Naziv proizvoda - Mora uključivati podatke o fizičkom stanju artikla ili posebnom postupku obrade kojem je bio podvrgnut (u prahu, zamrznut, koncentriran, dimljen, itd.). U slučaju korištenja ionizacije, taj postupak uvijek treba spomenuti. Sastojci - Svi sastojci moraju biti navedeni od najtežeg prema najlakšem (iznimka: mješavine voća ili povrća), uključujući one koji mogu izazvati reakcije kod osjetljivih, odnosno alergičnih pojedinaca (npr. kikiriki, mlijeko, jaja, riba). Za sastojke koji su navedeni u imenu proizvoda (npr. ''juha od rajčice''), na slici ili riječima (npr. ''s jagodama''), ili koji su glavni sastojci u opisu artikla (npr. % mesa u ''Chilli con carne''), treba također navesti i njihov postotak. Rok trajanja - Datumi ''rok uporabe'' i ''najbolje upotrijebiti do'' označavaju koliko će dugo hrana biti svježa i sigurna za jelo. ''Rok uporabe'' koristi se za lako kvarljivu hranu (npr. meso, jaja, mliječni proizvodi). Sva pakiranja svježih proizvoda imaju oznaku ''rok uporabe''. Nakon toga datuma ne bi trebalo konzumirati dotični proizvod zbog opasnosti od trovanja hranom. ''Najbolje upotrijebiti do'' koristi se za hranu koju je moguće duže čuvati (npr. žitarice, riža, začini). Nije opasno jesti proizvod nakon navedenog datuma, ali hrana može početi gubiti svoj okus i kakvoću. Oznaka-Organski - Uporaba riječi 'organski' na deklaraciji strogo je regulirana zakonom EU. Dopuštena je isključivo u vezi s posebnim metodama proizvodnje hrane, koje udovoljavaju visokim standardima glede zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Europski logo ''Organic farming - EC Control System'' (Organski uzgoj – Kontrolni sustav EU) mogu koristiti samo oni proizvođači koji udovoljavaju propisanim uvjetima. Genetski modificirani organizmi (GMO) - Deklariranje je obvezno za proizvode koji sadrže više od 0,9% GMO sastojaka. Svi sastojci GMO podrijetla moraju na popisu sastojaka biti opisani riječima ''genetski modificirano''. Podrijetlo - Oznaka zemlje ili regije podrijetla obvezna je za određene skupine proizvoda, kao što su meso, voće i povrće. Također je obvezna u slučaju da ime branda ili drugi elementi deklaracije, kao što su slika, zastava ili upućivanje na neko mjesto, mogu navesti potrošača na pogrešno mišljenje o podrijetlu proizvoda. Nutricionistički podaci - Opisuju energetsku vrijednost i hranjivost prehrambenog artikla (npr. proteini, masnoća, vlakna, natrij, vitamini i minerali). Ti podaci moraju biti navedeni ako se navode tvrdnje o hranjivoj vrijednosti proizvoda. Hranjiva i zdravstvena vrijednost - Postoje propisi EU koji jamče da su podaci o zdravstvenoj i hranjivoj vrijednosti navedeni na ambalaži prehrambenih proizvoda istiniti i utemeljeni na znanstvenim činjenicama.Navodi kao što su ''s malo masnoće'' ili ''bogato vlaknima'' moraju odgovarati usklađenim definicijama, koje označavaju istu stvar u svim zemljama EU; npr. ''bogato vlaknima'' može se koristiti samo za proizvode koji sadrže najmanje 6 g vlakana na 100 g. Prehrambeni proizvodi s mnogo masnoće ili šećera ne mogu imati deklaraciju s navodima kao što je ''sadrži vitamin C''.Zdravstvene tvrdnje, kao što je ''dobro za vaše zdravlje'' dopuštene su samo ako ih je moguće znanstveno potkrijepiti. Nije dopušteno stavljati pozitivne zdravstvene oznake na proizvode koji sadrže previše soli, masnoće ili šećera. Zabranjeni su sljedeći zdravstveni navodi: • Koji tvrde da sprječavaju, liječe ili izlječuju ljudske bolesti; • Koji navode brzinu i količinu gubitka težine; • Koji se pozivaju na pojedine liječnike ili potvrdu pojedinih liječnika. • Koji sugeriraju da bi nekonzumiranje dotičnog proizvoda moglo štetno utjecati na zdravlje. Uz te podatke, za potrošače u zadnje vrijeme, kako bi potpuno ostvarili svoje pravo na izbor, poseban značaj ima navođenje i tumačenje E brojeva. Ako neki dodatak hrani ima E broj, to znači da je prošao sigurnosne testove i da je odobren za uporabu u EU. Odobrenje se kontrolira, revidira i nadopunjuje u svjetlu novih znanstvenih spoznaja.

