Sto puta ste sami sebi rekli: "Moram jesti više voća", no na koji ste način svoj plan realizirali? U ovim hladnim mjesecima bitno je opskrbiti se vitaminima prije nego što se razbolimo – jednom kad nastupi prehlada, povećani unos vitamina neće nam pomoći ni najmanje! Istraživači Sveučilišta McGill iz Montreala imaju pravi savjet za vas: vizualizirajte se kako kupujete voće i pripremate ga. Tek ćete tada biti skloniji dignuti se iz naslonjača i zaista kupiti i pojesti svojih pet dnevnih porcija vitamina. "Govorenje ljudima da moraju promijeniti način prehrane ne pali; to već dugo znamo. Istraživanja su pokazala da su osobe sklonije realiziranju svojih namjera ako donesu konkretni plan o tome što će napraviti. Novo je to što smo mi dodali tehnike vizualizacije tom planu", objasnila je Barbel Knauper, profesorica psihologije Sveučilišta McGill, ujedno i autorica istraživanja. Njen je tim u studiju uključio 177 studenata koji su zamoljeni da povećaju tjednu konzumaciju voća. Svi ispitanici su uspjeli pojesti više voćki za to vrijeme, no oni koji su u svojoj glavi napravili konkretni plan, zapisali ga i vizualizirali se u trgovini ili kako pripremaju voće i jedu ga, uspjeli su pojesti dvostruko više voća.

Proteini, vitamin E, vlakna, minerali, nezasićene masne kiseline... sve ovo sadrže orasi, predvodnici orašastih plodova po dobrobitima za naše zdravlje. Istraživači Odsjeka za kemiju Sveučilišta Scranton u Pennsylvaniji su mjerili količinu fenola iz devet vrsta orašastih plodova – oraha, kikirikija, pistacija, badema, lješnjaka, brazilskih, indijskih, australskih i pekan oraha. “Orasi su ispred kikirikija, badema, pekan oraha, pistacija i drugih oraha. Samo jedna šaka oraha sadrži gotovo dvostruko više antioksidansa nego ista količina bilo kojeg drugog orašastog ploda“, tvrdi dr. Joe Vinson, voditelj istraživanja. Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala koji oštećuju stanice i imaju ulogu ubolstima srca, raku i sličnim kroničnim i teškim bolestima.

Za bromelin se inače zna da je veoma efikasan u tretiranju lokalizovanih zapaljenja sa edemima. Takođe, djeluje pozitivno na jačanje ugroženog kolagena u tkivu zahvaćenom celulitom, popravlja drenažu tkiva i olakšava varenje proteina. Zato se ananas preporučuje za mršavljenje, eliminaciju celulita i bora, protiv otoka.Narodni ljekari ga preporučuju i kod upale pluća, bronhitisa, anoreksije, nekih vrsta alergija, gušavosti, grebanja u grlu, ateroskleroze. Zbog zavidnih količina celuloze, treba ga uzimati i kod otežanog varenja. Dobri poznavaoci za ovaj egzotični plod kažu da predstavlja eksploziju slasti, i štiti organizam od slobodnih radikala. Nažalost, zbog veće količine šećera, dijabetičari treba da ga izbegavaju.Ananas sadrži i dosta ugljenih hidrata, a od minerala kalijum, natrijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i mangan. Ima i biljnog pigmenta karotena, a od vitaminima, C, E i vitamine B grupe. Za ananas je važno da se jede u svežem stanju, jer se samo tako postiže pun efekat na zdravlje. Savršen je kao desert poslije večere, jer njegovi enzimi pomažu pri varenju. Ali, treba voditi računa da posljednji obrok tokom dana bude najkasnije u 18 časova.

Komarci usljed čestih kišnih dana su na svakom koraku i vrlo često vam znaju upropastiti ugodno veče na otvorenom. Da biste zaustavili ove krvopije, poslušajte savjete bečkog profesora Hademara Bankhofera.

Od komaraca se, dakle, možete zaštititi ako se hranite zdravije: mnogo voća i povrća, a manje mesa i šećera.

KOMARCI MRZE BIJELI LUK - drugi način da se odbranite od ujeda komaraca jeste da konzumirate bijeli luk. Za one koji ne vole da ga jedu, bečki stručnjak predlaže da čehno svježeg bijelog luka presječete na pola i time natrljate stopala.

NE VOLE NI GLJIVE - komarci ne vole ni miris vitamina B, pa bi zbog toga trebali jesti proizvode od integralnog brašna, pšenične klice, mliječne proizvode, gljive, orahe i skušu. Bankhofer navodi da možete i da se mažete uljem od lavande, karanfila, lovora ili jabukovim sirćetom.

