Tijelo zdrave odrasle osobe ne bi trebalo da ispušta više od 400 ml znoja po danu. Ali, kod nekih ljudi znojenje izmiče kontroli. Uz svakodnevno tuširanje i korištenje sredstava protiv znojenja protiv ovog problema se možemo boriti i manje agresivnim metodama - zdravom ishranom.

1. Izbjegavajte prerađene ugljikohidrate 

Jedite ugljikohidrate s većom količinom vlakana i hranjivih sastojaka - dakle sirove u voću ili povrću te integralnu tjesteninu i brašno

2. Mlijeko neka bude sa što manje masnoće

3. Smanjite unos soli

Preporučeni limit dnevnog unosa je 4 grama.

4. Jedite hranu bogatu kalcijem

5. Posebno tokom ljetnih mjeseci, izbjegavajte luk i bijeli luk.

6. Izbjegavajte margarin, veće količine maslaca, ulje suncokreta i kukuruza. Hranu kuhajte ili pripremajte na maslinovom ulju.

7. Pijte biljne čajeve, u većim količinama. Od domaćih biljki dobra je žalfija, stoga svakodnevno popijte čaj od žalfije.

Tjestenina vas sama po sebi ne može udebljati, a ono što donosi višak kilograma su prevelike porcije i premasni umaci i preljevi. Prava mjera je 6 dag suhe tjestenine, što će, kad se skuha, biti dovoljno za jednu zdjelicu normalne veličine i dovoljno da vas zasiti, posebno kad se prelije nekim od super ukusnih umaka.

Poželjno je da umak ima što zdravije i prirodnije sastojke: primjerice, ako je umak na bazi mesa dovoljno je staviti malu količinu mesa i sira (tek toliko da se dobije puni okus), a zatim umak obogatiti sezonskim povrćem. Uobičajenu junetinu ili teletinu zamijenite puretinom jer ćete tako uštedjeti znatan broj kalorija, a zatim je pomiješajte s prženim zelenim papričicama koje će umaku dati teksturu i pikantnu aromu. Za još bogatiji okus umaka, razigrajte se začinima i svježim aromatičnim biljem.

Miris može da umanji stres, popravi mentalnu i fizičku sposobnost, te olakša bol. U nosu imamo milione receptora mirisa. Informacije iz nosa direktno se šalju u ćelije njušnog režnja mozga (olfaktorni centar) koje primaju i analiziraju mirisne impulse. 

Da umirite glad pomirišite: Zelenu jabuku ili neki drugi vama dragi miris. Miris koji volite može da potisne i glad. Ovaj trik vam može pomoći dok ste na dijeti, umjesto da grickate, pomirišite.

Da umirite bol pomirišite: Lavandu i pepermint

Ljudi koji su morali na operaciju želuca i udisali lavandu kasnije su tražili manje morfijuma i lijekova protiv bolova. I pepermint pomaže. Boli li vas glava udahnite ga.

Da umirite menstrualne grčeve pomirišite: Eterična ulja

Studija iz Koreje pokazala je da žene koje su prošle masažu eteričnim uljima dvostruko manje osjećaju bol zbog menstrualnih grčeva. U bazu od bademovog ulja ubacite dvije kapi ulja lavande, 1 kap ulja žalfije, 1 kap ružinog ulja. Sedam dana prije menstruacije svakodnevno ovom tekućinom masirajte stomak.

Za dublji san pomirišite: Lavandu

Postoji razlog zbog kojeg ljudi pune jastuke lavandom. Istraživanja pokazuju da lavanda podstiče dublji san. Pomaže čak i ljudima koji pate od blage nesanice.

Studije pokazuju da žene koje pate od PMS-a imaju pojačanu potrebu za slatkom hranom. Međutim, šećer ne umanjuje ove tegobe, za razliku od nekih drugih vrsta hrane kao što su integralne žitarice, smeđa riža, svježe voće i povrće, koji će tijelu dati sve potrebne vitamine i minerale te ublažiti simpome PMS-a. Najbolje je konzumirati male, ali česte obroke, uz potpuno izbacivanje kofeina, šećera i slatkiša iz ishrane.

Vjerovanje da će vam obilan doručak pomoći da smanjite apetit i manje jedete tokom dana, demantovalo je najnovije istraživanje. Prema saznanju njemačkih naučnika, kaloričan jutarnji obrok će vam, u stvari, „pomoći“ da nabacite koji kilogram.