Prema studiji objavljenoj u časopsiu European Journal of Nutrition, konzumacija čokolade bogate polifenolima kakaa prije tjelovježbe može smanjiti potencijalna oštećenja mišića koja nastaju usljed oksidativnog stresa. Autori studije regrutirali su 14 zdravih muškaraca kako bi sudjelovali u njihovoj studiji. Dobrovoljcima je davano 100g tamne čokolade, s 70% kakaa, kontrolna pločica ili ništa. Dva sata potom sudionicima studije je rečeno da voze bicikl 2,5 h na 60% od maksimalnog unosa kisika. Rezultati su pokazali da unos tamne čokolade rezultira povećanjem antioksidativnog statusa prije vožnje biciklom, te smanjenjem razine F2-izoprostana – markera oksidativnog stresa – sat nakon završene vožnje. Kod sudionika koji su dobivali tamnu čokoladu uočen je i porast razine inzulina prije pokusa i nakon vožnje što su autori studije povezali s boljim održavanjem razine glukoze u plazmi.

Dinje se smatraju najhranjivijim voćem. Bogate su vitaminima A i C, sadrže mionositol, lipid koji blagotvorno djeluje kod napetosti, nesanice, a pomaže i u borbi protiv zakrečavanja arterija. Dinja, od sveg voća, sadrži najveću količinu probavnih enzima, te je zato Američko udruženje za rak preporučuje kao moćnog borca protiv raka crijeva, kao i melanoma – raka kože.

Jedna dinja prosječne veličine sadrži oko 100 kalorija i mnoge hranjive sastojke, što je čini savršenim voćem za skidanje kilograma. Čak i kad djeluje da je prezrela, dinja može da da izvrstan sok. Glavni dio hranjive vrijednosti dinje leži u kori. Cijeđenjem kore dobićete hranjiviji, ali manje ukusan sok. Ako cijedite dinju sa korom, dobro je operite. Sok od dinje je ukusan, on osvježava tokom ljetnih vrelina, revitalizuje, te daje energiju.

Ruzmarin ne samo da miriše prijatno, nego i njegov miris poboljšava koncentraciju i mentalnu budnost.

Osim što je izvrstan i zdrav kao začin, nekoliko istraživanja pokazalo je da miris ruzmarina poboljšava pamćenje! Zato bi bilo korisno da se ruzmarin u saksiji drži na radnom stolu, ili na stolu za kojim djeca pišu domaće zadatke.

Ova tropska voćka se uglavnom povezuje sa vitaminom C, jer sok od jednog limuna može da zadovolji polovinu dnevnih potreba za ovim vitaminom.