Žene koje sporije jedu unose manje kalorija od onih koje jedu brže, iako im objed traje dulje. Istraživači sa sveučilišta Rhode Island u SAD-u procijenili su utjecaj konzumiranja hrane na unos kalorija. U tu je svrhu 30 zdravih žena, u dobi od 18 do 48 godina, tri puta posjetilo laboratorij. Tijekom prvog posjeta ispunile su anketu o povijesti bolesti, učestalosti konzumiranja hrane te ponašanju vezanom uz dijete za mršavljenje i tjelesnu masu. U slijedeća dva posjeta od njih se tražilo da pripremljen obrok pojedu sporo ili brzo. Tijekom posjeta kada su obrok morale brzo pojesti, dobile su velike žlice i trebale su jesti bez stanki između zalogaja. Kada su pak obrok trebale pojesti sporo, dobile su male žlice te su morale uzimati male zalogaje. Također, između zalogaja morale su spustiti žlicu te prožvakati svaki zalogaj 20 do 30 puta. Glad, sitost, želja za hranom i žeđ proučavani su u redovitim intervalima prije, tijekom i nakon obroka. Analiza rezultata otkrila je da iako sporo objedovanje produljuje trajanje obroka za 20 minuta, ispitanice su pojele manje kalorija (579 prema 646 kcal) i manju količinu hrane (399 prema 445 g) u usporedbi s brzim objedovanjem. Također, razine sitosti kao i unos vode bili su znatno veći tijekom sporog konzumiranja obroka, čime se otvara pitanje dodatnog pomoćnog mehanizma. Kao zaključak, sporija konzumacija obroka može pridonijeti smanjenom unosu energije kod zdravih žena. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se provjerilo odnosi li se taj zaključak i na cijelu populaciju te različite tipove obroka uz dulje razdoblje proučavanja.

Ukoliko želite izbjeći neugodan osjećaj prejedanja, pokušajte jesti polagano i tijekom cijelog dana. Osjećat ćete se bolje, kao da ste pojeli dovoljno i izbjeći ćete prejedanje. Kad osjetite da ste siti. pokušajte se oduprijeti porivu da pojedete još jedan zalogaj. Radije se odmorite od jela. Popodne iskoristite za laganu šetnju, radi potrošnje kalorija koje ste unijeli za vrijeme ručka. Proljeće je također vrijeme za isprobavanje poklona poput novog bicikla, rola ili nogometne lopte.

Novootkriveni osjećaj za masno bio bi šesti, nakon okusa za slatko, kiselo, slano, gorko i bogato proteinima. Voditelj australskog istraživanja ističe da se ono temelji na ranijim studijama, obavljenim u SAD, kojima je utvrđeno da životinje imaju osjećaj za masno. Australski tim je razradio test za procjenu sposobnosti ljudi u razlučivanju okusa raznih masnih kiselina koje su uobičajene u hrani. Utvrđeno je da oštrina tog okusa varira od osobe do osobe. S obzirom da su masti danas lako dostupne i uobičajeno se konzumiraju u prehrani, može se pretpostaviti da naše osjetilo okusa vremenom može otupiti na njihov okus, što neke ljude čini sklonijim da jedu previše masne hrane. Utvrđivanjem zašto su jedni osjetljivi na taj okus, a drugi nisu, moglo bi se doći do načina da se pomogne ljudima u smanjenju unos masti, pa time i pretilosti.

Vegetarijanstvo je prije svega način života. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra nesigurnim za zdravlje, čak i opasnim za djecu i mlade. Svaki se vegetarijanac svakodnevno suočava s neznanjem, predrasudama i s toliko pogrešnih informacija o vegetarijanstvu i zdravlju, te je neophodno voditi iste bitke iz dana u dan. Postoje i tvrdnje kako vegetarijanci u svojoj prehrani ne unose dovoljno bjelančevina. Vegetarijanci unose bjelančevine iz istih izvora odakle i drugi ljudi: žitarice, povrće, mahunarke. Odbacivanjem mesa, vegetarijanci izbjegavaju nagomilavanje bjelančevina životinjskog porijekla. Te namirnice sadrže masti, kolesterol, pesticide i antibiotike, što otežava rad organa za probavu, a osobito jetre i bubrega. Drugi čest prigovor vegetarijancima je neravnoteža prehrane. Većina vegetarijanaca se hrani standardno, koristeći žitarice, mahunarke, lisnato povrće i voće, dok meso ugrožava ravnotežu u tijelu, jer se njegovim unošenjem stvara višak masti, kolesterola, hormona, pesticida i antibiotika. Također, meso spriječava normalnu apsorpciju važnih hranjivih sastojaka, jer vezuje kalcij iz kosti i preopterećuje sustav za probavu. Nažalost i voće i povrće je zagađeno pesticidima, ali se dobrim i detaljnim pranjem može otkloniti dobar dio otrovnih supstanci. Još jedna predrasuda je kako vegetarijanstvo nije štetno za odrasle, ali za djecu jeste. Djeca trebaju velike količine vitamina, bjelančevina, kalcija i drugih hranjivih sastojaka za svoj rast i normalan razvoj. Sve te sastojke i vitamine djeca mogu dobiti iz raznih žitarica, povrća i voća. Mišljenja su i kako je vegetarijanska kuhinja suviše jednolična i kako za kuhanje treba puno vremena. Postoje vegetarijanskih jela, koja mogu biti vrlo ukusna i interesantna. Tu su mnoga variva, složenci, salate, slatkiši i slično, a sva ta jela se pripremaju jednako brzo, kao i jela od mesa, tako se i ta tvrdnja pokazuje kao neistinita. Često ljudi imaju mišljenje kako je vegetarijanstvo samo prolazna moda, ali podaci govore kako je sve veći broj vegetarijanaca u svijetu.