dana i sprječava gomilanje masnih naslaga na struku. Zbog bogatstva proteinima, magareće mlijeko je odlična alternativa za kravlje, a postoje i pojedine teorije da je čak zdravije i od sojinog mlijeka. Zbog niske količine masti, smanjuje masnoće u krvi i savjetuje se svima koji su alergični na kravlje mlijeko, a posebno je pogodno za djecu zbog visoke energetske vrijednosti. Magareće mlijeko je izrazito bijele boje, rijetko je i slatkasto. Magarica dnevno može da "napravi" od pola do tri litre mlijeka. U poređenju s kravljim mlijekom, magareće sadrži veće vrijednosti laktoze, manje proteina i mliječne masti i ima malo β-laktoglobulina.

Naučno je dokazano da ljudi koji gube kosu imaju manjak vitamina i minerala (od toga najviše vitamina B6 i E kao i željeza i cinka). Ovo bi trebalo da vas natjera da vodite računa o tome da se određene namirnice redovno nalaze na vašem meniju.

Ipak gubitak kose je ponekad i pitanje genetike gdje ipak hrana ne može pomoći. Na meniju bi se trebala naći piletina, riba, sir, jaja, bademi i jogurt. Ako primijetite da vam se kosa razrjeđuje, trebali biste više pažnje posvetiti ishrani i obvezno smanjiti unos masnoća, jer je opšte poznato da je masnoća povezana sa visokim nivoima testoterona, koji je odgovoran za opadanje kose.

Pošto se kosa sastoji od proteina, logično je da je ishrana bogata proteinima pravi izbor. Odresci crvenog mesa su bogati proteinima, željezom i cinkom i zato ga treba konzumirati ali ne u velikim količinama jer osim proteina je bogato i štetnim masnoćama.

Nedostatak željeza i cinka u organizmu je najčešći uzrok opadanja kose, a krivca za lako lomljivu kosu ćete pronaći u nedostatku vitamina A. Taj problem možete riješiti redovnim unošenjem zelenog i žutog povrća, iznutrica i mliječnih proizvoda. Vitamin C je isto važan za zdravlje kose jer omogućava bolju cirkulaciju oko korijena vlasi, pa tako materije odgovorne za rast brže i lakše dopiru do nje. 

Mnogi muškarci pate od gubitka kose zbog manjka cinka u organizmu. Cink je ključan mineral u regulisanju raznih tjelesnih funkcija, od reprodukcije ćelija do ravnoteže hormona, a sve to djeluje i na rast kose.

Za vrijeme jela, uzimanje vode treba svesti na što manju mjeru, zbog razblaživanja sokova za varenje i usporavanja varenja.

Potrebe za vodom treba podmirivati između obroka. Najprijatnija temperatura vode za piće je između 8-15 °C, jer djeluje osvježavajuće i smanjuje osjećaj žeđi, dok voda čija je temperatura viša od 15 °C nema ta svojstva. Voda hladnija od 5 °C može poremetiti varenje, izazvati prolive, upalu grla i slično.

Mineralne soli nalaze se u namirnicama biljnog i životinjskog porjekla. Prisustvo mineralnih soli u hrani je od velike važnosti, naročito pojedinih, kao sto su: željezo, natrijum, hlor, kalcijum, fosfor, jod i selen. Željezo– ima ga u: povrću, crnom hljebu, džigerici. Kalcijum - ima ga u: povrću, mlijeku i mliječnim proizvodima. Fosfor i natrijum - ima ga u: mješanom hljebu, mesu, ribi, džigerici, mliječnim proizvodima. Jod - ima ga u: morskoj ribi. So - u skoro svoj hrani. Selen - Namirnice bogate selenom su: sardine, tunjevina, piletina, sjemenke suncokreta, bsmeđa riža, ovas, jaja, tofu, nemasni jogurt, školjke, krabe i dr.