Ostalih vitamina ima manje, a od minerala, sadrži najviše kalijuma. Po strani od vitamina C, limun ima mnogo drugih, korisnih dejstava na naš organizam. Uprkos kiselom ukusu, limun u organizmu ima alkalotvorno dejstvo, pa može da smanji kiselost ćelija koja nastaje lošom ishranom ili nakon velikog fizičkog napora (sportisti, naročito trkači na duge staze, ovo odavno znaju i koriste limun kao jedno od glavnih sredstava za osvježenje). To je i jedan od razloga što se limun koristi u mnogim detoksikacionim programima, za postizanje alkalizacije cijelog organizma. Sok od limuna pomaže jačanju zidova krvnih sudova, naročito onih malih, pa može pomoći u slučaju krvarenja iz nosa, ali takođe blagotvorno djeluje i kod proširenih vena i hemoroida. Takođe, pomaže u sprečavanju oksidacije LDL holesterola, pa je dobar kao prevencija od kardiovaskularnih oboljenja. Limun je bogat flavonoidima, antioksidantima, koji u kombinaciji sa velikom količinom vitamina C štite ćelije od oksidativnih procesa koji ubrzavaju starenje. U cjelini, može se reći da pomaže podizanju opšteg imuniteta organizma.

Naut ili leblebija pripada porodici mahunarki. I dok je na Istoku vrlo čest sastojak mnogih jela, kod nas se još uvijek najčešće koristi kao grickalica.

Malo se zna da je ova mahunarka vrlo ukusna i hranjiva ali i da pruža velike mogućnosti za pripremu. Dobar za zdravlje krvnih sudova i srca Naut ima veliku nutritivnu ali i kalorijsku vrijednost. Sto grama nauta sadrži 269 kcal. Najveći dio zrna čine ugljeni hidrati (60%), zatim bjelančevine (20%) i masti (4-4,5%).

Naut sadrži i veliku količinu biljnih vlakana pa se preporučuje kod opstipacije. Biljna vlakna takođe imaju pozitvno dejstvo na sniženje holesterola u krvi. Kao i druge sušene mahunarke, naut bi prije kuhanja trebalo potopiti u vodu da nabubri kako bi se lakše skuhao. Koristi se za pripremu variva, pirea, namaza, kao garnirung, dodatak salatama i supama. Radi privikavanja na ukus u početku se može kombinovati sa drugim mahunarkama ili žitaricama. Zrna nauta se takođe mogu koristiti kao dodatak kafi ili kao sirovina za proizvodnju surogata kafe. Mljevenjem ljuštenog zrna dobija se brašno sa visokim procentom bjelančevina.

Kikiriki i maslac od kikirikija Kikiriki je zapravo mahunarka, a ne orašasti plod kao što većina ljudi misli. Raste pod zemljom kao korijen. Direktni kontakt sa zemljom je glavni razlog zašto je kikiriki postao štetan, pa čak i opasan po zdravlje. Dok orašasti plodovi poput badema i oraha imaju čvrste, tvrde ljuske koje ih štite, kikiriki ima meku i poroznu ljusku. Kada prostor koji okružuje kikiriki postane topao i vlažan, kao što je slučaj u većini regija SAD-a gdje se uzgaja, dolazi do razmnožavanja gljivica. Gljivice same po sebi nisu opasne, ali otrov koji ispuštaju, poznat je kao aflatoksin. Ovaj uzročnik karcinoma napada jetru i jedan je od nekoliko smrtonosnih toksina koji nastaju u hrani. Dobra vijest za ljubitelje kikirikija je da postoje zdravi plodovi. Samo ih morate znati razabrati. Potražite organski uzgojeni kikiriki koji raste u područjima gdje je zemlja suha i gdje aflatoksin nije prijavljen kao problem.