Pravilno izbalansiran doručak predstavlja gorivo za organizam, daje nam energiju i omogućava da budemo aktivni, produktivni i raspoloženi tokom cijelog dana. Istraživanje koje je sproveo Tehnički univerzitet u Minhenu, na čelu sa doktorom Folkerom Šusciarom, upozorava da ukoliko želite da smršate, morate od samog jutra paziti šta jedete. Njemačka studija, objavljena u časopisu Nutrition Journal, utvrdila je da preskakanje jutarnjih obroka nema uticaj na broj kalorija koji se uzima tokom dana i da osobe nemaju smanjen apetit tokom dana ukoliko unesu veću količinu hrane za vrijeme doručka.

Kaloričan doručak otvara apetit i tokom dana, što svakako nije dobro za one koji žele da smršaju. Zato su nutricionisti za jutarnji obrok preporučili žitarice i voće.

Proljeće je idealno vrijeme za gubitak suvišnih kilograma! No, umjesto da isprobavate razne dijete, posegnite za mangom.

Najnovije je istraživanje pokazalo kako ovaj kralj voća pomaže u mršavljenju. Mango obiluje hranjivim tvarima, ali i vlaknima. Kako je unutrašnjost manga iznimno mesnata, ovo će vas voće ugodno zasititi. "Mango u sebi krije visok sadržaj beta-karotena. On također predstavlja izvor hranjivih tvari u koncentriranom obliku. Stoga, ako želite smanjiti unos kalorija u organizam - mango je odličan izbor. Osim toga, poznato je kako beta karoten smanjuje rizik od određenih oblika raka", pojašnjavaju stručnjaci.

Mango takođe pomaže u izgradnji kosti jer sadrži minerale, kalcij, magnezij, kao i B vitamin.

Spomenuto je voće bogato karotenoidom pod nazivom likopen. Riječ je o iznimno učinkovitom antioksidansu. Osim što povoljno djeluje na gubitak kilograma, svakodnevna konzumacija manga čini kožu svjetlijom i nježnijom.

Prema probavljivosti ugljikohidrate možemo podijeliti na probavljive i neprobavljive. Probavljivi ugljikohidrati su šećeri i škrob jer se u organizmu razgrađuju do jednostavnih šećera - glukoze, fruktoze i galaktoze, resorbiraju putem tankog crijeva i metaboliziraju tako da se postigne relativno konstantna koncentracija glukoze u krvi. Višak ugljikohidrata se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mišićima, a preostali dio nakon popunjenja tih rezervi pretvara se u mast i kao energetska rezerva deponira u masno tkivo. U skupinu probavljivih ugljikohidrata uvršteni su i polioli, alkoholni šećeri sorbitol, manitol i inozitol. Oni se prirodno nalaze u nekim namirnicama, ali se i proizvode sintetskim putem, te kao takvi uglavnom koriste u dijetetskim proizvodima. Neprobavljivi ugljikohidrati su polimeri ugljikohidrata uglavnom biljnog porijekla, koji se u organizmu pod djelovanjem probavnih enzima ne mogu hidrolizirati i iskoristiti kao izvor energije. U tu skupinu spadaju vlaknaste tvari koje izgrađuju stanične stjenke biljaka, a najvećim dijelom to su celuloza, hemiceluloza i lignin, zatim viskozne tvari pektini, gume i sluzi koje se nalaze u biljnim sokovima.

Naš svakodnevni izbor namirnica i način prehrane, može imati određene učinke na zdravlje pa kvaliteta prehrane predstavlja jedan od problema javnog zdravstva. Utvrđivanju prioriteta u promjeni prehrambenih navika stanovništva, značajno pridonosi boljem razumijevanju čimbenika koji utječu na izbor namirnica. Na izbor namirnica i jela, kao i na svako složeno ljudsko ponašanje može utjecati niz različitih čimbenika. Iako prehranu svakako reguliraju glad i sitost, ono što jedemo nije određeno isključivo fiziološkim i nutritivnim potrebama. Ostali čimbenici koji mogu utjecati na izbor namirnica i jela su: 1. Senzorička svojstva hrane (okus, miris, izgled) 2. Socijalni, emocionalni i kognitivni čimbenici (znanje, stavovi prema hrani i zdravlju, navike, osobne vrijednosti i uvjerenja, životna iskustva - bračni status, umijeće kuhanja) 3. Kulturni, vjerski i ekonomski faktori (edukacija, etnička pripadnost, cijena namirnica)