Nova američka studija provedena na Naučno-istraživačkom Institutu Univerziteta u Kanzasu otkrila je još jedan povoljan učinak ruzmarina. Dodavanjem ekstrakta ruzmarina crvenom mesu prije kuhanja (ili nekog drugog oblika termičke obrade) može se spriječiti razvoj karcinogenih tvari. Prilikom kuhanja ili pečenja mesa, naime, dolazi do povećane proizvodnje heterocikličkih amina, optuženih za nastanak karcinoma pri redovitoj konzumaciji. Najoptuživaniji zlikovci su amino-dimetilimidazol, kinoksalin i amino-metil-fenilimidazol, a njihova se količina može smanjiti - prema spomenutim navodima - do čak 92%. Za taj su pozitivni - antioksidativni učinak zaslužni polifenoli iz ruzmarina koji odlično djeluju i pri vrlo visokim temperaturama (učinak ispitan pri 191 i 204ºC).

odeći gastroenterolog iz Italije, prof. Atilio Gijakosa i Jaak Jansensen, predsednik Evropske organizacije za prevenciju raka iz Belgije, napravili su listu hrane koja se pokazala kao najbolje oružje u borbi protiv raka. Poslije godina istraživanja, ovi priznati stručnjaci kažu da imaju čvrste dokaze da je ova hrana idealna u prevenciji i borbi protiv kancerogenih oboljenja. Na vrhu liste su brokule, kupus, karfiol i narandže. Ovi evropski stručnjaci kažu da su se i bijeli luk kao i mahunarke, pokazali kao dobra sredstva u prevenciji raka. Također, postoje dobri dokazi da crveno i bijelo vino znatno smanjuju rizik od oboljenja. Muškarcima se preporučuje da uzimaju dvije čaše vina dnevno, a ženama jedna. Riblje ulje bi trebalo da se svakodnevno unosi, zato što je bogato omega 3 masnim kiselinama koje podstiču bolju cirkulaciju krvi. Ova superhrana sadrži fitohemikalije i polifenole, hemikalije koje ubijaju kancerogene ćelije. Dvojica profesora tvrde da zdravi sastojci iz ove hrane ne mogu da se nadomjeste pilulama na bazi prirodnih sastojaka. Oni također kažu da je kod pripremanja superhrane najvažnije kuvanje. Naime, najzdravije je povrće koje je kuhano na pari jer se jedino tako mogu sačuvati esencijalni sastojci. - Mnoge supstance koje se nalaze u voću i povrću su korisne za čovjeka. Posebno su važne fitohemikalije i polifenoli. Uspjeli smo da dokažemo njihova zaštitna svojstva, ali još uvijek ne znam kako da od toga napravimo magične pilule - rekao je prof. Gijakosa, a prenosi „Sunday Express". Stručnjaci veruju da je prevencija najbolji način da se čovjek izbori sa različitim oblicima raka. To podrazumijeva prestanak pušenja, poboljšanje ishrane, povećanje fizičke kondicije i smanjenje pijenja alkohola.

Kanadski naučnici su uspjeli da genetski modifikuju biljku šafraniku. Ovo otkriće moglo bi biti od presudnog značaja za sve oboljele od dijabetesa. Insulin je prvi put izolovan 1922. godine, a sada je na pomolu otkriće jeftinijeg načina njegove proizvodnje. Znajući da godišnji troškovi liječenja dijabetesa iznose i do 132 milijarde dolara, ovo će svakako biti veliki napredak. Šafranika ima zelene bodljikave listove, žute cvjetove, od nje se uglavnom proizvodi ulje, a raste do visine prosječnog čovjeka. Genetski je modifikovana na Univerzitetu Kalgari, tako što joj je dodat ljudski gen. Jednom kada se gen aktivira u ovoj biljci, on počinje da proizvodi insulin mnogo brže od uobičajenih metoda. Ovo je, zapravo, prva biljka koja proizvodi insulin i to u velikim količinama. Površina od oko 65 kvadratnih kilometara mogla bi da zadovolji godišnje potrebe za insulinom cjelokupne svjetske populacije oboljele od dijabetesa. Neki naučnici, međutim, strahuju da bi, tokom oprašivanja, gen koji proizvodi insulin sa genetički modifikovane šafranike mogao preći na običnu, koja bi takođe počela da proizvodi insulin, čime bi on dospio u ljudsku ishranu i eventualno prouzrokovao probleme onima koji nisu dijabetičari.